RUXELLES - Države članice Europske unije dogovorile su da će sporazum o slobodnoj trgovini s Ukrajinom početi primjenjivati odmah nakon njegova potpisivanja, unatoč ruskom pritisku na Kijev. Litva, koja u ovom polugodištu predsjeda EU-om, objavila je da su predstavnici država članica u ponedjeljak dogovorili da će se veći dio sporazuma primjenjivati ne čekajući završetak dugog procesa ratifikacije. "Jednom kada bude potpisan, bit će moguće provesti oko 90 posto sporazuma o slobodnoj trgovini bez procesa ratifikacije", rekao je litavski ministar vanjskih poslova Linas Linkevicius. Dodao je da će ta "privremena primjena" sporazuma omogućiti da taj proces bude nepovratan i osigurati nastavak reformi u Ukrajini. Dogovor je postignut pošto je Velika Britanija odustala od svojih prigovora, doznaje se iz europskih izvora. Kijev se nada da će potpisati sporazum o pridruživanju s EU-om na summitu Istočnog partnerstva u Vilniusu u studenome, što bi bila prva formalna etapa na njegovu putu prema članstvu u EU-u. No, EU još nije dao svoje konačno zeleno svjetlo uvjetujući ga oslobađanjem ukrajinske oporbene čelnice i bivše premijerke Julije Timošenko. Rusija želi da se Ukrajina pridruži njezinoj carinskoj uniji s Bjelorusijom i Kazahstanom i upozorava da bi mogla ograničiti svoju trgovinu s Kijevom ako odabere EU.
ATENA - Grčka i njezini međunarodni zajmodavci suglasili su se oko zajedničke prognoze za grčko gospodarstvo prema kojoj se u ovoj godini očekuje pad aktivnosti za četiri posto, kazala su u utorak za Reuters dva viša dužnosnika grčkog ministarstva financija. "To je konzervativna procjena", kazao je jedan dužnosnika, signalizirajući da bi pad mogao biti i blaži. Dosada se procjenjivalo da će se aktivnosti u grčkom gospodarstvu u ovoj godini smanjiti za 4,2 posto. Atena je prošlog tjedna objavila kako očekuje da će se gospodarstvo ove godine smanjiti 3,8 posto. Grčka je u recesiji već šestu godinu zaredom.
DUBLIN - Irska bi se mogla oduprijeti pritisku međunarodnih zajmodavaca i ublažiti tempo štednje, sudeći po današnjoj izjavi ministra financija Michaela Noonana o naznakama njihove fleksibilnosti u pitanju povećanja poreza i smanjenja rashoda u proračunu za iduću godinu. Ministri već mjesecima traže da se manevarski prostor otvoren sporazumom s Europskom središnjoj bankom (ECB) o dugovima banaka iskoristi za sastavljanje izdašnijeg proračuna za iduću godinu. Prema važećim ciljevima vlada bi trebala uštedjeti 3,1 milijardu eura. Međunarodni monetarni fond (MMF), irska središnja banka, a u posljednje vrijeme i utjecajni član izvršnog odbora ECB-a Joerg Asmussen uporno pak poručuju da bi se novac trebao staviti na stranu radi zaštite slabog irskog gospodarstva od šokova koje bi mogao prouzročiti očekivani izlazak zemlje iz programa pomoći do kraja ove godine. "Ne želimo nametati odricanja povrh onih koja su apsolutno neophodna", kazao je Noonan za radio Newstalk. "Europljani su vrlo uporni i traže da ispunimo ciljeve, ali postoji i određena doza fleksibilnosti i mi ćemo raditi u tom prostoru kako bismo donijeli najbolji mogući proračun", naglasio je Noonan.
ZAGREB - Zaštita šuma i podizanje učinkovitosti industrije za preradu drva i proizvodnju papira glavni su ciljevi nove europske strategije za šume, o kojoj su ministri poljoprivrede EU-a raspravljali u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu, prenose europski mediji. No, aktivisti za zaštitu okoliša kritizirali su plan Europske komisije jer ne postavlja konkretne ciljeve. Strategijom, koju promiče povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Dacian Ciolos, želi se provesti revizija europskih zakona na tom području. Europska komisija u strategiji poziva na "održivo upravljanje šumama", njihovo iskorištavanje na način i ritmom koji čuva njihovu bioraznolikost, produktivnost, sposobnost samoobnavljanja, vitalnost i potencijal za ispunjavanje ekoloških, ekonomskih i socijalnih funkcija te koji ne šteti drugim ekosustavima. Udruženje europskih poljoprivrednika Copa-Cogeca izrazilo je potporu strategiji, ističući da su postojeća pravila na tom području fragmentirana i raspršena kroz različita politička područja, a strategija bi trebala omogućiti suvisao i dosljedan pristup. Aktivisti za zaštitu okoliša njome nisu zadovoljni. Smatraju da ona neće poticati održivo iskorištavanje šuma jer ne predviđa konkretne ciljeve. Strategiju moraju usvojiti države članice i Europski parlament.
LONDON - Cijene barela nafte kliznule su u utorak na londonskom tržištu ispod razine od 108 dolara budući da geopolitičke napetosti popuštaju i pojavili su se novi dokazi o povećanoj opskrbi iz Libije i Iraka. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 33 centa, na 107,83 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 41 cent nižoj cijeni, od 103,18 dolara. Znakovi mogućeg zatopljenja u odnosima Irana i Zapada prigušili su geopolitičku zabrinutost i otvorili mogućnost za pojačane isporuke iranske nafte koje su zbog sankcija smanjene za više od milijun barela dnevno. Iran je pristao pregovarati s najvišim diplomatima šest svjetskih sila, uključujući i američkog državnog tajnika Johna Kerryja, o svom nuklearnom programu. "Geopolitičke napetosti se smanjuju, a proizvodnja nafte raste i ta dva čimbenika pritišću cijene nafte", rekao je analitičar IHS-a Victor Shum. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je danas na svojoj internetskoj stranici da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 106,52 dolara, što znači da je bila 80 centi niža nego prethodnog trgovinskog dana.
LONDON - Euro je danas na međunarodnim deviznim tržištima oslabio prema dolaru nakon nešto slabijih od očekivanih podataka o njemačkoj poslovnoj klimi i novih naznaka da Europska središnja banka (ECB) nije spremna ukinuti svoje krizne mjere. Jedinstvena europska valuta oslabila je tako 0,13 posto, na 1,3474 dolara. Na sličnom gubitku euro je bio i prema jenu, skliznuvši za 0,1 posto, na 133,25 jena. Dolar je također oslabio prema jenu, i to 0,27 posto, spustivši se na 98,56 jena.