ZAGREB/LUXEMBOURG - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni stagnirale su u kolovozu u odnosu na prethodni mjesec dok su u Europskoj uniji uvećane za blagih 0,1 posto, a taj trend povećanja prati i Hrvatska, pokazale su današnje procjene europskog statističkog ureda. Usporedbe radi, u srpnju su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda uvećane za revidiranih 0,2 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU, izvijestio je Eurostat. Ako se izuzme energetski sektor, cijene su u kolovozu uvećane za 0,1 posto u obje zone u odnosu na prethodni mjesec. U energetskom su sektoru porasle za 0,2 posto u eurozoni, te 0,3 posto u EU. Prema podacima kojima trenutno raspolaže Eurostat, najizrazitiji rast ukupnog indeksa proizvođačkih cijena na mjesečnoj je razini zabilježen u Estoniji (1,7 posto), te Danskoj (1,1 posto) i Irskoj (1,0 posto). U Hrvatskoj su porasle za 0,3 posto. Najveći pad na mjesečnoj razini zabilježen je u Belgiji (za 1,4 posto) i Rumunjskoj (za 0,6 posto). Na godišnjoj su razini ukupne proizvođačke cijene industrijskih proizvoda pale u kolovozu za 0,8 posto u eurozoni, te 0,3 posto u 28-članom EU.
BUDIMPEŠTA - Hrvatska bi trebala razmotriti kupnju gotovo 50 posto udjela koje mađarska naftna i plinska kompanija MOL ima u Ini kako bi spriječila nanošenje štete bilateralnim odnosima, izjavio je u petak mađarski premijer Viktor Orban. "Izvanredna kvaliteta odnosa Mađarske i Hrvatske vrlo je vrijedna. Toliko vrijedna da ne smije biti uništena pitanjem neke kompanije ili pitanjem nekog poslovanja", rekao je Orban kako ga prenosi agencija MTI. "Stoga predlažemo da hrvatska strana razmotri preuzimanje tih dionica u državne ruke te omogući da se ovo pitanje riješi na prihvatljiv način", rekao je Orban u razgovoru za mađarski javni radio. Orban smatra da se sukob Ine i MOL-a, zbog kojeg je mađarski ministar vanjskih poslova Jano Martonyi otkazao sudjelovanje na Croatia Forumu u Dubrovniku, isključivo treba gledati kao poslovni konflikt. "Mi ćemo prihvatiti ako oni u Hrvatskoj žele nastaviti određene aktivnosti pod okriljem države i preuzeti određenu imovinu u državne ruke, kao što smo mi ranije učinili za skladištima plina, ali to se mora napraviti na civiliziran način bez uhićenja ikoga ili bez podizanja upitnih optužbi", kazao je Orban.
ZAGREB/BUDIMPEŠTA - MOL Grupa od početka iduće godine započinje transformaciju svoje rafinerije u talijanskom gradu Mantova u središte za opskrbu završnim proizvodima, priopćeno je danas iz te mađarske naftne i plinske kompanije, čija je cijena dionice na Budimpeštanskoj burzi i danas pala, treći dan zaredom. Kao posljedica nepovoljnog ekonomskog okruženja s kojim se rafinerijski biznis u Italiji suočava te nakon sveobuhvatne analize dugoročne održivosti poslovanja rafinerije Mantova, MOL će je pretvoriti u središte proizvoda logistike, stoji u priopćenju. S obzirom na činjenicu da dugoročni ugovor o nabavi sirove nafte za rafineriju Mantova ističe, MOL je postigao načelni dogovor s talijanskim ENI-jem da spoji svoj transformacijski projekt sa svojom inicijativom zelene rafinerije. Složena logistička mreža koja povezuje Porto Marghera i rafineriju Mantova, a koja je dosad korištena za opskrbu sirovom naftom, u budućnosti će se koristiti za opskrbu završnih proizvoda. Unatoč toj vijesti, cijena MOL-ove dionice i danas je na Budimpeštanskoj burzi pala, i to za 2,2 posto, na 15.080 forinti.
PARIZ/ZAGREB - Francusko gospodarstvo zabilježit će oporavak u ovoj godini, objavio je u najnovijem izvješću francuski statistički ured Insee, temeljeći svoju prognozu na poboljšanoj poslovnoj klimi u svim sektorima. U 2013. bi tako francuski bruto domaći proizvod (BDP) trebao porasti za 0,2 posto, nakon stagnacije u 2012., objavio je jučer francuski statistički ured. Insee je pritom znatno poboljšao prognozu o ovogodišnjem BDP-u budući da je još u lipnju prognozirao da će se drugo najveće gospodarstvo eurozone u 2013. smanjiti za 0,1 posto. U uredu pritom napominju da slabašan ovogodišnji rast kao godišnji prosjek ne očituje snažno ubrzanje gospodarske aktivnosti tokom godine. U najnovijem izvješću statistički ured prognozira stabilizaciju gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju, nakon čega bi u zaključnom tromjesečju ponovo trebalo uslijediti ubrzanje, uz rast aktivnosti za 0,4 posto. Tako bi prema procjenama Inseea aktivnosti na kraju godine trebale iskazati osjetno izraženiji trend rasta, po stopi od 0,8 posto, nego krajem 2012. kada su bilježile negativan trend, uz negativnu stopu rasta od 0,3 posto.
DUBLIN - Irska je odlučila prodati 20-godišnju licencu za upravljanje državnom lutrijom za 405 milijuna eura u sklopu programa privatizacije koji je dogovorila s međunarodnim zajmodavcima Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), objavio je danas ministar za proračun. Kao najpovoljniji ponuđač odabrana je zajednička kompanija irske državne pošte An Post i Ontario Teachers Pension Plana a sporazum bi trebao biti zaključen do kraja godine, navodi se u vladinom priopćenju. Polovina prihoda od prodaje licence bit će upotrijebljena za financiranje nove dječje bolnice u Dublinu a ostatak će biti doznačen u privatizacijski fond za otplatu kredita i za pomoć u financiranju programa poticanja zapošljavanja, kazao je u izjavi za državnu televiziju RTE ministar za proračun Brendan Howlin. Trenutno državna pošta An Post sama upravlja lutrijom. Dublin planira privatizacijskim programom namaknuti ukupno tri milijarde eura.
SEUL - Južnokorejski elektronički div Samsung Electronics izvijestio je da u trećem tromjesečju očekuje rekordnu operativnu dobit od 10.100 milijardi wona (9,4 milijarde dolara). Procjena predstavlja povećanje za 25 posto u odnosu na revidiranu operativnu dobit iz istog razdoblja lani, objavio je najveći proizvođač pametnih telefona, memorijskih čipova i ravnih ekrana u svijetu. Samsung je najveća tehnološka kompanija po prihodima u svijetu a smjernice su objavili uoči službenih rezultata koji se očekuju u nastavku mjeseca. Prema objavljenoj procjeni operativna dobit povećala bi se za 60 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su Samsungove rezultate poduprli snažna prodaja brenda smartphonea Galaxy 3 i više cijene čipova. Prihodi u razdoblju od srpnja do rujna procijenjeni su na 59.000 milijardi wona, što je do 13 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Procjene neto dobiti i rezultata pojedinih odjela nisu objavljene.
SAN FRANCISCO - Popularni servis za razmjenu poruka Twitter službeno je objavio da planira početnu javnu ponudu dionica (IPO) na Njujorškoj burzi kojom cilja prikupiti milijardu dolara. Očekuje se da će Twitterov IPO privući najveću pozornost još od Facebookova izlaska na burzu u svibnju 2002. Ttočan datum IPO-a nije naveden, uz napomenu da će biti održan "čim to bude izvedivo". Twitter je skicirao svoje planove u jučerašnjem podnesku američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burze (SEC), omogućivši time javnosti prvi puta uvid u svoje poslovanje. U podnesku SEC-u Twitter je otkrio da je 30. lipnja imao 218 milijuna aktivnih korisnika, što je 44 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Također su naveli da su u prošloj godini poslovali s gubitkom od gotovo 80 milijuna dolara, dok su im prihodi iznosili gotovo 317 milijuna. U prvoj polovini ove godine kompanija je ubilježila 253,6 milijuna dolara prihoda, ali je ponovo poslovala s gubitkom, i to od gotovo 69 milijuna dolara.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice blago su porasle u petak, poduprte Deutsche Telekomom i očekivanjima da će američki dužnosnici u konačnici ipak postići sporazum kojim će se prekinuti fiskalna blokada. Londonski FTSE porastao je 0,24 posto 6.457 bodova, frankfurtski DAX 0,06 posto na 8.601 bod, a najveći je dobitnik bio pariški CAC, koji je bio u plusu 0,57 posto i iznosio 4.152 boda. Cijene dionica Deutsche Telekoma porasle su dva posto nakon što im je UBS povisio investicijski rejting a iz istog se razloga među pojedinačnim dobitnicima isticao i švicarski proizvođač čokolade Lindt, u plusu četiri posto. Fiskalna blokada u SAD-u pritisnula je na početku listopada europske burze, međutim većina investitora smatra da će dužnosnici republikanaca i demokrata na kraju ipak postići dogovor kojim će se prekinuti fiskalna blokada i potaknuti oporavak tržišta dionica. "Nervoza raste iz dana u dan", konstatira Francois Savary iz švicarske tvrtke Reyl. „Međutim, spekuliramo sa činjenicom da će u konačnici dogovor ipak biti postignut a to bi nam trebalo pružiti priliku da povećamo svoju izloženost dionicama", dodao je.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, dok se tečaj dolara prema euru kreće oko najnižih razina u osam mjeseci, jer se ulagači plaše da bi pat pozicija u Washingtonu oko proračuna i državnog zaduživanja mogla ozbiljno naštetiti najvećem svjetskom gospodarstvu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu oslabile između 0,1 i 0,5 posto, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 0,1 posto. Na azijskim tržištima vlada oprez, nakon jučerašnjeg znatnog pada cijena dionica na Wall Streetu, jer nepopustljivost demokrata i republikanaca u pregovorima o proračunu izaziva bojazan da dvije stranke neće na vrijeme postići ni dogovor o povećanju razine dozvoljenog zaduživanja SAD-a. Ako se dogovor ne postigne do 17. listopada, američka vlada neće moći isplatiti sve svoje financijske obveze, pa bi SAD mogao izgubiti vrhunski, trostruki A kreditni rejting, što bi moglo izazvati oštar pad cijena dionica i drugih investicija.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica znatno pale jer se ulagači plaše da će se nepopustljivost republikanaca i demokrata u raspravi o proračunu protegnuti i na kritičniji zakon o povećanju dozvoljenog zaduživanja države, pa je snažno porastao VIX 'indeks straha'. Dow Jones oslabio je 136 bodova, ili 0,90 posto, na 14.996 bodova, a za toliko je pao i S&P 500, skliznuvši na 1.678 bodova. Nasdaq indeks potonuo je, pak, 1,07 posto, na 3.774 boda. Rasprava između demokrata i republikanaca u Kongresu o proračunu nastavljena je bez naznaka rješenja, pa i jučer, već treći dan, oko milijun državnih službenika u SAD-u nije radilo. Ulagače još i više zabrinjava približavanje roka do kojega bi Kongres trebao prihvatiti prijedlog povećanja dozvoljene razine zaduživanja države sa sadašnjih 16.700 milijardi dolara. Ako se dogovor ne postigne do 17. listopada, američka vlada neće moći isplatiti sve svoje financijske obveze, pa bi SAD mogao izgubiti vrhunski, trostruki A kreditni rejting, što bi moglo izazvati znatan pad cijena dionica i drugih investicija.