LONDON - Tvornička aktivnost u eurozoni u kolovozu je zabilježila najsnažniji rast u protekle više od dvije godine zahvaljujući najizrazitijem rastu narudžbi od svibnja 2011., pokazalo je danas izvješće londonskog Markita. Indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnom sektoru eurozone koji sastavlja ta istraživačka tvrtka u kolovozu je poskočio na 51,4 boda, s 50,3 boda u srpnju, kada je indeks po prvi put od veljače 2012. preskočio 50 bodova, granicu koja dijeli rast od pada aktivnosti. Indeks je tek za dlaku viši od prvotne Markitove procjene od 51,3 boda a svjedoči o poboljšanju pojedinačnih indeksa svih promatranih članica, uz izuzetak Francuske. Pritom su indeksi Francuske i Grčke jedini ispod 50 bodova, dok su oni Nizozemske, Austrije, Irske, Njemačke, Italije i Španjolske redom iznad 50 bodova, navodi se u priopćenju londonske tvrtke. "Premda je i dalje riječ o tek skromnom rastu, kompanije eurozone izvijestile su o najizrazitijem poboljšanju uvjeta poslovanja u više od dvije godine, s tim da jačanje narudžbi sugerira da će se uzlet održati i tijekom rujna", kazao je Chris Williamson, Markitov glavni ekonomist, u osvrtu na najnovije izvješće.
PARIZ - Francuska vlada naznačila je da će pokušati ublažiti nezadovoljstvo višim porezima tako što će u budućim mjerama smanjivanja proračunskog manjka i poticanja rasta staviti veći naglasak na smanjenje javne potrošnje. Francuska je upravo izašla iz recesije ali analitičari upozoravaju da se to možda može pripisati ponajprije velikim izdacima kućanstava za energiju tijekom duge zime. Poslovni čelnici paralelno upozoravaju da porezna opterećenja postaju kontraproduktivna. Tako je u petak predsjednik Francois Hollande kazao da je došlo vrijeme za "poreznu pauzu", nakon što je jedan od njegovih ministara upozorio na rastuće nezadovoljstvo porezima. Francuska je dosada gotovo dvije trećine fiskalne prilagodbe ostvarivala većim porezima. Najpoznatiji je potez bilo povećanje porezne stope na prihode veće od milijun eura na 75 posto. Zbog takvog oslanjanja na veće poreze Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska komisija zatražili su od Pariza da se više usredotoči na smanjenje potrošnje, kako bi izbjegli gušenje oporavka. Hollande je tako za dnevnik Le Monde izjavio da je u odnosu na poduzeća njegova vlada čvrsto odlučila da ne povećava troškove rada i ne reže njihove marže.
ATENA - Grčki fond za privatizaciju ostaje u matičnoj zemlji, ustvrdili su grčki dužnosnici, opovrgavajući medijske napise o njegovom prebacivanju u inozemstvo. "Fond za privatizaciju Taiped (ili Hradf) ostat će u grčkim rukama", kazao je Samaras u nedjeljnom izdanju dnevnog lista Elefterotipia. Prošlog su tjedna mediji izvijestili da će međunarodni zajmodavci u rujnu zatražiti od Grčke da prebaci državnu imovinu u holding kompaniju kojom bi upravljala eurozona, kako bi se ubrzao proces privatizacije. Takav je plan prvi puta predložen još prije dvije godine a odražava sve izrazitije frustracije međunarodnih zajmodavaca grčkim rezultatima, izvijestili su. Holding kompanija trebala bi po tim izvješćima funkcionirati kao svojevrsno skladište za nekretnine i instrument kojim bi se premostio problem spore grčke birokracije i kašnjenja privatizacijskog programa, te kao jamstvo da će prikupljen novac biti upotrijebljen za otplatu grčkih dugova. Grčka je pod pritiskom međunarodnih zajmodavaca, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Europske središnje banke (ECB) i Europske komisije, da ubrza privatizaciju pojedinih državnih poduzeća no uvelike kasni s realizacijom programa.
ZAGREB - Skupina vodećih gospodarstava u nastajanju BRICS postigla je dogovor o strukturi buduće razvojne banke eura ali bi rješavanje teških detalja moglo potrajati mjesecima, prenose europski mediji upozorenje ruskih i brazilskih dužnosnika. Osnivanje zajedničke razvojne banke vodećih gospodarstava u nastajanju, uključujući Brazil, Rusiju, Kinu, Indiju i Južnoafričku Republiku, predloženo je još prošle godine a prijedlog je prihvaćen tek ove godine na summitu BRICS-a u Durbanu. Dužnosnik brazilske vlade koji je izravno sudjelovao u pregovorima ali je želio ostati anoniman kazao je da zemlje članice još raspravljaju o tome koliki bi trebao biti doprinos svake od njih, prenosi europski informativni portal EurActiv. Brazil po njegovim riječima podupire zamisao po kojoj bi svaka zemlja uplatila po 7,6 milijardi eura. "Neke zemlje žele drugačiju strukturu", naglasio je. "Pregovori neće biti laki, još nismo postigli dogovor." Početkom kolovoza dužnosnici zemalja BRICS-a su se dogovorili su da bi bančin kapital u planiranom iznosu od 38 milijardi eura trebao temeljiti na tri kategorije uplata, uključujući pretplate, kazao je novinarima zamjenik ruskog ministra financija Sergej Storčak.
LONDON - Cijene barela sirove nafte u ponedjeljak su se na londonskom tržištu stabilizirale iznad razine od 114 dolara jer je vojna akcija protiv Sirije odgođena, čime je prigušena zabrinutost za opskrbu s Bliskog istoka. Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte pala je nakratko za 1,81 dolara, na 112,2 dolara, nakon čega se oporavila na 114,15 dolara. Američka su tržišta danas zatvorena zbog praznika a u elektronskoj se trgovini cijena barela strmoglavila 3,44 dolara, na 104,21 dolar, da bi potom ponovo porasla, na 107 dolara. Američki predsjednik Barack Obama izjavio je da će zatražiti odobrenje Kongresa za vojnu intervenciju protiv Sirije, čime su američki zračni udari odgođeni u najmanju ruku do kraja ljetne stanke u američkom Kongresu, odnosno do početka idućeg tjedna. Potporu cijenama nafte pružila je poboljšana aktivnost u kineskim i tvornicama eurozone u prošlom mjesecu, koja ulijeva nadu da će gospodarski rast i potražnja za naftom ubrzati. "Cijena nafte potonule bi još niže da tijekom vikenda nisu objavljeni dobri podaci iz Kine. Tržište prati stanje na Bliskom istoku i zbivanja u Siriji, ali napetost je donekle popustila", rekao je Ben Le Brun, iz OptionsXpressa.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su snažno ojačali, uz podršku rudarskih i telekom dionica, a dobrom raspoloženju pridonijela je i odgoda vojne intervencije u Siriji. Vodeći indeksi londonske, frankfurtske i pariške burze pritom su ojačali između 1,7 i 1,8 posto. Londonski Ftse popeo se tako na 6.522 boda, frankfurtski DAX na 8.249 a pariški CAC na 4.001 bod. Nijedan europski sektor nije bio u negativnom području jer je odgoda vojne intervencije u Siriji popravila raspoloženje među ulagačima, poduprijevši tehničke kupovine prvog dana trgovine u mjesecu. Rudarske dionica ojačale su 3,4 posto nakon što je najnovije izvješće o indeksima menadžera nabave (PMI) u Kini pokazalo da je proizvodnja tamošnjih tvornica bila u kolovozu na najvišoj razini posljednjih mjeseci budući da je domaća potražnja nadoknadila slabiji izvoz. I podaci o tvorničkoj aktivnosti u Europi poduprli su veći interes ulagača za kupovinama dionica. Telekom dionice također su bile među većim dobitnicima, u prosjeku ojačavši za 2,8 posto, nakon što im je Goldman Sachs podigao investicijski rejting.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene dionica danas skočile na najvišu razinu u zadnja dva tjedna, nakon objave podatka da je kineska industrijska aktivnost u kolovozu porasla po najbržoj stopi u zadnjih više od godinu dana. Japanski Nikkei indeks porastao je jutros 1,57 posto, na 13.599 bodova. Istodobno, honkonški Hang Seng bio je na dobitku 2 posto, a australski S&P ASX 1 posto, dok je šangajski burzovni indeks bio u blagom minusu, od 0,1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, izuzev japanskih ojačao je danas 0,9 posto, dosegnuvši najvišu razinu u zadnja dva tjedna. Odgađanje potencijalnog vojnog udara SAD-a na Siriju, budući da se američki predsjednik Barack Obama odlučio zatražiti podršku Kongresa, također je poduprla nešto veći apetit investitora za rizikom. PMI indeks industrijskih aktivnosti u Kini dosegnuo je u kolovozu 51 bod, što je iznad očekivanja analitičara, te najviše od prošlogodišnjeg travnja, pokazali su podaci kineske vlade.
LONDON - Na europskim burzama cijene dionica jutros su ojačale s najnižih razina u zadnjih šest tjedana, potpomognute ohrabrujućim kineskim pokazateljima i odlukom američkog predsjednika Baracka Obame da za vojni udar na Siriju zatraži podršku Kongresa. Londonski Ftse indeks oko 9,30 sati bio je u plusu 0,25 posto, frankfurtski DAX 1,5 posto, a pariški CAC 1,68 posto. Investitore su ohrabrili najnoviji podaci iz Kine, koji pokazuju da je industrijska aktivnost u tome drugom po veličini svjetskom gospodarstvu u kolovozu porasla po najbržoj stopi u zadnjih više od godinu dana. PMI indeks industrijskih aktivnosti dosegnuo je u kolovozu 51 bod, što je iznad očekivanja analitičara, te najviše od prošlogodišnjeg travnja, pokazali su podaci kineske vlade. Zasebno, indeks industrijske aktivnosti u tom drugom po veličini svjetskom gospodarstvu, koji kompilira HSBC banka, porastao je sa srpanjskih 47,7 na 50,1 bod. Odgađanje potencijalnog vojnog udara SAD-a na Siriju, budući da se američki predsjednik Barack Obama odlučio zatražiti podršku Kongresa, također je poduprla nešto veći apetit investitora za rizikom.