LJUBLJANA - Slovenska premijerka Alenka Bratušek najavila je u četvrtak paket mjera za konsolidaciju javnih financija, rekavši da će pojedinosti programa predstaviti do 25. rujna. Na konferenciji za novinare nakon prve sjednice vlade poslije ljetne stanke, Bratušek je rekla da je svjesna da nove mjere za konsolidaciju javnih financija neće biti popularne, niti naići na potporu svih partnera, ali da bi željela da se s njima većina složi jer zemlju vode pravim putem naprijed. "Sve što radimo, radimo zbog sebe, a ne zbog Europske unije. Financijska tržišta moramo uvjerili da idemo pravim smjerom i da će se konsolidacija javnih financija nastaviti", rekla je Bratušek. Ne iznoseći pojedinosti, rekla je da će mjere uključiti i ozbiljnu borbu protiv sive ekonomije. Uz nastavak konsolidacije javnih financija, Bratušek kao glavni projekt vlade ove jeseni navodi sanaciju bankarskog sustava, rekavši da bez toga nema gospodarskog oporavka, te da će do prijenosa loših kredita iz banaka na tzv. "lošu banku" doći nakon što se provede provjera otpornosti banaka na nepovoljno okruženje i provjeri kvaliteta njihovih sredstava.
BEOGRAD - Budući srbijanski ministar financija Lazar Krstić upozorio je u intervjuu da Srbija mora primjeniti i provesti nepopularne i bolne ekonomske mjere, počevši od ograničenja troškova korisnika državnog proračuna do restriktivnog rezanja suvišnih proračunskih poticaja koji opterećuju državnu blagajnu. Krstić (29), diplomac prestižnog američkog sveučilišta Yale i suradnik konzultantske tvrtke McKinsey iz New Yorka, potvrdio je za Radioteleviziju Srbije (RTS) kako dolazi u vladu na poziv srbijanskog vicepremijera i vođe Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića, istaknuvši da za mjere koje planira provesti očekuje punu potporu vlade. Najavljujući oštre mjere u sređivanju državnih financija, Krstić je istaknuo da "Srbija mora stezati remen" i da će zato "provesti i neke mjere koje neće biti popularne", ali da bi prvi rezultati mogli vrlo brzo biti vidljivi. Na popisu obveza i namjera Krstić je istaknuo realiziranje novog rebalansa proračuna.
LONDON - Britanske banke našle su se u središtu novog skandala nakon što su regulatorne vlasti priopćile da moraju platiti kaznu od 1,3 milijarde funti (1,5 milijardi eura) na ime kompenzacija milijunima klijenata kojima su prodavale osiguranje za kreditne kartice i za zaštitu identiteta. Britanska agencija za kontrolu i nadzor financijskog sektora (FCA) priopćila je da je dogovorila paket kompanzacija s izdavateljem polica osiguranja Card Protection Plan Limited (CPP), kao i s 13 banaka i kartičnih kompanija. Među njima su Barclays, HSBC, Royal Bank of Scotland, kao i Lloydsova podružnica Bank of Scotland. Vlasnike kreditnih kartica nagovaralo se da plaćaju od 30 do 80 funti godišnje za osiguranje, navodi regulator. U skupini kompanija upletenih u skandal su Canada Square Operations, Capital One, Clydesdale Bank, Home Retail Group Insurance Services, MBNA, Morgan Stanley, Nationwide Building Society, Santander i Tesco Personal Finance. FCA je objavio da je s kompanijama postigao sporazum koji će omogućiti isplatu kompenzacije klijentima.
BEČ - Raiffeisen Bank International (RBI) ostvarila je u prvom polugodištu konsolidiranu dobit od 277 milijuna eura, što je 60,5 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, objavila je austrijska banka. Neto prihodi od kamata porasli su u prvih šest mjeseci ove godine 4,2 posto, na 1,8 milijardi eura, te je neto kamatna marža uvećana 42 bazna boda na godišnjoj razini dosegnula 3,06 posto. Istodobno je neto zarada od pristojbi i provizija porasla 9 posto, na 785 milijuna eura. Operativna dobit RBI-ja u tome je razdoblju porasla 2,7 posto, na 2,7 milijardi eura. Istodobno je dobit prije oporezivanja bila 49,6 posto niža, kao posljedica jednokratnog efekta, odnosno jednokratnog prihoda u prvoj polovini prošle godine od, primjerice, prodaje obveznica, te je iznosila 467 milijuna eura. U izvješću se navodi da je Raiffeisen banka u Hrvatskoj u prvom polugodištu ostvarila dobit poslije oporezivanja od 11 milijuna eura, što je oko 66 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Dobit prije poreza iznosila je 13 milijuna eura, također oko 66 posto manje nego lani. Pritom su neto prihodi od kamata iznosili 73 milijuna eura ili 6,5 posto manje nego lani, dok su neto prihodi od pristojbi i provizija pali 4,9 posto, na 26 milijuna eura.
SAN FRANCISCO - Posrnuli američki tehnološki div Hewlett-Packard ostvario je dobit u proteklom tromjesečju, ali je klonula prodaja osobnih računala nagrizla njegove prihode. Prema podacima za treće fiskalno tromjesečje neto dobit HP-a iznosila je 1,39 milijardi dolara, što predstavlja zaokret u odnosu na isto razdoblje lani kada je kompanija zbog velikog otpisa zabilježila gubitak od 8,9 milijardi dolara. Prihodi su pak u promatranom razdoblju pali osam posto, na 27,2 milijardi dolara, zbog snažnog pada prodaje osobnih računala. Tako je prodaja u odjelu koji proizvodi osobna računala pala čak 22 posto. Pritom je ukupna prodaja računala pala osam posto, uz pad u segmentu stolnih računala za devet posto, te za 14 posto u segmentu notebookova. Kalifornijska kompanija našla se u žarištu krize u prodaji osobnih računala na globalnoj razini, budući da se nije okrenula tržištu mobilnih uređaja. U HP-u su najavili i promjene u upravi, kako bi ubrzali zaokret u poslovanju.
LONDON - Euro je u četvrtak ojačao prema jenu na međunarodnim tržištima valuta, poduprt ohrabrujućim podacima iz eurozone, dok je dolaru potporu pružio zapisnik sa sastanka koji nije otklonio mogućnost da američka središnja banka u rujnu počne smanjivati monetarne poticaje. Euro je ojačao prema jenu 0,7 posto i njime se trgovalo po 131,32 jena. Bio je u plusu i prema funti, i to 0,2 posto, i dosegnuo je 85,48 penija. Jedinstvena europska valuta oslabila je pak prema dolaru, i to 0,3 posto, kliznuvši na 1,3310 dolara. Dolar je bio na još većem dobitku prema jenu, od jedan posto, i njime se trgovalo po 98,70 jena. Preliminarne procjene londonske tvrtke za prikupljanje podataka Markit pokazale su da su aktivnosti u privatnom sektoru eurozone porasle u kolovozu iznad očekivanja, sugerirajući ubrzani oporavak gospodarstva u zoni primjene jedinstvene europske valute. Analitičari ipak i dalje očekuju slabljenje eura prema dolaru s obzirom na razlike u kamatnim stopama u eurozoni i SAD-u.