ZAGREB - Nove mjere za smanjenje francuskog proračunskog manjka moraju proizići iz rezova u državnoj potrošnji a ne iz novih poreza, upozorio je europski povjerenik za gospodarstvo u razgovoru za francuski tisak a prenose europski mediji. Svaki novi porez uništio bi rast i zakočio stvaranje novih radnih mjesta, prenio je europski informativni portal EUobserver napomenu Ollija Rehna. U razgovoru za francuski tjednik Le Journal du Dimanche ujedno je jučer ustvrdio da su porezi u Francuskoj dosegnuli "kobnu razinu". "Proračunska disciplina mora proizlaziti iz smanjenja državne potrošnje a ne iz novih poreza", poručio je Rehn. Njegove izjave vremenski se poklapaju sa žustrim naporima francuske vlade da privede kraju reforme vezane uz proračunske planove, uključujući reforme francuskog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Prema nedavno revidiranim pravilima EU-a o gospodarskom upravljanju, vlade zemalja članica dužne su prijedloge proračuna prije njihova usvajanja podnijeti Europskoj komisiji na ocjenu, premda zakon ne nalaže obvezu ugradnje fiskalnih preporuka Bruxellesa u nacionalno zakonodavstvo.
ZAGREB - Grčka će možda trebati i treći paket pomoći, ali neće prihvatiti nove mjere štednje, prenose europski mediji upozorenje grčkog ministra financija Ianisa Sturnarasa. "Ukaže li se potreba za dodatnom potporom Grčkoj, bit će to u visini 10 milijardi eura, odnosno puno manje nego u prethodnim programima", kazao je jučer grčki ministar u razgovoru za grčki list Proto Tema a prenosi BBC. Upozorio je pritom da Grčka neće prihvatiti eventualne zahtjeve partnera za dodatnim smanjenjem javne potrošnje. "Posrijedi nije novi paket pomoći već paket potpore gospodarstvu, bez novih mjera štednje, ... za razdoblje do 2016. Ciljevi - naše obveze - već su određeni i ne mogu se tražiti ni nove mjere ni novi ciljevi", naglasio je. Grčka je već dobila dva paketa pomoći ukupne vrijednosti oko 240 milijardi eura. Ovog je mjeseca njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio da će Grčka trebati još jedan paket pomoći kako bi popunila manjak u financiranju. Međunarodni monetarni fond (MMF) prošlog je mjeseca procijenio da će Grčka u razdoblju 2014/2015. trebati oko 11 milijardi eura.
FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) vjerojatno neće godinama držati ključne kamatne stope na niskoj razini, izjavio je danas šef njemačke središnje banke, upozorivši ipak da kriza u eurozoni još ni izdaleka nije završena. "Pretpostavljam da kamatne stope neće ostati niske godinama, prije svega zato što će s vremenom oslabiti impuls koji ekonomiji pruža ultra-blaga monetarna politika i porast će rizici po financijsku stabilnost", rekao je u intevjuu za poslovni dnevni list Handelsblatt guverner Bundesbanka Jens Weidmann. Šef ECB-a Mario Draghi kazao je u srpnju da će već sada rekordno niske kamatne stope u eurozoni ostati "na sadašnjim ili još nižim razinama dulje vrijeme" i da je kraj aktualne politike niskih kamatnih stopa "vrlo daleko". Weidmann je pak ponovio da Draghijeve napomene ne treba uzeti zdravo za gotovo. One su "svjesno tako formulirane jer uključuju i određene uvjete", ustvrdio je. "Očekivanje da kamatne stope još dugo neće biti povećane temelji se... na našoj gospodarskoj prognozi. Budu li pak predstojeći podaci upućivali na promjene u izgledima za stabilnost cijena, prilagodit ćemo našu monetarnu politiku", njemački guverner, inače član upravnog odbora ECB-a.
LJUBLJANA - U Sloveniji je u prvoj polovici ove godine ostvareno 1.379.000 turističkih dolazaka i 3.793.000 noćenja, objavio je u ponedjeljak slovenski zavod za statistiku. Broj turističkih dolazaka bio je na razini prošle godine, a broj noćenja za dva posto manji, što je posljedica manjeg broja domaćih gostiju. Oni su ostvarili 3 posto manje dolazaka i 6 posto manje noćenja nego u prvoj polovici prošle godine, dok su dolasci i noćenja stranih gostiju povećani za oko dva posto. U lipnju je zabilježeno 317.000 turističkih dolazaka i 872.000 noćenja, pri čemu je domaćih gostiju bilo 10 posto manje nego u lipnju prošle godine. Broj stranih gostiju koji su u lipnju ostvarili 63 posto ukupnog broja noćenja povećan je za 4 posto. Više od polovice svih noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, Italije, Austrije, Rusije, Velike Britanije i Nizozemske.
LJUBLJANA - Ideja slovenske premijerke Alenke Bratušek o angažiranju stranih menadžera koji bi upravljali portfeljom imovine u većinskom vlasništvu države nema potporu u okviru njene koalicije, a protive joj se i stručnjaci. "Nijedna ozbiljna država ne bi dala vanjskom izvođaču da upravlja njenom cjelokupnom državnom imovinom, to je slično potpunoj privatizaciji i predstavljalo bi kapitulaciju" izjavio je za "Delo" od ponedjeljka stručnjak za korporativno pravo Gorazd Podbevšek. Bratušek je ideju o tome da se za upravljanje portfeljom državne imovine putem pozivnog natječaja angažira strana tvrtka iznijela kao jednu od mogućnosti kako bi se spriječilo da na izbor kadrova u državnim poduzećima odlučuje politika putem stranačkih kvota u nadzornim odborima. Komentirajući ostavku člana svog kabineta Gašpara Mišiča koji se kandidirao za mjesto direktora Luke Koper, Bratušek je prošlog tjedna rekla da joj se čini kako bi angažiranje stranih stručnjaka koji bi upravljali portfeljom državne imovine bilo najbolji način da se spriječi političko kadroviranje, a alternativno rješenje vidi u privatizaciji državne imovine, odnosno njenoj prodaji.
STOCKHOLM - Švedska planira dodatno postrožiti propise za banke zbog visoke razine zaduženosti kućanstava, što će ionako strogo regulirane zajmodavce podvrgnuti još snažnijem pritisku. Iz Stockholma su danas najavili da će predložiti nove mjere za jačanje financijske stabilnosti, naznačivši da bi mogli dodatno postrožiti kapitalne zahtjeve za taj sektor čija je imovina oko četiri puta veći od bruto domaćeg proizvoda. Ministar financija Peter Norman rekao je da su švedske banke dobro kapitalizirane i snažne, ali da je potrebno učiniti više kako bi se osigurala financijska stabilnost. "Naše je stajalište da je potrebno dodatno pojačati zaštitu švedskog bankovnog sustava", rekao je Norman na konferenciji za novinare. Iako nijedna švedska banka nije propala tijekom financijske krize, država je uvela stroge propise, među najstrožijima u Europi, obrazloživši takve mjere tvrdnjom da banke čine veći dio gospodarstva nego u mnogim drugim zemljama. Tako su prošle godine postroženi propisi o visini rezervacija za gubitke po hipotekarnim zajmovima a do 2015. banke moraju dosegnuti i minimalnu stopu adekvatnosti kapitala od 12 posto.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Talijanske dionice pritisnule su danas europske burzovne indekse budući da je prijetnja nove krize vlade u Rimu potaknula rasprodaju dionica kompanija izloženih talijanskim obveznicama. Frankfurtski DAX pao je 0,23 posto na 8.397 bodova, a pariški CAC za 0,49 posto na 4.050 bodova. Londonska burza danas je zatvorena zbo praznika. Indeks Milanske burze FTSE MIB kliznuo je 1,6 posto nakon što su članovi stranke desnog centra upozorili da će srušiti vladu bude li njihov čelnik i bivši premijer Silvio Berlusconi zbog sudske presude izbačen iz parlamenta. Prijetnja krize u talijanskoj vladi uključuje i mogućnost novog vala političke nestabilnosti koja bi mogla odgoditi provedbu ekonomskih reformi i poništiti očekivanja o oporavku gospodarstva. Talijanske banke UniCredit i Intesa Sanpaolo oslabile su oko četiri posto jer ulagači strahuju za vrijednost portfelja talijanskih državnih obveznica koje su oslabile na sekundarnom tržištu. Dodatno su na dionice talijanskih banaka nepovoljno utjecale bojazni za neke druge kategorije njihove imovine, koje će se naći pod povećalom u predstojećoj provjeri Europske središnje banke, planiranoj za cijeli bankovni sektor eurozone.
TOKIO - Na azijskim burzama jutros je većina indeksa blago ojačala, zahvaljujući podatku o neočekivanom smanjenju broja prodanih novih kuća u SAD-u, koji je dao nade investitorima da Fed možda ipak neće u rujnu smanjivati program monetarnih poticaja najvećem svjetskom gospodarstvu. Japanski Nikkei indeks oscilirao je danas između pozitivnog i negativnog područja, i trenutno stagnira na 13.651 bodu. Hongkonški Hang Seng ojačao je 0,94 posto, australski S&P/ASX 0,2 posto, a južnokorejski Kospi 0,9 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, izuzev japanski ojačao je 0,7 posto. Investitore je ponešto umirio podatak objavljen u petak da je prodaja novih kuća u srpnju u SAD-u pala za 13,4 posto, znatno više nego se očekivalo, što pokazuje da se američko tržište nekretnina sporo oporavlja. Nadaju se da će to odvratiti Fed da već u rujnu smanjuje program otkupa državnih i korporativnih obveznica, mjesečno vrijedan 85 milijardi dolara. Današnji blagi dobitci na azijskim burzama dobrodošlo su olakšanje, nakon prošlotjednih velikih gubitaka.
NEW YORK - Na Wall Streetu se i ovoga tjedna očekuje nesigurno trgovanje jer i dalje nije jasno je li američko gospodarstvo dovoljno snažno da bi Fed mogao početi smanjivati poticajne monetarne mjere, koje već dugo podržavaju rast cijena dionica. Dow Jones indeks oslabio je prošloga tjedna 0,5 posto, na 15.010 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,5 posto, na 1.663 boda, a Nasdaq indeks 1,5 posto, na 3.657 bodova. Prvi rast S&P 500 i Nasdaq indeksa, nakon dva tjedna pada, zahvaljuje se naznakama jačanja kineskog i gospodarstva eurozone. No, trgovalo se oprezno zbog nesigurnosti po pitanju kada će Fed početi smanjivati programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno. Takvo tiskanje svježeg, jeftinog novca već dugo podržava rast cijena dionica, pa se ulagači plaše da bi smanjivanjem tih programa tržište izgubilo snažnu podršku. Mnogi analitičari smatraju da će čelnici središnje banke već na idućoj sjednici u rujnu smanjiti poticajne mjere, ako se pokaže da je gospodarstvo čvrsto na putu oporavka.