RIM - Talijansko gospodarstvo u prvom se tromjesečju smanjilo za 0,6 posto prema prethodna tri mjeseca, pokazali su najnoviji podaci tamošnjeg statičkog ureda Istata, koji time očituju nešto veći pad od prvotno procijenjenih 0,5 posto. Novoobjavljeni podaci svjedoče o teškom stanju trećeg najvećeg gospodarstva eurozone koje bilježi pad već sedmo tromjesečje zaredom. Na godišnjoj razini talijanski bruto domaći proizvod (BDP) u prva je tri ovogodišnja mjeseca smanjen za 2,4 posto, objavio je Istat. Stopa pada također je nešto viša u usporedbi s prvotno projiciranih 2,3 posto. Svi pokretači potražnje u prvom su tromjesečju zabilježili pad. Domaća potrošnja smanjena je za 0,3 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, bruto ulaganja u fiksni kapital smanjena su za 3,3 posto, a izvoz za 1,9 posto. Prema važećim vladinim projekcijama, za ovu se godinu predviđa pad BDP-a od 1,3 posto, dok bi u idućoj godini u istom postotku gospodarstvo trebalo porasti. Tračak optimizma nude danas objavljeni podaci Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), čiji ključni gospodarski pokazatelji ukazuju na pozitivne promjene u talijanskom gospodarstvu. OECD-ov indeks za Italiju u travnju je blago uvećan na 99,9 bodova, s 99,8 bodova u prošlome mjesecu.
ATENA - Grčka nije uspjela privući nijednu obvezujuću ponudu za kupnju plinske kompanije DEPA, što znači da zemlja vjerojatno neće ispuniti zadane privatizacijske ciljeve u sklopu međunarodnog paketa pomoći, izjavila su u ponedjeljak dva neimenovana grčka dužnosnika. Atena prodajom imovine mora do kraja rujna pribaviti 1,8 milijardi eura. Za DEPA-u nije dobila nijednu ponudu, dok je azerbajdžanska kompanija SOCAR zainteresirana za operatera plinske distribucijske mreže DESFA-u, koju su u Ateni namjeravali prodati odvojeno. Nije jasno može li DESFA uopće biti prodana ako DEPA ostane u državnim rukama. Neuspjeh prodaje te dvije kompanije također će blokirati planiranu privatizaciju državne naftne rafinerije Hellenic Petroleum, u čijem je vlasništvu 35 posto DEPA-e. Rok za podnošenje obvezujućih ponuda istekao je danas prijepodne. Ruski Gazprom bio je ključni kandidat za kupnju DEPA-e, ali se u zaključnoj fazi povukao. Mala ruska energetska tvrtka Sintez i dva grčka kandidata također su odustali od sudjelovanja u natječaju za kupnju DEPA-e i DESFA-e, kazali su neimenovani izvori. Grčka vlada i grčka agencija za privatizaciju HRADF nisu dali nikakav komentar na tu informaciju.
BEOGRAD - Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković ocijenila je u ponedjeljak da su na slabljenje dinara prema euru od gotovo tri posto utjecale negativne ocijene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i državnog Fiskalnog vijeća (FV) o stanju proračuna, jer su izazvale povlačenje investitora. Tabaković je na skupu u Gospodarskoj komori Srbije istaknula da su oscilacije tečaja i slabljenje za tri posto posljedica "nimalo vedrih ocijena o srbijanskom proračunu" koju su priopćili stručnjaci MMF. Istodobno, zamjerila je državnom Fiskalnom vijeću što je u medijima spominjao "bankrot", utvrdivši kako nije istina da će država bankrotirati. Sugerirala da "odmjerenim izjavama i usuglašenim stajalištima" treba utjecati da "kapital ne bi odlazio pod prijetnjom rizika". Tabaković je naglasila da bi vlada čim prije trebala ponuditi usuglašene protukrizne mjere za prevladavanje proračunskog deficita. Njezino je stajalište da se smanjenjem plaća smanjuje i kupovna moć građana, što ne može biti poticaj za proizvodnju. Vrijednost dinara u odnosu na euro krajem svibnja iznosila je 111,61, a 10. lipnja 114,83 za jedan euro.
ASTANA - Kazahstan je sagradio novi tranzitni željeznički pravac od Kine do Europe, nadajući se da će time pobijediti suparničke trase u utrci u vremenu i kapacitetu prijevoza sve veće količine robe uz nekadašnji Put svile. Kazahstan je završio gradnju 293 kilometra nove željezničke pruge od Žetigena do Korgasa na kineskog granici i uklopio je u svoju postojeću željezničku mrežu, otvorivši tako drugi pravac od Kine do Europe preko svog teritorija. Ove godine tom trasom proći će dva milijuna tona kineske robe, a s vremenom će narasti na 15 milijuna tona. Kineski vlakovi namijenjeni Europi preko Kazahstana ulaze u Rusiju pa zatim preko Bjelorusije i Poljske voze do Duisburga. Tranzit je velik izvor prihoda kazahstanskom rastućem gospodarstvu, koje se već učvrstilo kao ruta za plinovode i naftovode iz srednje Azije do Kine, čime je smanjena regionalna ovisnost o Rusiji. Kazahstan je iz doba SSSR-a naslijedio još jedan željeznički pravac od Kine do Rusije. Ta pruga, s prijelazom Dostik-Alašanku na kineskoj granici, prošle je godine zabilježila rekordnih 16,5 milijuna tona prometa iz Kine.
LONDON/NEW YORK - Tečaj eura prema dolaru danas je na međunarodnim deviznim tržištima blago oscilirao između pozitivnog i negativnog područja, pod utjecajem raznih čimbenika, uključujući stabilizaciju tržišta dionica i poboljšane prognoze za kreditni rejting SAD-a. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3208 dolara, što znači da je gotovo nepromijenjen u usporedbi s prethodnim trgovanjem. Jedinstvena europska valuta ojačala je pak oko 1,2 posto prema jenu, na 130,57 jena. I dolar je ojačao prema jenu, i to za 1,33 posto, te se njime trgovalo po 98,8 jena. Američkom dolaru dodatni vjetar u leđa prema jenu i prema euru pružila je vijest iz agencije za kreditne rejtinge Standard & Poor's o podignutoj prognozi za kreditni rejting SAD-a iz negativne u stabilnu. Postojeći rejting AA+ ostaje nepromijenjen, objavila je agencija. Dolaru je poticaj za jačanje prema jenu i drugim vodećim valutama pružila stabilizacija tržišta dionica i nastavak trenda od kraja prošlog tjedna kada su zelenu novčanicu katapultirali ohrabrujući podaci s američkog tržišta rada. Dolaru su tako podršku danas dali snažan skok tokijskog dioničkog indeksa Nikkeija od gotovo pet posto, nakon što je naviše revidiran rast japanskog gospodarstva u prvom tromjesečju. U vrijeme jačanja japanskih dionica jen obično gubi na vrijednosti.