BRUXELLES - Potencijal za izbijanje socijalnih nemira u zemljama Europske unije veći je nego igdje drugdje u svijetu, upozorili su iz Međunarodne organizacije rada (ILO), očekujući da će se na globalnoj razini vjerojatno povećati ionako već produbljen jaz između bogatih i siromašnih. U godišnjem izvješću "Svijet rada", ILO je ustvrdio da su socijalni nemiri - štrajkovi, obustave rada, ulični prosvjedi i demonstracije - pojačani u većini zemalja u razdoblju od 2008. kada je započela gospodarska i financijska kriza. Rizik je, napominje ILO, "najveći među 27 zemalja EU-a – uvećan je sa 34 posto u 2006.-2007. na 46 posto u 2011.-2012.". Međutim, rizik nije ravnomjerno raspoređen unutar EU, napominju u ILO-u. Općenito, rizik nemira u EU "vjerojatno proizlazi iz mjera koje vlasti provode u odgovoru na dužničku krizu eurozone i njihovih posljedica po živote ljudi i percepciju dobrobiti", kaže se u izvješću. "Sumorni ekonomski scenarij stvorio je krhko socijalno okruženje budući da manji broj ljudi vidi priliku za dobivanje dobrog posla i poboljšanje životnog standarda", kažu u toj UN-ovoj agenciji te upozoravaju da se očekuje daljnji rast stopa nezaposlenosti na globalnoj razini.
BEOGRAD - Srbija bi nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju mogla povećati plasman svojih poljoprivrednih proizvoda na tržište država CEFTA regije, jer će hrvatska roba biti skuplja i manje konkurentna zbog povećanja carina, ocijenjeno je u Gospodarskoj komori Srbije (PKS). Na sjednici Odbora za udruženja za trgovinu Komore rečeno je kako se očekuje da će se najveće promjene u regiji dogoditi pri izvozu prehrambenih proizvoda iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, poglavito mlijeka i mliječnih prerađevina, mesa, keksa i cigareta, "jer će konkurentnost biti smanjena", što stvara izuzetnu priliku za srpske proizvođače. Hrvatska će, stjecanjem statusa punopravne članice EU od 1. srpnja, prihvatiti zajednički režim trgovine EU, te će trgovina s Hrvatskom biti regulirana Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju što će izvoz hrvatske robe učiniti nepovoljnijim. "Cigarete, mesni i mliječni proizvodi i proizvodi konditorske industrije uvezeni iz Hrvatske u Srbiju bit će skuplji, jer će prema nekim proračunima, carina na određene proizvode biti povećana s prosječnih 4,5 posto na 13,2 posto", navedeno je.
LONDON - Tečaj eura prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima danas nije zabilježio veće promjene, no daljnje pritiske na jedinstvenu valutu izazivaju očekivanja dodatnog ublažavanja monetarne politike u eurozoni. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3077 dolara, što znači da je gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodno zatvaranje. Drži se tako ispod 1,3108 dolara, najviše razine od 9. svibnja, na koju se nakratko popeo u ponedjeljak nakon pozitivnih signala iz proizvodnog sektora eurozone. Dolar je ojačao 0,65 posto prema jenu, na 100,17 jena, odskočivši s najniže razine u četiri tjedna od 98,86 jena, na koju se spustio u ponedjeljak. Dolar je danas odskočio s najniže razine u četiri tjedna prema jenu, nakon što su japansku valutu pogodili napisi da bi japanski mirovinski fondovi mogli povećati inozemna ulaganja. Izvori su za Reuters kazali da se vlada u Tokiju sprema pozvati državne mirovinske fondove, koji upravljaju s više od 2.000 milijardi dolara mirovinske štednje, da povećaju ulaganja u dionice i inozemnu imovinu.