BERLIN - Njemačka središnja banka snizila je blago prognoze rasta njemačkog gospodarstva u ovoj i idućoj godini ali najavljuje bolja vremena, a i najnoviji trgovinski podaci sugeriraju da najveće europsko gospodarstvo odolijeva krizi. Bundesbank očekuje da će njemačko gospodarstvo ove godine porasti 0,3 posto, u odnosu na 0,4 posto koliko je prognozirala u prosincu. U 2014. trebalo bi porasti 1,5 posto, u odnosu na prosinačku prognozu od 1,9 posto. Najavljuju ipak bolja vremena i za Njemačku i za eurozonu gdje je recesija po njima dotaknula dno. "Izgledi za njemačko gospodarstvo ponovo su nešto svjetliji, nakon usporavanja krajem 2012.", konstatirala je banka u redovnom mjesečnom izvješću za lipanj. "Svjetsko gospodarstvo ponovo će ojačati u nastavku godine. I gospodarstvo eurozone dotaknulo je po svemu sudeći dno", procjenjuju. U kontrastu je s tom prognozom procjena Europske središnje banke (ECB) koja je jučer prognozirala nešto veći pad eurozone u ovoj godini, za 0,6 posto, no što su dosada predviđali. U idućoj godini trebalo bi porasti 1,1 posto.
BEČ - Austrijska središnja banka snizila je u petak prognoze rasta austrijskog gospodarstva za ovu i iduću godinu, ustvrdivši kako ta alpska zemlja ipak neće moći izbjeći gospodarske probleme eurozone i drugih regija. Za 2013. središnja banka za austrijsko gospodarstvo tako prognozira stopu rasta od 0,3 posto, čime je snizila prognozu iz prosinca prema kojoj je za ovu godinu bio predviđan rast od 0,5 posto. Prognoza za 2014. snižena je na 1,5 posto, s u prosincu prognoziranih 1,7 posto. Isti je potez danas povukla i njemačka središnja banka, snizivši prognozu rasta njemačkog gospodarstva u ovoj godini također na 0,3 posto, s ranije prognoziranih 0,4 posto. Snižena je i prognoza za 2014., s 1,9 na 1,5 posto. "Za austrijsko gospodarstvo očekuje se da će konačno dosegnuti dugoročni prosječni rast od oko 1,8 posto u 2015. godini", navodi središnja austrijska banka u današnjem priopćenju. Prognoze ostalih važnih međunarodnih institucija nešto su optimističnije od novih projekcija austrijske središnje banke. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u svojim je svibanjskim prognozama predvidjela rast austrijskog BDP-a za 0,5 posto u ovoj godini i za 1,7 posto u 2014.
BEČ - Austrijski Raiffeisen Bank International (RBI) imenovao je danas veterana Karla Seveldu nasljednikom Herberta Stepica na dužnosti izvršnog direktora drugog po veličini zajmodavca u srednjoj i istočnoj Europi. Šezdesettrogodinji Sevelda obavljao je od 2010. dužnost zamjenika izvršnog direktora i čelnika odjela za korporativno bankarstvo. Čelnu dužnost preuzet će odmah, objavio je RBI nakon sastanka nadzornog odbora. Novim zamjenikom izvršnog direktora imenovan je direktor odjela za procjenu rizika Johann Strobl. Herbert Stepic je prošlog mjeseca podnio ostavku na dužnost izvršnog direktora RBI-ja kako bi poštedio banku štete koju bi joj mogla nanijeti istraga protiv njega osobno zbog sumnje da je preko off-shore tvrtki kupio tri stana u Singapuru. Njegov odlazak mogao bi potaknuti strukturne promjene ili prodaju imovine u RBI-ju, koji je u 78-postotnom vlasnštvu RZB-a.
PEKING - Kina razmatra mogućnost uvođenja uvoznih carina na luksuzne europske automobile nakon pritužbi domaćih proizvođača da europske kompanije dobivaju poticaje koji im omogućuju da prodaju svoje proizvode u Kini po cijenama nižim od troškova proizvodnje, izvjestio je u petak francuski list Les Echos. Novine navode, pozivajući se na neimenovane europske izvore, da Peking ispituje pritužu kineskih proizvođača automobila zbog uvezenih luksuznih europskih modela, i to u okruženju pojačanih napetosti između ta dva najveća svjetska trgovinska partnera. Kina je ovaj tjedan pokrenula antidampinšku istragu o uvozu europskih vina nakon što Europska unija uvela antidampinške carine na kineske solarne ploče. Bilo kakav potez vezan za luksuzne automobile mogao bi naštetiti njemačkim kompanijama BMW i Mercedes-Benz, čija su vozila jako popularna u Kini. Kineske vlasti nisu bile dostupne za komentar. Službene kineske novine ustvrdile su jučer da Kina ima još aduta u partiji karata s Bruxellesom. Obje strane nadaju se da će riješiti spor putem pregovora.
TOKIO - Francuski predsjednik Francois Hollande rekao je u petak u Tokiju da je nova japanska gospodarska politika koju provodi premijer Shinzo Abe "dobra vijest za Europu jer i mi u Europi moramo dati prednost rastu". Hollande koji od četvrtka boravi u državnom posjetu Japanu, dao je izjavu na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s predsjednikom japanske vlade Shinzeom Abeom koji od dolaska na vlast u prosincu provodi liberalnu proračunsku i monetarnu politiku poznatu kao "abenomija", za razliku od europskih mjera štednje. "No prioritet koji se daje rastu, ta spremnost za borbu s onim što se ovdje zove deflacijom i zahtjev da se istodobno osigura konkurentnost tvrtka kako bi se poduprla aktivnost jest dobra vijest za Europu, jer i mi u Europi moramo dati prednost rastu", istaknuo je Hollande. Francuski predsjednik priznao je da Japan i Francuska imaju "različite situacije", budući da Japan ima autonomnu središnju banku, a da je Francuska banka pod nadzorom Europske središnje banke (ESB).
OTTAWA - Kanadske vlasti optužile su kompanije Nestle i Mars, te mrežu neovisnih veleprodajnih distributera, da su se udružili radi dogovaranja cijena popularnih čokoladica. Kanadski povjerenik za zaštitu tržišnog natjecanja John Pecman nazvao je njihove navodne akcije "nečuvenim ponašanjem suzbijanja konkurencije koje šteti kanadskim potrošačima" i "teškim kaznenim djelom". Istraga je pokrenuta na temelju informacija "uzbunjivača" a iznijela je na vidjelo dana "dokaze da su se optuženi urotili, dogovorili i aranžirali namještanje cijena čokoladnih proizvoda", priopćio je ured za zaštitu tržišnog natjecanja. Optužena su i tri poslovna čelnika, bivši predsjednik Nestle Canada Robert Leonida, bivša predsjednica odjela za slastice u Nestle Canada Sandra Martinez i čelnik kanadskog distributera hrane ITWAL David Glenn Stevens. Ukoliko budu osuđeni, mogli bi se suočiti s novčanom kaznom u iznosu do 10 milijuna kanadskih dolara i kaznom zatvora u trajanju do pet godina. Optužbe su se nadovezale na slične protiv prodavača čokolade u Njemačkoj, uključujući Nestle i Mars, koje su u siječnju 2012. rezultirale višemilijunskim kaznama.
LONDON - Cijene nafte prekoračile su u petak razinu od 104 dolara, poduprte naglim slabljenjem dolara i očekivanjima da će američka središnja banka ipak nastaviti s mjerama poticaja za gospodarstvo. Cijena barela sirove nafte porasla je na londonskom tržištu 43 centa, na 104,03 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 31 cent višoj cijeni, od 95,07 dolara. Pozornost tržišta usmjerena je danas na izvješće američke vlade o zaposlenosti u SAD-u radi bolje procjene stanja u najvećem svjetskom gospodarstvu. Jučerašnji podaci o novim zahtjevima za isplatu naknada za nezaposlene navode na zaključak da će izvješće pokazati umjereni rast broja novootvorenih radnih mjesta. Brojka vjerojatno neće biti dovoljna da Fed smanji program poticajnih mjera za gospodarstvo, nagađaju analitičari. Privatna tvrtka ADP u srijedu je objavila da je privatni sektor u prošlom mjesecu otvorio 135 tisuća novih radnih mjesta, dvadesetak tisuća manje nego što se očekivalo.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, pri čemu je japanski Nikkei indeks zaronio u 'područje medvjeda' jer se ulagači plaše da će podaci o zapošljavanju u SAD-u biti slabiji nego što analitičari očekuju. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 1,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 1,3 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,6 posto, zaronivši na najnižu razinu od studenoga prošle godine. Tokijski Nikkei indeks potonuo je jutros u 'područje medvjeda' jer je izgubio više od 20 posto od kada je prije dva tjedna dosegnuo najvišu razinu u posljednjih pet i pol godina. Od kraja prošle godine, kada je novi japanski premijer Shinzo Abe najavio agresivne monetarne i fiskalne mjere za poticanje gospodarstva i suzbijanje deflacije, cijene su dionica donedavno snažno rasle.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice zadržale su se u petak na najnižim razinama u šest tjedana dok ulagači čekaju objavu američkih podataka o zaposlenosti kako bi bolje procijenili je li najveće svjetsko gospodarstvo dovoljno jako da središnja banka smanji poticajne mjere. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je neznatnih 0,03 posto, na 6.334 boda, frankfurtski DAX za 0,28 posto na 8.076 bodova, dok je pariški CAC ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosio je 3.813 bodova. Nakon 12-mjesesečnog razdoblja rasta koji su potpirivale poticajne mjere središnjih banaka, tržišta dionica počela su se pribojavati zaokreta u monetarnoj politici. Europska središnja banka objavila je ovog tjedana da se neće žuriti s uvođenjem novih mjera, dok dužnosnici američkog Feda javno raspravljaju o pravom trenutku za početak postupnog ukidanja kvantitativnog popuštanja. Vlada u Washingtonu danas će objaviti podatke o zapošljavanju u svibnju, koji će bitno utjecati na Fedovu odluku.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle, nakon vrlo nestabilnog trgovanja tijekom kojeg je Dow Jones indeks oscilirao u rasponu od gotovo 200 bodova jer su ulagači nesigurni uoči ključnog izvješća o zaposlenosti u SAD-u. Dow Jones ojačao je 80 bodova, ili 0,53 posto, na 15.040 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,85 posto, na 1.622 boda, a Nasdaq indeks 0,66 posto, na 3.424 boda. Tijekom trgovanja Dow Jones indeks bio je u minusu i do 1 posto, dok je S&P 500 u jednom trenutku, po prvi puta od polovice travnja, zaronio ispod 1.604 boda, 50-dnevnog pomičnog prosjeka. Ipak, do kraja trgovanja cijene su se dionica oporavile, pa je svih 10 sektora S&P indeksa završilo u plusu. Pritom su najviše, 1,4 posto, porasli financijski i zdravstveni sektor, dok je tehnološki ojačao svega 0,1 posto. Nesigurnost ulagača posljedica je strahovanja da će Fed zaoštriti monetarnu politiku nakon što je njezin predsjednik Ben Bernanke kazao da bi američka središnja banka na jednoj od idućih sjednica mogla smanjiti programe otkupa državnih i hipotekarnih obveznica.