Indeks Londonske burze FTSE oslabio je neznatnih 0,03 posto, na 6.334 boda, frankfurtski DAX za 0,28 posto na 8.076 bodova, dok je pariški CAC ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosio je 3.813 bodova.
Nakon 12-mjesesečnog razdoblja rasta koji su potpirivale poticajne mjere središnjih banaka, tržišta dionica počela su se pribojavati zaokreta u monetarnoj politici.
Europska središnja banka objavila je ovog tjedana da se neće žuriti s uvođenjem novih mjera, dok dužnosnici američkog Feda javno raspravljaju o pravom trenutku za početak postupnog ukidanja kvantitativnog popuštanja.
Vlada u Washingtonu danas će objaviti podatke o zapošljavanju u svibnju, koji će bitno utjecati na Fedovu odluku, pa bi otvaranje većeg od očekivanja broja radnih mjesta moglo poslužiti kao katalizator pada cijena na tržištu dionica, dok bi slabi podaci mogli djelovati pozitivno.
"Tržišta su vrlo nervozna... Žele umirujuće poruke da će program kvantitativnog popuštanja ostati nepromijenjen pa bi snažne brojke mogle izazvati poremećaje", rekao je Hans Peterson iz tvrtke SEB Private Banking.
Analitičari banke Bank of America Merrill Lynch procjenjuju da bi se broj novih radnih mjesta trebao povećati za 250 tisuća da bi Fed počeo s ukidanjem poticajnih mjera, i to najranije u rujnu. Nasuprot tome, brojka niža od 90.000 mogla bi značiti dodatne poticaje.
Indeks Tokijske burze Nikkei pao je 0,21 posto, na 12.877 bodova.