TOKIO - Japanski trgovinski manjak povećao se u travnju čak 70 posto u odnosu na isto razdoblje lani budući da je troškove uvoza katapultirao slabi jen, pokazali su u srijedu objavljeni vladini podaci. Manjak je u travnju iznosio 879,9 milijardi jena (8,6 milijardi dolara), što je 69,7 posto više nego prije godinu dana, objavilo je ministarstvo financija. Prema usporedivim službenim podacima, prošlomjesečni je manjak najveći zabilježen u mjesecu travnju od 1979. Izvoz je uvećan za 3,8 posto, na 5.780 milijardi jena, dok je uvoz skočio za 9,4 posto, na 6.660 milijardi jena. Tečaj jena iznosio je u travnju 96,01 dolara, naprema 82,31 dolara koliko je iznosio u travnju 2012., što znači da je njegov tečaj prema dolaru na godišnjoj razini pao gotovo 17 posto, pokazali su podaci. Slabiji jen pomaže japanskim izvoznicima, ali povećava trošak uvoza. Viši troškovi uvoza rezultirali su višim cijenama sirovina i dijelova, što u konačnici podiže maloprodajne cijene široke lepeze proizvoda, od namirnica do prijenosnih računala. Japanski uvoz goriva u travnju je i dalje na visokoj razini, japanskih nuklearnih reaktora je van pogona nakon velikog potresa, tsunamija i naknadne nuklearne katastrofe u 2011.
ZAGREB - Ministrice rada Njemačke i Španjolske Ursula von der Leyen i Fatima Banez potpisale su u Madridu sporazum prema kojem će Njemačka ponuditi posao odnosno strukovno obrazovanje za 5.000 nezaposlenih mladih Španjolki i Španjolaca godišnje, piše Financial Times. Sporazum odražava sve izraženiju zabrinutost Berlina i drugih europskih prijestolnica zbog socijalne krize u zemljama kao što je Španjolska, gdje stopa nezaposlenosti mladih sada iznosi 57 posto. Ujedno očituje sve veću njemačku potrebu za kvalificiranim radnicima zbog demografskih promjena i snažnih gospodarskih aktivnosti, konstatiraju u FT-u. Njemačko-španjolski dogovor sastavni je dio šireg europskog nastojanja da se poveća mobilnost na tržištu rada na recesijom pogođenom kontinentu, gdje jezične barijere i kulturološke razlike još uvijek radnicima otežavaju nalaženje posla izvan domovine. Oko 1,8 milijuna Španjolaca u dobi do 30 godina ne može naći posao, pa analitičari ističu da ponuđenih 5.000 radnih mjesta samo po sebi vjerojatno bitno ublažiti problem.
SPLIT - Šef delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren danas je pozvao hrvatsku vladu da se u dogovoru s poduzetnicima i civilnim društvom angažira na određivanju razvojnih prioriteta Hrvatske zbog učinkovitijeg korištenja sredstava iz fondova EU-a. "Pozivam vladu da se konzultira s lokalnim i regionalnim upravama te sa svim zainteresiranim sudionicima a tu mislim na poduzetnike i civilno društvo, kako bi zajedno definirali prioritete i viziju razvoja u sljedećem razdoblju", rekao je Vandoren danas novinarima u Splitu. Vandoren je istaknuo da želi potaknuti i ohrabriti hrvatsku vladu, lokalne i regionalne samouprave kako bi se zajedno sa stručnjacima angažirali i uspjeli aplicirati, odnosno prezentirati (za fondove EU-a) dovoljan broj kvalitetnih projekata za izgradnju infrastrukture i poboljšanje situacije u malom i srednjem poduzetništvu. Rekao je da Hrvatskoj kao primjer može služiti Poljska gdje su građani, a posebice poljoprivrednici, mahom bili skeptični glede ulaska u EU. "...Jedan od glavnih razloga zbog kojeg sada građani Poljske u tako velikom broju podržavaju članstvo u EU jest činjenica da se nakon ulaska u Uniju ta zemlja uspjela dokazati i nametnuti kao najveći korisnik europskih fondova", smatra Vandoren.
ZAGREB - Međunarodna humanitarna organizacija Oxfam optužila je europske čelnike da ignoriraju 9,5 bilijuna eura skrivenih u europskim poreznim oazama, prenose europski mediji. U povodu summita EU-a posvećenog borbi protiv porezne evazije i energetici, Oxfam je objavio izvješće u kojem kritizira europsko "licemjerstvo" i "šuplje fraze" u pogledu poreznih oaza. Po Oxfamovim procjenama, koje se temelje na podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), bogataši su sakrili najmanje 14 bilijuna eura u poreznim oazama širom svijeta, od čega gotovo 9,5 bilijuna eura u Europi ili europskim protektoratima. Organizacija ističe da to europske vlade stoji 120 milijardi eura na godinu u izgubljenim poreznim prihodima. Voditeljica Oxfamova ureda za EU, Natalia Alonso, ocijenila je da postoji "dovoljno potencijalnog poreza koji se može ubrati na skrivenom 'privatnom' novcu da se krajnje siromaštvo iskorijeni dva puta." Oxfam je izdvojio V. Britaniju i njegove prekomorske teritorije kao najvećeg krivca, odgovornog za preko 40 milijardi eura izgubljenih poreznih prihoda.
LJUBLJANA - Slovenski parlament prihvatio je u utorak nešto prije ponoći nakon višesatne rasprave izmjene zakona o izvršavanju proračuna za ovu i iduću godinu te izmjene zakona o sustavu plaća u javnom sektoru, čime su regulirane proračunske uštede iz akcijskog plana vlade za stabilizaciju javnih financija o kojemu će se krajem mjeseca izjasniti Europska komisija. Kako prenose elektronski mediji, unatoč kritikama oporbe da se gospodarstvo ne može oporaviti podizanjem poreza, zastupnici su većinom glasova prihvatili i prijedlog vlade po kojemu će od 1. srpnja biti povećan PDV, viša stopa sa sadašnjih 20 na 22 posto, a niža stopa koja se obračunava na hranu i neke druge životne potrepštine sa sadašnjih 8,5 na 9,5 posto. Izmjenama zakona o sustavu plaća u javnom sektoru omogućava se smanjivanje mase plaća u drugoj polovici ove godine za javni sektor te proračunska ušteda od 109 milijuna eura. To je omogućio početkom tjedna potpisani dogovor sindikata i vlade po kojemu će se plaće u tom sektoru smanjiti, ovisno od njihove visine, od 0,5 posto za najniže do 4,86 posto za najviše platne razrede, a dogovor će biti na snazi do kraja 2014.
RIM - Dobit talijanskih banaka pretrpjela je težak udarac prošle godine i njihove su marže "na povijesno niskim razinama", ocijenili su u talijanskom udruženju banaka ABI. Ukupna dobit talijanskih banaka u 2012. iznosila je milijardu eura i pet puta je manja nego u godini ranije, objavio je jučer ABI u najnovijem izvješću. Smanjenje marže banaka najvećim se dijelom pripisuje pogoršanju kvalitete kredita, kazao je u izvješću izvršni direktor ABI-ja Giovanni Sabatini. Kada bi se isključio utjecaj različitih jednokratnih stavki, otpisa i korekcija, ukupna talijanska bankarska industrija prošlu bi godinu zaključila s ukupnim gubitkom od 1,8 milijardi eura. Izvješće ABI-ja objavljeno u utorak obuhvatilo je 39 bankarskih grupa.
LJUBLJANA - Hrvatska tvrtka Dukat, članica Lactalis Grupe, uspjela je u postupku preuzimanja Ljubljanskih mlekarni do ponedjeljka, kad je istekla obvezujuća ponuda, dobiti dodatnih 46,23 posto svih dionica, te sada u svom vlasništvu ima ukupno 4.229.239 dionica, odnosno 96,52 posto slovenske tvrtke, izvijestila je u srijedu u ime Dukata burzovno-posrednička tvrtka Ilirika u obavijesti za javnost. Dukat je do sada bio vlasnik 50,28 posto dionica Ljubljanskih mlekarna koje je Lactalis kupio od nekoliko slovenskih fondova i banaka, a mediji su iznosili pretpostavke da je tada za nešto više od pola dionica prijašnjim vlasnicima isplatio oko 20 milijuna eura. Kako prenose slovenski mediji, Dukat je preostalim dosadašnjim dioničarima, među kojim je sa skoro četvrtinom dionica najveća bila zadruga Mlekodel, u ponudi za preuzimanje svih dionica nudio 8,75 eura za dionicu, što je najveći dio prijašnjih dioničara prihvatio, pa je preuzimanje uspjelo. Ljubljanske mlekarne imaju 550 zaposlenih, a godišnje prerade više od 200 milijuna litara mlijeka.
LONDON - Cijene barela nafte spustile su se u srijedu na međunarodnim tržištima prema 103 dolara nakon objave podataka o neočekivanom skoku američkih zaliha benzina, što je potpirilo zabrinutost za potražnju u SAD-u. Cijena barela nafte na londonskom je tržištu pala 60 centi, na 103,31 dolara, nakon što je u jučerašnjoj trgovini kliznula gotovo jedan dolar. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 30 centa nižoj cijeni, od 95,88 dolara. Američki institut za naftu (API) u utorak je izvijestio da su američke komercijalne zalihe benzina porasle u prošlome tjednu za tri milijuna barela, što upućuje na zaključak da će američko tržište biti vrlo dobro opskrbljeno na vrhuncu sezone vožnje. "Ulagači se pribojavaju da fundamenti slabe s obzirom da je potražnja ispod očekivanja a opskrba poboljšana", rekao je Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka. "Više američke zalihe benzina, revidirane procjene rasta potražnje i povećana proizvodnja iz zemalja izvan Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) redom negativno djeluju a razina geopolitičke napetosti niska je pa ne pruža potporu cijenama", dodao je Fritsch. Trgovci sada čekaju govor predsjednika središnje američke banke Feda Bena Bernankea u Kongresu, za kojeg se očekuje da će rasvijetliti eventualne promjene u američkoj monetarnoj politici.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice blago su oslabile u srijedu pod pritiskom dobitonosnih prodaja na koje su se ulagači odlučili temeljem procjene da je došao kraj razdoblju rasta tržišta, što je posebno pogodilo sektor luksuznih proizvoda. Londonski FTSE spustio se tako 0,12 posto, na 6.795 bodova, frankfurtski DAX za 0,24 posto na 8.452 boda, dok je pariški CAC bio u nešto većem minusu, kliznuvši 0,48 posto, na 4.016 bodova. Čelnik američke središnje banke Ben Bernanke govorit će danas u Kongresu a američka središnja banka objavit će ujedno zapisnik sa svibanjskog sastanka odbora za monetarnu politiku. Investitori se pribojavaju da bi Fed mogao početi povlačiti monetarne poticajne mjere koje su poduprle ovogodišnji strmi rast na svjetskim tržištima dionica. Smanjenje kamatnih stopa i injekcije likvidnosti središnjih banaka pogodili su prinose na obveznice i gotovinu, potaknuvši ulagače da se u potrazi za atraktivnijim prinosima okrenu dionicama. Međutim, neki su se sada odlučili na dobitonosne prodaje jer očekuju pad cijena u narednom razdoblju. Proizvođači luksuznih proizvoda bili su u srijedu najveći gubitnici. Britanski Burberry Group izgubio je na vrijednosti 2,9 posto.
NEW YORK - U utorak su na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli nove najviše razine u povijesti, nakon izjava dužnosnika američkog Feda koja su smanjila strahovanja od ukidanja poticajnih mjera. Dow Jones ojačao je 0,34 posto, na 15.387 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,17 posto, na 1.669 bodova, a Nasdaq indeks 0,16 posto, na 3.502 boda, najvišu razinu od listopada 2000. Posljednjih je tjedana najvažnije pitanje ulagača hoće li američka središnja banka smanjiti ili čak ukinuti programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica kojima mjesečno na financijska tržišta ubrizgava 85 milijardi dolara svježeg, jeftinog novca. Tim programima Fed potiče rast gospodarstva, a kako se ono počelo oporavljati, sve su veći izgledi da će središnja banka postupno početi smanjivati, a do kraja godine čak i ukinuti te mjere tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike. No to bi loše utjecalo na tržište kapitala jer su ti programi najvažniji pokretač snažnog rasta cijena dionica već dugo vremena. Jučer je ulagače ponešto umirio William Dudley, predsjednik Fedove podružnice u New Yorku, rekavši da nije siguran hoće li Fed smanjiti ili povećati razinu kupnjue obveznicada.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, zahvaljujući novim rekordima Dow Jonesa i S&P 500 indeksa na Wall Streetu te potvrdi japanske središnje banke da će i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 1,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,7 posto. Burzovni indeksi u Australiji i Hong Kongu oslabili su, pak, između 0,2 i 0,5 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto. Azijske ulagače ohrabrili su jučerašnji novi rekordni dosezi burzovnih indeksa na Wall Streetu, nakon što su splasnula strahovanja da će američki Fed do kraja godine ukinuti poticajne monetarne mjere. Danas poslijepodne će predsjednik Feda Ben Bernanke izvijestit će zastupnike u Kongresu o gospodarskom stanju, pa se ulagači nadaju i naznakama što se planira po pitanju monetarne politike. Programi tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike kojima Fed mjesečno kupuje 85 milijardi dolara državnih i hipotekarnih obveznica kako bi potakla gospodarstvo, već dugo vremena podupiru tržište kapitala.