ZAGREB - Gospodarstvo eurozone palo je u prvom tromjesečju 0,2 posto, već šesti kvartal zaredom, po čemu je ovo najdulja recesija u tom bloku od kada je 1999. uveden euro, pokazuju danas objavljeni podaci Eurostata. To je i veći pad nego što se procjenjivalo jer su u anketi Reutersa analitičari očekivali pad od 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Na godišnjoj je razini, pak, gospodarstvo eurozone potonulo 1 posto. To je već šesti kvartal zaredom kako gospodarstvo eurozone slabi, pa je ovo dulja recesija od one 15-mjesečne za vrijeme financijske krize 2008. i 2009. godine, najdulje recesije od uvođenja eura 1999. Produbljivanje recesije u eurozoni ponajviše je posljedica dužničke krize, koja traje već četvrtu godinu i koja je mnoge članice tog bloka navela na uvođenje strogih mjera proračunske štednje. Sve su glasniji i političari koji zagovaraju manje štednje, a više mjera za poticanje rasta jer je stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula rekordnih 12,1 posto, pri čemu je bez posla više od 19 milijuna građana bloka.
LJUBLJANA - Mogući nastavak postupaka protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima naštetilo bi kredibilitetu Hrvatske, izjavio je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec govoreći o tom pitanju na sjednici vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta. "Očekujemo da će Hrvatska poštovati memorandum o Ljubljanskoj banci i da se postupci protiv Ljubljanske banke neće nastaviti, to bi štetilo kredibilitetu Hrvatske", rekao je Erjavec. Dodao je da je prošlog tjedna u razgovorima s hrvatskim dužnosnicima u Zagrebu, prilikom posjeta predsjednika Boruta Pahora, dobio uvjeravanja Hrvatske da hrvatska strana dogovor poštuje te da se s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić dogovorio da se ubrzaju nastojanja kako bi se pitanje Ljubljanske banke što prije počelo rješavati preko Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, kako je predviđeno memorandumom dviju vlada.
BRUXELLES - Europska komisija provela je nenajavljenu inspekciju u nekoliko velikih naftnih kompanija zbog mogućeg dogovaranja cijena i kršenja europskih propisa o ravnopravnom tržišnom natjecanju. Komisija nije imenovala kompanije ali su britanski energetski divovi BP i Shell i norveški Statoil izvijestili o posjeti inspektora. U priopćenju Komisije ističe se da i mali poremećaji na tržištu mogu "snažno utjecati na cijene sirove nafte, te na kupnju i prodaju naftnih derivata i biogoriva i u konačnici naštetiti krajnjim potrošačima". Inspekciju je potvrdila i vodeća informativna agencija u svijetu za cijene nafte Platts. "Navodni su prekršaji povezani s Plattsovim postupkom procjene cijene Market-On-Close (MOC), koji se koristi za izvješćivanje o cijenama u prvom redu sirove nafte, refiniranih naftnih proizvoda i biogoriva. Postoji mogućnost da su se takvi prekršaji događali u razdoblju od 2002. naovamo", navode u norveškom Statoilu.
ATENA - Kreditna agencija Fitch je za jednu razinu podignula kreditni rejting Grčke, obrazloživši svoju odluku smanjenjem proračunskog deficita te zemlje i rizika od povlačenja iz euro zone. Nakon što je prošle godine gotovo izašla iz eurozone i bila izložena kritikama zbog zastoja u provedbi reformi, Grčku su posljednjih mjeseci njeni međunarodni zajmodavci pohvalili za stabilizaciju i provedbu nepopularnih mjera štednje. "Cijena je bila visoka u pogledu izgubljene proizvodnje i rasta nezaposlenosti a sposobnost oporavka još je uvijek dvojbena", ocijenio je Fitch. Grčke perspektive ipak su stabilne, ocijenio je Fitch obrazlažući podizanje grčkog rejtinga s rejtinga CCC na B-minus. Prethodno je i agencija Standard & Poor's također podigla grčki rejting na B-minus dok Moody's grčki rejting ocjenjuje s C. Sve su ocjene, međutim, još uvijek duboko u kategoriji "smeća". Fitch je rekao da u ovoj godini u Grčkoj očekuje blažu recesiju a slabiji oporavak u 2014. u skladu s predviđanjima Europske unije i MMF-a.
ATENA - Grčka vlada planira u iduće dvije godine prodati približno trećinu proizvodnih kapaciteta državnog proizvođača električne energije PPC privatnoj konkurenciji, u sklopu dugoodgađane liberalizacije toga sektora. "Planiranje energetske politike nužno je za gospodarski rast", kazao je u srijedu grčki ministar energetike. "Moramo izbjeći nove krize likvidnosti i poboljšati konkurentnost. Atena već godinama planira prenijeti dio svoga 51-postotnog udjela u PPC-u na konkurente u cilju poticanja konkurencije u posrnuloj grčkoj industriji električne energije. Ovih dana u tome smjeru dodatno su ju požurili međunarodni zajmodavci, uvjetovavši joj isplatu nove tranše spasonosnih zajmova konkretnim planovima za privatizaciju PPC-a. U nacrtu izvješća koji je Reuters dobio na uvid početkom tjedna, zajmodavci su kritizirali Atenu zbog prespore prodaje državne imovine koju je primorana smanjiti kako bi srezala prekomjernu zaduženost. PPC se nalazi u kronično prekomjerno reguliranom i nedostatno financiranom energetskom sustavu, koji je doveden na rub financijske propasti zbog dužničke krize.
BUDIMPEŠTA - Mađarska je izišla iz recesije, izjavio je u srijedu glasnogovornik mađarske vlade Andras Giro-Szass pozivajući se na gospodarske pokazatelje iz prvog tromjesečja, prenosi mađarska novinska agencija MTI. Prema navodima mađarskog središnjeg statističkog ureda, bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju 2013. porastao je za 0,7 posto u usporedbi s posljednjim tromjesečjem 2012. godine. Giro-Szass očekuje da će se gospodarski rast nastaviti i u idućem tromjesečju. Poručio je kako je glavni cilj vlade ponovno pokrenuti održivi gospodarski rast. Prema njegovim riječima, Europska komisija kao i analitičari predviđaju Mađarskoj gospodarski rast.
SARAJEVO - Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) intervenirala je kod vlasti Federacije Bosne i Hercegovine kako bi se spriječilo stupanje na snagu zakona o zaštiti jamaca kojega je već usvojio Zastupnički dom entitetskog parlamenta, a treba ga potvrditi još i Dom naroda. Kako u srijedu prenosi sarajevski "Dnevni avaz", voditelj misije MMF-a u BiH Ron van Rooden uputio je posebno pismo predsjedniku federalne vlade Nerminu Nikšiću te guverneru Središnje banke BiH Kemalu Kozariću kako bi izrazio zabrinutost zbog očekivanog potvrđivanja zakona kojim se maksimalno štite jamci. MMF smatra kako je zakon problematičan iz niza razloga, uključujući i nejasan djelokrug i karakter njegove primjene, a ocjenjuje se i kako on ne bi učinkovito doprinio rješavanju problema nekvalitetnih kredita koje banke ne uspijevaju naplatiti. "Zbog ukidanja institucije jamca zakon bi u znatnoj mjeri ograničio kreditore u naplati svojih potraživanja", stoji u pismu. Udruge koje okupljaju bivše i sadašnje jamce, prisiljene otplaćivati tuđe kredite, smatraju pak kako je zahtjev MMF-a neprimjeren.
MILANO - Nekoliko velikih svjetskih proizvođača odjeće, među kojima talijanski Benetton, španjolska Zara, britanski Marks and Spencer i švedski H&M pridružit će se sporazumu koji su pokrenuli sindikati kako bi se poboljšala sigurnost tekstilnih tvornica u Bangladešu. "Upravo smo donijeli odluku da ćemo potpisati sporazum o protupožarnoj i statičkoj sigurnosti zgrada u Bangladešu koji su predložili sindikati IndustriALL i UNI", izjavio je za AFP glasnogovornik Benettona. IndustriALL, čije članstvo čini 50 milijuna radnika iz 140 zemalja i UNI Global (20 milijuna radnika) dva su sindikata koji su još 2012. pokrenuli inicijativu za takav sporazum. U prijedlogu sporazuma se, među ostalim, ustanovljuje položaj "glavnog inspektora", neovisnog o tvornicama i sindikatima, čija će dužnost biti "osmišljavanje i provedba vjerodostojnog i učinkovitog programa inspekcije sustava protupožarne sigurnosti". Također se predlaže angažiranje "jednog ili više kvalificiranih stručnjaka" koji će obaviti "potpunu i strogu provjeru važećih propisa u zgradama u kojima se proizvodi odjeća".
LONDON - Cijene barela nafte kliznule su u srijedu na međunarodnim tržištima nakon objave podataka o rekordno dugoj recesiji u eurozoni a uteg su i prognoze o povećanju opskrbe. Cijena barela nafte neznatno je kliznula na londonskom tržištu, na 102,44 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 55 centi nižoj cijeni, od 93,66 dolara. Eurozona je u prvom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila pad gospodarskih aktivnosti šesto tromjesečje zaredom, bilježeći najdulju recesiju od osnivanja 1995. Njemačka, najveće gospodarstvo u eurozoni, za dlaku je izbjegla pad u recesiju zahvaljujući povećanoj potrošnji. Cijene nafte pritišće u posljednjih nekoliko dana i jači američki dolar, koji poskupljuje robu sa cijenama izraženim u zelenim novčanicama za vlasnike ostalih valuta, pa potražnja slabi. Prognoze za tržišta nafte dodatno su pogoršane nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u najnovijem izvješću procijenila da će rast američke proizvodnje nafte iz škriljca pomoći da se podmiri većina dodatne svjetske potražnje u idućih pet godina, a povećat će se i rezervni kapaciteti Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC).
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice dosegnule su u srijedu najviše razine u nekoliko posljednjih godina nakon što je podatak o nastavljenoj recesiji u eurozoni potpirio očekivanja da će središnje banke nastaviti opskrbljivati tržišta likvidnošću. Londonski FTSE porastao je 0,2 posto na 6.699 bodova, frankfurtski DAX 0,15 posto na 8.352 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 0,16 posto i iznosio 3.972 boda. Dionice banaka bile su najveći dobitnici. Tako je talijanska banka Banca Monte dei Paschi di Siena dobila na vrijednosti osam posto nakon što je objavila manji od očekivanja tromjesečni gubitak. Cijene dionica portugalske banke Banco Espirito Santo porasle su za 3,9 posto, a francuske banke Credit Agricole za 3,7 posto. Gospodarstvo eurozone smanjilo se u razdoblju od siječnja do ožujka 0,2 posto, pokazali su podaci objavljeni u srijedu. Time se pad aktivnosti nastavlja šesto tromjesečje zaredom a eurozona bilježi najdužu recesiju otkada je osnovana 1995. Europska središnja banka srezala je ovog mjeseca kamatne stope na rekordno nisku razinu i spremna ih je ponovno sniziti.
NEW YORK - U utorak su na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli nove najviše razine u povijesti, zahvaljujući rastu cijena dionica banaka i velikih kompanija jer se ulagači nadaju da će labava monetarna politika potaknuti oporavak gospodarstva. Dow Jones ojačao je 0,82 posto, na 15.215 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,01 posto, na 1.650 bodova, a Nasdaq indeks 0,69 posto, na 3.462 boda, najvišu razinu od studenoga 2000. godine. Novi rekordi Dow Jonesa i S&P-a ponajviše se zahvaljuju snažnom rastu cijena dionica banaka. S&P indeks financijskog sektora skočio je jučer 1,7 posto, a osjetno su porasle i cijene dionica u drugim sektorima koji najviše ovise o rastu gospodarstva. Ulagači se, naime, nadaju da će poticajna monetarna politika američkog Feda i drugih najvećih središnjih banaka u svijetu ubrzati oporavak. S vremenom će središnje banke morati početi zaoštravati monetarnu politiku, no ulagači se nadaju da to neće biti prerano kako se ne bi narušio oporavak gospodarstava.
TOKIO - Na većini azijskih burzi jutros se trguje oprezno, dok se japanski Nikkei indeks, po prvi puta nakon pet i pol godina, probio iznad psihološki važne razine od 15.000 bodova, što se zahvaljuje slabljenju jena. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu više od 2 posto, dosegnuvši 15.060 bodova. Cijene dionica porasle su i u Singapuru te Hong Kongu, između 0,1 i 0,5 posto, dok su burzovni indeksi u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji pali između 0,1 i 0,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,2 posto. Snažan skok tokijskog Nikkei indeksa zahvaljuje se rastu cijena dionica japanskih izvoznika, što je posljedica slabljenja jena, zbog čega raste konkurentnost japanskih proizvoda na svjetskom tržištu. Na ostalim azijskim burzama trguje se oprezno jer nema značajnijih vijesti koje bi mogle pokrenuti tržište u jednom ili drugom smjeru. Stoga ulagače nisu ohrabrili ni jučerašnji novi rekordi Dow Jonesa i S&P 500 indeksa na Wall Streetu.