BERLIN - Vodeći njemački ekonomski instituti snizili su u četvrtak prognozu rasta najvećeg europskog gospodarstva u ovoj godini, napominjući da će njegov glavni oslonac biti domaća potražnja, dok bi u 2014. tempo rasta trebao naglo ubrzati zahvaljujući oporavku izvoza. Muenchenski Ifo, Ifw iz Kiela, Iwh iz Hallea i essenski RWE snizili su procjenu ovogodišnjeg rasta na 0,8 posto, s jedan posto koliko su prognozirali u listopadu. Ističu da njihova revizija odražava potrebu gospodarstva da nadoknadi pad aktivnosti u četvrtom tromjesečju. U 2014. rast bi trebao ubrzati u 1,9 posto. Uzlazna tendencija ponovno se pojavila u njemačkom gospodarstvu u proljeće 2013., ističu instituti u polugodišnjem izvješću. Njemačko gospodarstvo dugo je odolijevalo krizi u eurozoni da bi u 2012. usporilo. U posljednjem tromjesečju BDP je pao za 0,6 posto. Ekonomisti ipak očekuju da će Njemačka izbjeći recesiju i ostvariti slab rast u prva tri mjeseca ove godine. Prognoza instituta za 2013. još je uvijek dvostruko viša od prognoze vlade kancelarke Angele Merkel koja očekuje rast gospodarstva za 0,4 posto u ovoj godini, te od 1,6 posto u 2014.
BRUXELLES - Europska unija trebala bi idući tjedan ublažiti embargo na uvoz sirijske nafte kako bi omogućila kupnju nafte od sirijske oporbe i time joj pomogla u dvogodišnjem sukobu. Na sastanku u ponedjeljak ministri vanjskih poslova EU-a trebali bi se također dogovoriti o ukidanju ograničenja na prodaju opreme za naftnu industriju sirijskoj oporbi i ulaganja u sirijski naftni sektor, kazali su europski diplomati. Europske vlade zabranile su kupnju sirijske nafte europskim kompanijama 2011., u sklopu niza sankcija kojima se željelo prisiliti Asada da se povuče s vlasti. Sirijski izvoz nafte tijekom rata jako je pao. Po zadnjim američkim podacima, proizvodnja nafte u Siriji iznosila je u listopadu 2012. godine 153.000 barela na dan, što je gotovo 60 posto manje u odnosu na ožujak 2011. kada je sukob počeo.
LJUBLJANA - Slovenska vlada odobrila je u četvrtak državno jamstvo za 35 milijuna eura bankarskih kredita potrebnih poduzeću Cimos iz Kopra za održavanje likvidnosti, rekao je slovenski ministar gospodarstva Stanko Stepišnik. Cimos proizvodi dijelove za automobilsku industriju, u Sloveniji zapošljava 3000 djelatnika, a tvrtke-kćeri ima i u Hrvatskoj i BiH. Kako je nakon redovne sjednice vlade izjavio Stepišnik, državno jamstvo za kredit Cimosu prvi je korak u spašavanju značajnog izvoznika, dok će u kasnijim fazama vlasnici i banke-vjerovnici morati naći trajnija rješenja bilo kroz dokapitalizaciju, bilo kroz konverziju potraživanja u vlasnički udjel. Skupina od dvadesetak banaka, među kojima je najveća Nova Ljubljanska banka, nedavno je Cimosu, koji im zajedno duguje 400 milijuna eura, produžila moratorij za otplatu kredita do kraja svibnja ove godine. Stepišnik je rekao da je glavni problem većine slovenskih poduzeća, pa i onih koji su inače uspješni izvoznici, veća zaduženost u odnosu na prosjek u EU te premala kapitaliziranost te da da im nova vlada želi pomoći sistemskim mjerama, kako bi se obnovila gospodarska djelatnost i perspektiva gospodarskog rasta.
LONDON - Euro se u četvrtak stabilizirao prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima nakon što je splasnulo iznenađenje zbog signala iz Europske središnje banke da bi mogla dodatno sniziti ključne kamatne stope kako bi poduprla gospodarski rast u eurozoni. Euro je danas ojačao 0,1 posto prema zelenoj novčanici, te se njime trgovalo po 1,3036 dolara. Prema jenu euro je ostao nepromijenjen u odnosu na jučerašnje zatvaranje, na 127,80 jena. Dolar je prema japanskoj valuti oslabio 0,1 posto, kliznuvši na 98,03 jena. Jedinstvena europska valuta i dalje je ranjiva na političke rizike u zoni primjene jedinstvene europske valute, s obzirom na predsjedničke izbore u Italiji i nastavljenu neizvjesnost oko Cipra, usprkos tome što je njemački parlament danas podupro pomoć toj zemlji.