FRANKFURT - Spuštanje kamatnih stopa na depozite banaka kod Europske središnje banke (ECB) ispod postojećih nula posto bio bi učinkovit način da se pomogne gospodarstvu eurozone, kazao jeu razgovoru za CNBC član upravnog vijeća ECB-a Ignazio Visco. Ujedno napominje da su u ECB-u spremni uhvatiti se u koštac s eventualnim neželjenim posljedicama koje bi mogle prouzročiti negativne kamatne stope. "Držimo da je takva mjera učinkovita, a to je i moje osobno stajalište. Gospodarstvo je sada sposobno to prihvatiti. Tehnički gledano, raspolažemo instrumentima i spremni smo intervenirati. Međutim, moguće su i neželjene posljedice i znamo da ćemo možda morati na tome poraditi, a znamo i kako", dodao je. Spuštanje kamatne stope na depozite u negativno područje značilo bi da ECB naplaćuje komercijalnim bankama za usluge prekonoćnog čuvanja novca, što je prema riječima čelnika ECB-a Marija Draghija središnja banka sada i "tehnički spremna" učiniti. Signalizirao je takvu mogućnost na zadnjem redovnom ECB-ovom mjesečnom zasjedanju početkom svibnja na kojem je odlučeno da se ključna kamatna stopa u eurozoni smanji na 0,5 posto.
LONDON - Njemački ministar financija predložio je da se formiranje europske bankovne unije odvija na dva kolosijeka kako bi se privremeno zaobišla potreba za izmjenom europskih povelja. U autorskom prilogu za londonski financijski dnevnik Financial Times ministar Wolfgang Schaeuble napisao je da važeće povelje Europske unije pružaju temelj za uspostavu novog zajedničkog bankovnog supervizora ali ne i za tijelo u čijoj bi nadležnosti bio preustroj odnosno likvidacija propalih banaka. "Kao što je pokazalo spašavanje Cipra, potrebna nam je predvidivost u pogledu toga kada će – i kojim redoslijedom – dioničari i vjerovnici biti pozvani da se uključe u spašavanje odnosno gašenje neke banke", napisao je njemački ministar financija. U lipnju prošle godine čelnici Europske unije donijeli su službenu odluku o formiranju bankovne unije ali su se u međuvremenu pojavile duboke pukotine u tom planu. Njemačka je posebno isticala sumnje u njegovu izvedivost. Po svemu sudeći, prvi korak, uspostava jedinstvenog bankovnog supervizora u sklopu Europske središnje banke (ECB), trebao bi biti zaključen do sredine iduće godine.
PARIZ - Francuska središnja banka objavila je u ponedjeljak da će Francuska ostvariti mršavi rast u drugom tromjesečju, nakon što je za dlaku izbjegla recesiju u prva tri mjeseca ove godine. Banka procjenjuje da će drugo po veličini gospodarstvo eurozone porasti za 0,1 posto u ovom tromjesečju, dakle po istoj stopi koja je procijenjena i za prvo tromjesečje. Procjena je objavljena u sklopu redovnog mjesečnog istraživanja poslovne klime koje je pokazalo naznake stabilizacije nakon višemjesečnog pogoršanja. Tako je indeks poslovne klime za industrijski sektor blago porastao u travnju, na 94 boda, s 93 boda koliko je iznosio u ožujku. U sektoru usluga ostao je nepromijenjen na 88 bodova, što je njegova najniža razina od sredine 2009. Državni zavod za statistiku objavit će u srijedu službene podatke o BDP-u u prva tri ovogodišnja mjeseca. Dvije tisuće milijardi eura vrijedno gospodarstvo balansira na rubu recesije, uz rekordnu nezaposlenost i pritisak vladinih mjera štednje na korporativnu i osobnu potrošnju.
PEKING - Kineska industrijska proizvodnja porasla je u travnju 9,3 posto, objavio je državni ured za statistiku, čiji podatak očituje ubrzanje njezina rasta u odnosu na prethodni mjesec. U ožujku proizvodnja je porasla 8,9 posto. Promet u maloprodaji uvećan je u travnju 12,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine dok su ulaganja u imovinu s fiksnim prinosima u prva četiri mjeseca ove godine uvećana 20,6 posto, izvijestio je statistički ured. Brojke po svemu sudeći signaliziraju da oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva još nije stabilan, napominju analitičari. Prošle je godine kinesko gospodarstvo zabilježilo najslabiji rast u 13 godina, od 7,8 posto, pritisnuto slabom domaćom ali i potražnjom na ključnim inozemnim tržištima. U posljednja tri prošlogodišnja mjeseca rast je ubrzao na 7,9 posto, potpirujući nadu u oporavak, da bi u prva tri ovogodišnja mjeseca ponovo oslabio na 7,7 posto. Službeni indeks menadžera nabave (PMI), pomno praćeni pokazatelj zdravlja kineskog gospodarstva, kliznuo je u travnju na 50,6 bodova, s 50,9 bodova koliko je iznosio u prethodnom mjesecu. Vrijednosti iznad 50 bodova pokazuju rast aktivnosti a one niže njihov pad.
HELSINKI - Postkomunističke zemlje trebale su se pridružiti Europskoj uniji odmah pošto su srušene diktature u njihovim zemljama, izjavio je u ponedjeljak mađarski premijer Viktor Orban, javlja agencija MTI. Da su te zemlje u Uniju ušle tada, rekao je Orban na predavanju na Sveučilištu u Helsinkiju, Unija bi bila u jačoj poziciji danas. Orban, koji je u jednodnevnom posjetu Finskoj, kazao je i da treba pojačati napore u integraciji zapadnog Balkana u Europu. Jaka Europa treba jake nacije, naglasio je mađarski premijer.
LJUBLJANA - Obvezujuće ponude za kupnju 53 posto dionica "Mercatora" predali su samo koncern Agrokor i financijski fond MID Europa Partners, prenose slovenski mediji neslužbene informacije. Rok za predaju obvezujućih ponuda istekao je u petak, a ponude nisu dali fondovi CVC Capital i Bain Capital koji su sudjelovali u prijašnjem postupku predaje neobvezujućih ponuda i pregleda poslovanja najvećeg slovenskog trgovačkog lanca, navode "Delo", "Dnevnik" te poslovni list "Finance". Službenih informacija nema, a s prispjelim ponudama koje su ispod očekivanja vlasnika u utorak će se upoznati nadzorni odbor najvećeg slovenskog trgovačkog lanca, pišu mediji. Prema neslužbenim informacijama koje prenosi "Delo", Agrokor je svoju ponudu bazirao na tržišnoj kotaciji dionice Mercatora na Ljubljanskoj burzi i ona iznosi oko 110 eura, dok se MID Europa Partners odlučio za drugi pristup, te cijenu nije naveo nego ponudio samo dokapitalizaciju Mercatora. Ponuda financijskog fonda više odgovara Mercatoru, a Agrokorova vlasnicima trgovačkog lanca, među kojima je uz Novu Ljubljansku banku (NLB) najveći Pivovarna Laško (PL) koja se mora razdužiti a vjerovnicima duguje 360 milijuna eura.
LJUBLJANA - Glavni problemi Slovenije leže u neodgovarajućoj strukturi vlasništva i maloj produktivnosti pa država koje je u teškoj krizi, a nekad su je isticali kao model uspješne tranzicije, treba "nov poslovni model", izjavio je nekadašnji ministar za razvoj, ugledni ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože P. Damijan. "Ključno je pitanje kakav će biti budući poslovni model Slovenije jer produktivnost našega gospodarstva u svim granama zaostaje za prosjekom EU za 30 do 40 posto iako smo po stupnju razvijenosti (BDP i kupovna moć po stanovniku) na 90 posto prosjeka", rekao je Damijan u razgovoru za ljubljansko "Delo" od ponedjeljka. "Tehnološka proizvodna struktura nije se poboljšala u odnosu na onu iz 90-ih godina, za razliku od drugih novih članica EU koje su se razvijale pomoću stranih investicija. Madžari su svoju proizvodnju prestrukturirali i danas je udjel visokotehnoloških produkata u njoj 20 posto. Slično je i u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj, a kod nas je taj udjel samo 5 do 6 posto. Imamo istu strukturu proizvodnje kao u vrijeme osamostaljenja", rekao je Damijan.
SARAJEVO - Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, koja je u ruskom vlasništvu, posluje s velikim gubicima, a njena zaduženost deseterostruko premašuje vrijednost osnovnog kapitala, utvrdila je revizorska kuća "Deloitte". U revizorskom izvješću, objavljenom na internetskim stranicama banjolučke burze, "Deloitte" je konstatirao kako je bosanskobrodska rafinerija 2012. godinu zaključila s neto gubitkom u iznosu od 51 milijun i 774 tisuće konvertibilnih maraka (oko 26,5 milijuna eura), a njen akumulirani gubitak je bio veći od 455 milijuna konvertibilnih maraka(232 milijuna eura). "Kratkokoročne obveze veće su od obrtne imovine (rafinerije) za 417 milijuna 723 tisuće i 869 KM (više od 213 milijuna eura), a neto zaduženost više je od deset puta veća od kapitala", stoji u izvješću. "Deloitte" konstatira kako je u ovakvoj situaciji rafinerija u Bosanskom Brodu u cijelosti ovisna o matičnom ruskom investitoru "Njeftegazinkoru", koji se pak obvezao nastaviti financijsku potporu rafineriji tijekom 2013.
SEUL - Južnokorejski elektronički div Samsung Electronics izvijestio je u ponedjeljak da je uspješno testirao tehnologiju za superbrze bežične mreže pete generacije (5G) koja će u konačnici omogućiti korisnicima da "skinu" cijeli film u jednoj sekundi. Testovi su potvrdili prijenos više od jednog gigabajta podataka po sekundi (Gpbs) na udaljenosti od dva kilometra. Nova tehnologija bit će spremna za komercijalnu primjenu najranije 2020. a nudit će "i do nekoliko stotina puta brži" prijenos podataka no što je moguć preko postojećih 4G mreža, navodi se u priopćenju. To će korisnicima omogućiti "prijenos velikih datoteka, uključujući digitalne filmove visoke kvalitete, praktički bez ograničenja", tvrde u Samsungu. "Zahvaljujući tome, korisnici će moći uživati u širokoj paleti usluga kao što su 3D filmovi i igrice, streaming (prijenos i istodobnu reprodukciju) u realnom vremenu UHD (ultra high-definition) audio i video sadržaja i medicinske usluge na daljinu", dodaje se u priopćenju.
LONDON - Cijene barela nafte pale su u ponedjeljak na londonskom tržištu ispod razine od 103 dolara zbog smanjene potražnje u drugom po veličini potrošaču nafte u svijetu Kini i zbog jačeg dolara. Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu 1,07 dolara, na 102,84 dolara. Na američkom tržištu cijena barela pala je jedan dolar, na 95,04 dolara. Prerada sirove nafte u kineskim rafinerijama smanjila se u travnju tri posto u odnosu na ožujak, spustivši se na najnižu dnevnu razinu od prošlog rujna, budući da rafinerije ulaze u sezonu održavanja. Implicirana potražnja za naftom u toj je zemlji bila 3,2 posto viša u travnju u odnosu na isti mjesec lani i iznosila je oko 9,6 milijuna barela dnevno (BPD), što je najmanja količina u posljednjih osam mjeseci. Dodatan uteg za cijene bio je i jači dolar, koji poskupljuje naftu za vlasnike ostalih valuta. Američka valuta jača u posljednje vrijeme uslijed nagađanja da bi Fed mogao ukinuti dio agresivnih monetarnih mjera usmjerenih na poticanje gospodarskog rasta. Cijene nafte ne nalaze potporu ni na strani ponude.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi danas su se našli pod pritiskom prodaja, predvođeni bankarskim sektorom, u uvjetima opreznog trgovanja nakon prošlotjednog uzleta dionica. Londonski Ftse indeks spustio se za 0,11 posto, na 6.617 bodova, a u istom je postotku bio na gubitku i pariški CAC, skliznuvši na 3.949 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je 0,23 posto, na 8.259 bodova. Najveći uteg burzovnim indeksima danas je bio bankarski sektor, čiji su pripadnici u prosjeku zabilježili pad cijena dionica od 1,7 posto. Od pojedinačnih gubitnica izdvaja se dionica druge najveće njemačke banke Commerzbanke, s padom cijene od 4,8 posto. Njezine prodaje potaknula je vijest iz neimenovanog izvora da bi banka u ovotjednom izdanju prava mogla ponuditi dionice uz veliki popust. U fokusu ulagača i dalje je sezona objave poslovnih rezultata europskih kompanija. Ona je dosad bila razočaravajuća, s obzirom da je 53 posto kompanija izvijestilo o rezultatima koji nisu ispunili očekivanja analitičara.
TOKIO - Jačanje dolara izazvalo je jutros pad cijena sirovina, zbog čega je većina azijskih burzovnih indeksa pod pritiskom, osim japanskog Nikkeija, koji je snažno skočio zahvaljujući slabljenju jena. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu više od 1 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu u pet i pol godina. No cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Australiji, Šangaju i Hong Kongu pale su između 0,1 i 1 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,6 posto, nakon što je prošloga tjedna ojačao 0,8 posto. Snažan skok cijena dionica u Tokiju zahvaljuje se jačanju dionica izvoznika jer zbog slabljenja jena raste konkurentnost njihovih proizvoda na svjetskom tržištu. U subotu su ministri financija skupine G7 najrazvijenijih zemalja svijeta zaključili da su poticajne monetarne mjere Japana usmjerene na oživljavanje gospodarstva, a ne na namjerno slabljenje jena radi povećanja konkurentnosti japanskih izvoznih proizvoda. To su ulagači shvatili kao 'zeleno svjetlo' za nastavak prodaje japanske valute.