ZAGREB - Uprava Croatia Airlinesa pokrenula je proceduru za davanje otkaza 42-ama stjuardesama i stjuardima koji su otvorili bolovanje od 29. travnja do 1. svibnja, jer smatra da je riječ o nezakonitoj organiziranoj i prikrivenoj industrijskoj akciji. Glasnogovornik Croatia Airlinesa Davor Janušić rekao je Hini da je Uprava u srijedu obavijestila Radničko vijeće o namjeri davanja redovitog otkaza zbog skrivljenog ponašanja sudionicima nezakonitog štrajka. "Činjenično, otkazi nisu podijeljeni. Sad je na Radničkom vijeću da se očituje, ali njegovo očitovanje nije obvezujuće za poslodavca", kaže Janušić. Uprava tvrdi da je masovni odlazaka na bolovanje ukupno 48 zaposlenih organizirana i prikrivena akcija kojom je nanesena šteta kompaniji. Prije te akcije, prosjek bolovanja kabinskog osoblja bio je šest osoba dnevno, napominje Janušić. Zamjenik predsjednice Sindikata kabinskog osoblja zrakoplova (SKOZ) Hrvoje Humek ustvrdio je da će eventualni otkazi biti nezakoniti jer u pitanju nije bila nikakva organizirana sindikalna akcija ili štrajk nego opravdano bolovanje, što su potvrdile i inspekcije HZZO-a. Sindikat je angažirao odvjetnike koji će to dokazati na sudu, dodao je. U sindikatu smatraju da je prijedlog otkaza zapravo obračun sa članovima SKOZ-a i drugih sindikata koji ne žele potpisati novi Kolektivni ugovor. Kolektivni ugovor ne žele potpisati ni Hrvatski sindikat prometnih pilota i Samostalni hrvatski sindikat zaposlenika u zrakoplovstvu, dok su ga potpisala tri preostala sindikata koji djeluju u Croatia Airlinesu.
ZAGREB - Vjerovnici splitskog Konstruktora na današnjem su ročištu u predstečajnoj nagodbi prihvatili plan financijskog restrukturiranja koji toj građevinskoj tvrtci daje šansu za opstanak. Najveći vjerovnici su banke i država koji bi, po okončanju predstečajne nagodbe, trebali postati većinski vlasnici Konstruktora. Vjerovnici su na ročištu prihvatili izmijenjeni plan restrukturiranja i time se složili da će dio dugova pretvoriti u temeljni kapital, što znači i promjenu vlasničke strukture, a neke neslužbene procjene govore da bi tako većinski vlasnici mogli postati država i banke. Ukupna Konstruktorova dugovanja utvrđena u predstečajnoj nagodbi iznose oko 2,2 milijarde kuna. Najveći dio, od 1,13 milijardi kuna, odnosi se na financijske institucije, od čega samo na Zagrebačku banku 791 milijun kuna. Potraživanja države i tvrtki u većinskom državnom vlasništvu iznose 304,3 milijuna kuna, a ostali vjerovnici potražuju 567,9 milijuna kuna. Prema izmijenjenom planu, dio duga bi se otpisao, dio pretvorio u temeljni kapital, a dio vratio u idućem razdoblju, uz poček. Voditelj splitsko-dalmatinskog županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS) Jozo Marić pozdravio je prihvaćanje izmijenjenog plana restrukturiranja. "To je dobra vijest za građevinare u Dalmaciji i Hrvatskoj jer Konstruktor ne ide u stečaj, spašava se njegova djelatnost, a zaposlenici, građevinari će imati mogućnost nastaviti svoju djelatnost", rekao je Marić za Hinu.
ZAGREB - Porezna uprava Ministarstva financija blokirala je danas poslovne račune tvrtke Institut IGH po osnovi dospjelih poreznih obveza u iznosu većem od 9,4 milijuna kuna, stoji u obavijesti koju je Institut IGH danas dostavio Zagrebačkoj burzi. Institut IGH, kako se navodi, "poduzima sve potrebne radnje, primarno aktivnosti vezane uz naplatu svojih potraživanja prema javnim trgovačkim društvima i ostalim dužnicima kako bi u najkraćem mogućem roku izvršio podmirenje predmetne obveze i deblokadu poslovnih računa društva". Institut IGH u prvom je tromjesečju ove godine, prema ranije objavljenim podacima, poslovao s gubitkom od 330 tisuća kuna, dok je konsolidirani gubitak IGH i njegovih ovisnih društava u tom razdoblju iznosio 7,1 milijun kuna. Tada su objavili i kako je tvrtka u postupku razgovora o restrukturiranju financijskih obveza "bez kojeg nije moguće osigurati dugoročnu likvidnost društva i stabilno operativno poslovanje". Postupak restrukturiranja obveza Instituta IGH prema financijskom sektoru radi se u suradnji sa tvrtkom KPMG Croatia, a iz IGH danas navode kako će o rezultatima pregovora s najvećim vjerovnicima i deblokadi poslovnih računa izvijestiti "odmah i bez odgode".
ZAGREB - Oko 618 tisuća poreznih obveznika, građana te fizičkih osoba koje su prestale obavljati registriranu djelatnost, odnosno obrtnika i samostalnih djelatnosti koji više ne obavljaju tu djelatnost, a koji državi za poreze i doprinose duguju 12,8 milijardi kuna, u iduća tri mjeseca mogu predati zahtjev za reprogram i obročnu otplatu tog duga, pri čemu bi im se otpisalo oko 5,7 milijardi kuna kamata. Naime, u Narodnim novinama (broj 55. od 8. svibnja) objavljen je Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba, koji je stupio na snagu prvog dana od objave, odnosno danas pa je tako počeo teći rok od 90 dana u kojem ti porezni obveznici mogu podnijeti zahtjev. Svrha je Zakona poreznim obveznicima - građanima, fizičkim osobama koje su registriranu djelatnost prestale obavljati do dana stupanja na snagu Zakona, odnosno obrtnicima, ali i drugim fizičkim osobama koje su zatvorile registriranu djelatnost, poput liječnika, arhitekata ili odvjetnika, kao i fizičkim osobama u djelatnostima poljoprivrede i ribarstva, omogućiti reprogramiranje naplate glavnice duga, uz kamatnu stopu u visini od 4,5 posto, plaćanjem u mjesečnim obrocima. Taj rok otplate, ovisno o visini poreznog duga, može biti najmanje do 36 mjeseci i najviše do 60 mjeseci, uz istovremeni otpis duga s osnove kamata, a obveznici, ako im više odgovara, mogu glavnicu duga uplatiti jednokratno, pri čemu bi im se omogućio otpis duga s osnove kamata.
ZAGREB - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ove godine s 26,5 milijuna kuna sufinancira devet projekata izgradnje infrastrukture u isto toliko luka otvorenih za javni promet, a čime se, uz osiguravanje kvalitetnije bazične infrastrukture za državne brodske i brzobrodske linije, tim lukama omogućava i proširenje područja za vezove, povećanje prihoda od naplate te održivost. Istaknuo je to ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić na današnjem potpisivanju ugovora o sufinanciranju, koje je pratio i radni sastanak s predstavnicima i ravnateljima županijskih lučkih uprava. Hajdaš Dončić naglasio je važnost ulaganja tih luka za jačanje i povećanje tzv. operativne obale te pokretanje sustava naplate i na onim područjima luka koji se do sada nisu tako koristila niti se njima upravljalo. U većini luka se do sada komercijalno koristio samo manji dio njihovog područja, dok je ostalo bilo u zoni 'sivog' poslovanja, što je, kaže ministar, vidljivo i u minornim prihodima svih županijskih lučkih uprava, osim Splitsko-dalmatinske, a koji se kreću od 2 do 3 milijuna kuna godišnje, što nije dostatno za operativni rad.
POREČ - Tvrtka Agrolaguna, iz sastava koncerna Agrokor, otvorila je danas u mjestu Tar kod Poreča proizvodno-turistički kompleks u koji je ta tvrtka u ovoj fazi uložila 35 milijuna kuna te je zaposleno 40 ljudi, objavili su iz Agrokora. Projekt je obuhaćao rekonstrukciju sirane "Sir Laguna" i obnovu zgrade stancije Špin, a uz to je uređena i nova kušaona i izgrađena cesta sira. Radove na tom projektu, započetom u srpnju 2012. godine i dovršenom za šest mjeseci, izvodile su tvrtke GP "Krk", koji je obavio građevinske radove, i "Frassinox", koji je izradio i ugradio procesnu opremu. Sirana "Sir Laguna" jedna je od tri sirane u Hrvatskoj koje su za rekonstrukciju i opremanje ugovorile potporu IPARD programa. Sirana će samo u prvoj fazi proizvoditi 300 tona sira i 100 tona skute na godinu, čime je nastavljena tradicionalna proizvodnja, a rekonstrukcijom će omogućiti i proširenje proizvodnog asortimana.
ZAGREB - Današnje trgovanje na Zagrebačkoj burzi obilježio je nizak promet i blagi porast vrijednosti glavnih dioničkih indeksa, pa je tako Crobex porastao za 0,22 posto, na 1.919,91 bod, a Crobex10 za 0,08 posto, na 1.076,58 bodova. Redovni promet Zagrebačke burze iznosio je tek 6,7 milijuna kuna, a samo dionicom HT-a ostvareno je nešto više od milijun kuna pojedinačnog prometa. Promet tom dionicom iznosio je 1,1 milijun kuna, a njena je cijena danas smanjena za 0,02 posto, na 208,35 kuna. Dionicama Petrokemije ostvareno je 656,3 tisuće kuna prometa, uz rast cijene za 2,41 posto, na 230 kuna, dok je dionicama Hidroelektre niskogradnje i Ericssona Nikole Tesle ostvareno po 584 tisuće kuna prometa. Pritom je cijena dionice Hidroelektre porasla za 7,53 posto, na 100 kuna, dok je dionica Ericssona pojeftinila za 1,83 posto, na 1.526 kuna. Među ostalim trgovanijim dionicama značajniju promjenu cijene, odnosno pad za 7,66 posto, na 446 kuna, uz 110,7 tisuća kuna prometa, bilježe dionice Instituta IGH.