ZAGREB - Hrvatska i Mađarska se moraju bolje povezati, kako prometno tako i energetski, no ništa manje nije važna ni povezanost među ljudima obiju država, složili su se u četvrtak u Zagrebu ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i mađarski šef diplomacije Janos Martonyi. "Imamo zajednički interes za koridore Vb i Vc, prema Rijeci i luci u Pločama", kazala je Pusić, dodavši da je s mađarskim ministrom razgovarala i o transeuropskoj prometnoj i energetskoj mreži te nužnosti povezivanja Baltika s Jadranom. Prema Martonyijevim riječima, uz prometnu i energetsku povezanost, jednako je važna i povezanost među ljudima. "Moramo se bolje prometno i energetski povezati, ali važna je i povezanost među ljudima", istaknuo je Martony. O kupnji novih udjela MOL-a u INA-i, rekao je, nije u Zagrebu razgovarao ni s jednim svojim sugovornikom. "O tome nije bilo riječi", kazao je Martonyi i poručio da je "interes obiju strana da INA bude jedna uspješna, regionalna, profitabilna kompanija". Martonyi je tijekom današnjeg posjeta izrazio želju za daljnjim jačanjem gospodarske suradnje.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila izmjene i dopune Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske koje obuhvaćaju izmjene u području cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa te cjevovodnog transporta i energetskog sustava. U cestovnom prometu izmjene i dopune se odnose na prekategorizaciju cesta iz autoceste u brzu cestu (Zagreb - Sv. Helena - Koprivnica i Zagreb - Bjelovar), na korekciju trasa Šibenik - Knin i dio oko Zadra, čvor Rijeka te na varijantno rješenje autoceste Zagreb - Dubrovnik - čvor Osojnik. U željezničkom prometu preciziraju se pojedine trase pruga, a u pomorskom uz ostalo je dopunjen dio koji se odnosi na industrijsku luku Plomin. U cjevovodnom transportu dopunjen je dio u dijelu planiranih koridora produktovoda, terminala Žitnjak i planiranih plinovoda i naftovoda. Energetski sustav dopunjen je lokacijom TE Slavonski Brod i TE Plomin s pripadajućim 400 kV dalekovodima. Prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić ocijenila je da je strategija direktan doprinos popravljanju investicijske klime.
ZAGREB - Više od 60 posto proizvođača mlijeka koji su imali problema s aflatoksinom, s tri četvrtine ukupnih količina, vraćeno je u sustav otkupa jer su slušali i ponašali se sukladno naputcima struke i onome što je bilo obuhvaćeno planom Ministarstva poljoprivrede, izjavio je danas ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Ako imate zdravstveno ispravnu hranu i ako se na 75 posto ukupne količine proizvodnje pokažu dobri rezultati, onda je pitanje zašto preostalih 25 posto nisu to postigli, rekao je Jakovina novinarima upitan što će biti s proizvođačima koji još uvijek imaju problema s plasmanom mlijeka zbog aflatoksina u mlijeku. Oni se, dodao je, nisu pridržavali stručnih naputaka u proizvodnji. Po podacima Ministarstva poljoprivrede s danom 19. travnja, od 925 proizvođača mlijeka obuhvaćenih Akcijskim planom uklanjanja problema nastalih u proizvodnji mlijeka uslijed povećane koncentracije aflatoksina, u otkup mlijeka vraćen je 561 proizvođač, odnosno 81 posto dnevnih količina mlijeka obuhvaćenih Akcijskim planom. Proizvođači koji i dalje imaju mlijeko pozitivno na aflatoksin nisu vraćeni u otkup, a riječ je o 364 proizvođača.
ŽUPANJA - Na poljoprivrednim površinama kooperanata županjske Sladorane pri samom je kraju proljetna sjetva šećerne repe, koja je do sada zasađena na oko 8.000 od ugovorenih ukupno 9.000 hektara površina. Prema riječima rukovoditelja Sirovinske službe u županjskoj Sladorani Ive Rešića, s obzirom na to da dio sjetvenih površina neće biti moguće zasijati zbog vode koja još uvijek leži na pojedinim oranicama, u Sladorani računaju kako će šećernom repom još zasijati najviše do 500-tinjak hektara. "Možemo biti više nego zadovoljni. Nakon što je sjetva kasnila zbog čestih kiša i natopljenog tla, lijepo vrijeme išlo nam je na ruku te smo uspjeli sjetvu privesti gotovo samom kraju", kaže Rešić dodajući kako je idućih desetak dana ključno za opstojnost posađene repe.
ČAKOVEC - U novouređene prostore upravne zgrade bivšeg Metalca u Čakovcu smjestit će se Intrastat služba Republike Hrvatske, već su zaposlene 23 osobe, od ukupno 65 koliko će ih raditi nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, istaknuo je tijekom posjeta Međimurskoj županiji pomoćnik ministra financija i ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar. S ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja prestaju granične procedure i kontrole na 74 različita mjesta. Stoga se Carinska uprava strateški odredila da se dio poslova prebaci na područja na kojima bi ulaskom u EU ljudi ostali bez posla, istaknuo je Grabar. Tako će u Čakovcu u Odjelu Središnjeg ureda Carinske uprave za Intrastat, koji je smješten u zgradi bivšeg Metalca za čije je uređene utrošeno 2,6 milijuna kuna, biti zaposleni ljudi s područja Međimurske županije, mahom djelatnici sadašnjih graničnih prijelaza koji bi u protivnom ostali bez posla. Intrastat je sustav prikupljanja podataka o robnoj razmjeni između zemalja članica Europske unije, a u primjeni je od 1993. godine, kada je uspostavljeno jedinstveno tržište i kad su uklonjene fizičke granice između zemalja članica.
ZAGREB - Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio tek 6,7 milijuna kuna, što je i upola manje nego jučer, a dionički su indeksi pali za više od 0,50 posto. Indeks Crobex je pao za 0,53 posto, na 1.946,56 bodova, a Crobex10 za 0,69 posto, na 1.094,86 bodova. Tek nešto više od milijun kuna prometa danas je imala samo povlaštena dionica Adris grupe kojoj se cijena nije mijenjala i ostala je na zadnjih 297 kuna. Nije se mijenjala ni zadnja cijena dionice HT-a od 215,98 kuna, a njome je ostvareno 665,8 tisuća kuna prometa. S padom cijene od 1,12 posto, na 1.500 kuna, dionica Ericssona Nikole Tesle zabilježila je promet od 536 tisuća kuna. Promet dionicom Leda iznosio je 463,8 tisuća kuna, a cijena joj je snižena za 1,56 posto, na 8.702 kune. Pad cijene za 4,95 posto, na 290 kuna, imale su dionice Atlantske plovidbe kojih je protrgovano za 429,8 tisuća kuna.