ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog strategije razvoja poduzetništva od 2013. do 2020. godine čiji je opći cilj povećanje bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u malom gospodarstvu za 40 posto do 2020. godine. Ta je vrijednost danas 16.366 eura, a cilj je 22.900 eura, kaže ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Jedan od ciljeva je i povećanje udjela malog i srednjeg poduzetništva u BDP-u sa sadašnjih 51,6 na 62 posto, a to se namjerava postići većim ulaganjima u istraživanje i razvoj, povećanjem inovativnosti i izvoza te razvojem poslovnih mreža. Strategija predviđa i povećanje ponude financijskih sredstava za malo gospodarstvo za 40 posto, odnosno ukupno 13 milijardi kuna više za financiranje poduzetništva. Ministar Maras navodi kako je plan iz fondova EU-a od 2014. do 2020. godine povući dvije milijarde eura za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Vlada je danas dala suglasnost i odobrila državno jamstvo Hrvatskim autocestama (HAC) za zajam kod sindikata banaka od 250 milijuna eura. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kaže da će se zajam koristiti za otplatu dijela dugova HAC-a koji dospijevaju ove godine, koji iznose 400 milijuna eura. Zajam je na sedam godina, a otplata u 11 polugodišnjih rata uz kamatu od 5,45 posto godišnje, plus šestomjesečni libor.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kojim želi pojednostavniti administrativne procedure pri ishođenju koncesija te unaprijediti pravnu sigurnost i fleksibilnost u realizaciji investicijskih projekata u pridobivanju nafte i plina. Donošenje tog zakona novina je u domaćem zakonodavstvu jer je istraživanje i eksploatacija nafte i plina sada regulirana Zakonom o rudarstvu. Vlada smatra da je promjena zakona potrebna zbog sve većeg interesa inozemnih investitora kojima valja povisiti pravnu sigurnost i fleksibilnost u realizaciji poslovnih interesa. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže kako je najvažnija novost koju donosi novi zakon uvođenje jedinstvenog postupka za izdavanje dozvola i sklapanje ugovora i time izravno stjecanje koncesije. To znači da se izdavanje dozvole za sklapanje ugovora i sklapanje ugovora o koncesiji provodi na temelju samo jednog javnog nadmetanja u jedinstvenom postupku. Konačnu odluku o koncesiji donosi Vlada. Prijedlogom zakona predviđa se formiranje agencije za ugljikovodike te, u okviru nadležnosti Ministarstva gospodarstva, donošenje odluke o osnivanju nacionalnog trgovačkog društva čija bi osnovna djelatnost bila istraživanje i/ili eksploatacija energetskih mineralnih sirovina.
ZAGREB - Za potencijalna nalazišta nafte i plina u Hrvatskoj zainteresirane su značajne svjetske energetske tvrtke, a novi zakon o ugljikovodicima omogućit će im realizaciju istraživanja i eksploatacije, što bi Hrvatskoj moglo donijeti prihode mjerene stotinama milijuna pa i milijardama dolara, kaže visokopozicionirani izvor iz Vlade. U Vladi podsjećaju da je na hrvatskoj strani Jadrana aktivno tek 15 bušotina, a na talijanskoj 180. Kako je riječ o jednakim geološkim tvorbama nema razloga ne vjerovati da i hrvatski Jadran krije velike zalihe ugljikovodika, posebno plina, kaže izvor iz Vlade. Najavljuje da nakon očekivanog donošenja zakona o ugljikovodicima u Hrvatskom saboru slijedi izrada baze podataka to jest detaljne dvodimenzionalne seizmike Jadrana i potencijalnih kontinentalnih nalazišta, za što je potrebo oko pola godine. Raspis natječaja za istraživanje i eksploataciju trebao bi uslijediti krajem godine, a potom bi tvrtkama trebalo dodatnih šest mjeseci za analizu tako da bi prvi ugovori mogli biti potpisani sredinom iduće godine. U Vladi očekuju da će donošenje novog zakona i olakšavanje uvjeta za istraživanje nafte i plina uz očekivani ulazak stranih kompanija, probuditi i Inu za koju očekuju da će sudjelovati u natječajima. Vladin izvor ističe da Vlada nema favorita među svjetskim kompanijama, da to nisu ni Rusi, ni američki ExxonMobil o čemu se nagađa u medijima te da će svi biti jednako tretirani.
ZAGREB - Pred Hrvatskom elektroprivredom (HEP) su veliki izazovi za čiju su realizaciju potrebni ljudi koji će ih moći ispuniti, izjavio je danas ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak zamoljen za komentar smjene predsjednika Uprave HEP-a Zlatka Koračevića. Pred HEP-om su izazovi provedba trećeg energetskog paketa, realizacija velikih kapitalnih investicija u nove proizvodne pogone, pozicioniranje kao moderne, efikasne, korporativno upravljane kompanije koja će biti lider u ovom dijelu Europe, rekao je Vrdoljak nakon sjednice Vlade. Na sve te izazove HEP treba odgovoriti u sljedećih nekoliko godina, a posebno treba obratiti pažnju na pametno planiranje investicija i njihovu efikasnu realizaciju. "Iz tog razloga smo svi zajedno našli najbolje rješenje i ljude koji imaju najveće povjerenje da će te zadatke moći ispuniti", rekao je Vrdoljak. Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice Nadzornom odboru HEP-a predložila opoziv dosadašnjeg predsjednika Uprave HEP-a Zlatka Koračevića te s mjesta člana Uprave Rodoljuba Lalića, a na čelno mjesto HEP-a predložila dosadašnjeg člana Uprave Tomislava Šerića, dok je za člana Uprave predložila Pericu Jukića. Tomislav Šerić na čelno mjesto HEP-a dolazi s mjesta člana Uprave za prijenos i distribuciju.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata (HUS) smatra da Vlada mora bankama ograničiti dosadašnju "nepodnošljivu lakoću poslovanja" i podržat će najavljeno ograničavanje kamata na kredite, ako se pokaže da su najave iz Ministarstva financija istinite, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare HUS-a. Predsjednik HUS-a Ozren Matijašević ustvrdio je da su banke u Hrvatskoj vodeće u regiji po rasponu kamata za štednju i kredite, što je glavni pokazatelj profitabilnosti njihova poslovanja. U odnosu na zemlje EU-a kod nas su stambeni krediti skuplji za 86 posto, potrošački za 40 posto, a dozvoljeni minusi za 45 posto. Najave koje se zadnjih dana pojavljuju u medijima da je ministar financija Slavko Linić s HNB-om pripremio formulu po kojoj će ubuduće ograničavati kamate na kredite, Matijašević dočekuje s odobravanjem ali i skepsom jer, kako kaže, tek treba vidjeti što sadrže najavljene mjere. Jedan od glavnih uzroka hrvatskih ekonomskih problema po Matijaševiću je valutna klauzula. Podsjetio je kako je HUS još u siječnju 2011. zatražio ocjenu ustavnosti primjene valutne klauzule, no Ustavni sud se do danas nije o tome oglasio.
ZAGREB - Robni izvoz Hrvatske u prvom je tromjesečju ove godine, iskazan u kunama, pao za 7,9 posto, a izražen u eurima smanjen je za 8,2 posto u odnosu prva tri mjeseca prošle godine, dok je uvoz istodobno u kunama pao za 2,4 posto, a u eurima za 2,7 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Pokrivenost uvoza izvozom u prvom tromjesečju ove godine iznosi 54,6 posto prema 55,9 posto u istom prošlogodišnjem razdoblju. U prva tri mjeseca ove godine iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 15,7 milijardi kuna, a uvoz je ostvaren u vijednosti 28,7 milijardi kuna. Izraženo u eurima, hrvatski robni izvoz u prvom ovogodišnjem tromjesečju ukupno je iznosio 2,07 milijardi eura, a uvoz gotovo 3,8 milijardi eura. Tako je na kraju ožujka ukupni manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske iznosio 13 milijardi kuna, odnosno 1,7 milijardi eura te je prema deficitu iz prvog tromjesečja prošle godine porastao za 5,1 posto u kunama, odnosno za 4,8 posto u eurima.
ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze danas se stabilno kreću na najnižim razinama u više od dva mjeseca, a promet je mršav jer nema vijesti koje bi pokrenule tržište u jednom ili drugom smjeru i jer je nakon dva dana znatnog pada cijena dionica ublažen pritisak na prodaju. Oko podneva je Crobex bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, na 1.915 bodova, dok je Crobex10 oslabio 0,1 posto, na 1.073 bodova. Redovni promet dionicama do podneva je iznosio 2,2 milijuna kuna. Najveći promet, oko 480.000 kuna, do podneva je ostvaren dionicama HT-a, pri čemu im je cijena ojačala 0,05 posto, na 208,52 kune. S prometom od oko 417.000 kuna slijedi dionica Hidroelektre niskogradnje, koja je poskupila više od 4,5 posto, na 97 kuna. O niskoj likvidnosti svjedoči i to što je do podneva dionicama samo šest kompanija ostvaren promet veći od 100.000 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna je oslabila prema većini važnijih svjetskih valuta, osim prema američkom dolaru. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, povećan je za neznatnih 0,004 posto i iznosi 7,566436 kuna. Za 0,29 posto porastao je tečaj švicarskog franka te njegov srednji tečaj iznosi 6,157080 kuna. Tečaj britanske funte viši je za 0,32 posto pa srednji tečaj funte iznosi 8,962848 kuna. Istodobno je tečaj američkog dolara smanjen za 0,15 posto i na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke srednji tečaj dolara iznosi 5,756570 kuna.