BRUXELLES - Europska komisija je u ponedjeljak pozdravila najave iz Luksemburga o ublažavanju stajališta u pogledu bankarske tajne i istaknula da će sada pozornost biti usmjerena na Austriju, koja uz Luksemburg jedina ne sudjeluje u sustavu za automatsku razmjenu podataka o bankovnim polozima. Austrija i Luksemburg jedine su zemlje članice Europske unije koje zbog čuvanja bankarske tajne ne sudjeluju u sustavu automatske razmjene podataka o računima rezidenata EU-a na zahtjev pravosudnih tijela. Luksemburški ministar financija Luc Frieden izjavio je u razgovoru za nedjeljno izdanje njemačkog Frankfurter Allgemeine Zeitunga da njegova zemlja više "nije striktno protiv toga". "Međunarodni trend ide u smjeru automatske razmjene informacija o bankovnim depozitima. Više nismo striktno protiv toga", rekao je Frieden. "Izjave ministra Friedena ovoga vikenda bile su vrlo jasne. Naše službe su u kontaktu s Luksemburgom", rekla je glasnogovornica Komisije Emer Traynor dodajući da će sada Austriji "biti teško zadržati svoje stajalište kada su sve ostale zemlje članice spremne ići u pravcu automatske razmjene podataka".
BRUXELLES/BEČ - Austrijska ministrica financija Maria Fekter kazala je da će 'kao lavica' braniti načelo bankovne tajne, najavljujući veto na sve poteze koji bi tu tradiciju doveli u pitanje. Austrija se snažno opire automatskoj razmjeni informacija o vlasnicima depozita s partnerima u Europskoj uniji koji žele ukinuti bankovnu tajnu i time stati na kraj prekograničnoj poreznoj evaziji. Beč oporezuje dohodak od kamata na licu mjesta i šalje potvrdu o tome u matičnu zemlju vlasnika računa, ne otkrivajući imena. Tvrde da je taj sustav učinkovitiji od razmjene osobnih podataka s vladama drugih zemalja. U međuvremenu ga je u pitanje dovela sanacija ciparskog bankovnog sustava. Grčka dužnička kriza je gurnula ciparske banke u propast a njihov je kolaps ujedno razotkrio rizike kojem se izlažu države ako dopuste da off-shore bankarstvo postane glavni posao nacionalnih zajmodavaca. Europska komisija iskazala je zadovoljstvo spremnošću Luksemburga da automatski razmjenjuje informacije o bankovnim računima, upozorivši istodobno Austriju da će se naći u neodrživoj poziciji ne bude li slijedila isti primjer.
STOCKHOLM - Proizvođač telekomunikacijske opreme Ericsson je priopćio da je s Microsoftom dogovorio kupnju njegova poslovanja sa softverom koji telefonski operateri koriste za isporuku televizijskom programa putem interneta. Time će Ericsson, inače najveći svjetski proizvođač opreme za mobilne mreže, postati vodeći pružatelj uluga IPTV-a. Tvrtka nije otkrila pojedinosti dogovorene cijene, napominjući tek da očekuje da će zaključiti posao u drugoj polovici 2013. Microsoftovo poslovanje Mediaroom smješteno je u kalifornijskom Mountain Viewu, a zapošljava više od 400 ljudi širom svijeta, dodaje se u priopćenju. "Akvizija predstavlja dopunu čelne pozicije Ericssona s više od 40 klijenata, koji takvim sadržajima opskrbljuju više od 11 milijuna domaćinstava s pretplatom", rekao je zamjenik predsjednika uprave švedske tvrtke Per Borgklint. Dogovor još moraju potvrditi nadležni regulatori. Ericsson je objavio da će svjetsko tržište IPTV-a, za koje se procjenjuje da će u 2013. dosegnuti 76 milijuna pretplatnika i prihode od 32 milijarde dolara, porasti u 2015. na 105 milijuna pretplatnika i 45 milijardi dolara prihoda.
LONDON - Euro je u ponedjeljak poskočio na najvišu razinu prema jenu u tri godine na međunarodnim deviznim tržištima nakon što je japanska središnja banka počela kupovati državne obveznice u sklopu najavljenog agresivnog ublažavanja monetarne politike. Jedinstvena europska valuta poskočila je prema jenu 1,4 posto, dosegnuvši najvišu razinu od siječnja 2010. od 128,755 jena. Bila je na dobitku i prema dolaru, od 0,2 posto, i njome se trgovalo po 1,3025 dolara. Dolar je također poskočio prema jenu, i to 1,1 posto, i njime se trgovalo pod 98,67 jena. Nakratko je na elektronskoj platformi EBS premašio i razinu od 99 jena, dosegnuvši najvišu razinu od svibnja 2009. Novi japanski guverner Haruhiko Kuroda kazao je prošlog tjedna da će banka u iduće, manje od dvije, godine ubrizgati u gospodarstvo oko 1.400 milijardi dolara. Banka je danas zaista provela prve operacije kupovine obveznica, najavivši da će kupiti tisuću milijardi jena dužničkih papira s rokom dospijeća od pet do 10 godina, te 200 milijardi jena onih s rokovima dospijeća duljim od 10 godina. Analitičari očekuju da će japanski ulagači iskoristiti dio tog novca za kupovinu imovine s višim prinosima, što će dodatno pritisnuti vrijednost jena. Upravo su takve kupovine danas poduprle euro, jer su se ulagači u Aziji okrenuli španjolskim i talijanskim državnim obveznica.