BEIJING - Rast kineskog uslužnog sektora u travnju je znatno usporio i trenutno je na najnižoj razini od kolovoza 2011. godine, pokazalo je izvješće HSBC-a o aktivnostima privatnog sektora. Indeks menadžera nabave (PMI) kineskog uslužnog sektora spustio se s ožujskih 54,3 boda, na 51,1 bod. Vrijednosti iznad 50 bodova ukazuju na rast aktivnosti, a one ispod te razine na njihov pad. Također, HSBC-ovi podindeksi novih narudžbi u travnju su pokazali najslabiji rast u posljednjih 20 mjeseci, a oni zapošljavanja u uslužnom sektoru pad, i to po prvi put od siječnja 2009. Podindeks kojim se mjere nove narudžbe u travnju se tako spustio na 51,5 bodova, pri čemu je svega 15 posto sudionika ankete izvijestilo o povećanom obujmu novih narudžbi u tom mjesecu. Podindeks kojim se mjeri zapošljavanje u uslužnom sektoru zaronio je u područje pada, odnosno na 49,6 bodova i svjedoči o prvom smanjenju broja zaposlenih od siječnja 2009. Podindeks zaposlenosti faktor je koji uvelike utječe na razmišljanja kineske vlade u vezi poticajnih mjera, jer je krucijalan za socijalnu stabilnost Kine. Kineski gospodarski rast u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je 7,7 posto, usporivši sa 7,9 posto ostvarenih u zadnjem lanjskom tromjesečju.
BRUXELLES - Aktivnosti u privatnom sektoru eurozone u travnju su smanjene 15. mjesec zaredom, pri čemu je po prvi put od studenoga lani padom bila pogođena i Njemačka, pokazalo je danas objavljeno izvješće londonske tvrtke Markit. Sveobuhvatni indeks menadžera nabave (PMI), koji obuhvaća proizvodni i sektor usluga, iznosio je u travnju 46,9 bodova, čime je blago poboljšan u odnosu na prve procjene i u usporedbi s ožujskih 46,5 bodova. No, premda je tempo pada aktivnosti nešto usporio od siječnja, ukupni PMI eurozone i dalje je ispod 50 bodova, što ukazuje na pad aktivnosti. Posebno je neugodno iznenadila vijest o padu aktivnosti u najvećem gospodarstvu eurozone, poglavito u okolnostima nepopustljive oštre krize u drugim vodećim gospodarstvima eurozone. Najnovije Markitovo ispitivanje, provedeno među tisućama kompanijama u eurozoni, svjedoči i da je u proteklih 20 mjeseci, uz izuzetak tek jednog mjeseca, signaliziran pad gospodarstva 17-člane eurozone. Što se tiče problema rekordne nezaposlenosti, najnovija Markitova anketa pokazala je da su njezini sudionici izvijestili o gubitku radnih mjesta u travnju već 16. mjesec zaredom, premda su iz Njemačke izvijestili o blagom rastu zaposlenosti u travnju, i to drugi mjesec zaredom.
LONDON - Europski političari počinju shvaćati da je kronično visoka nezaposlenost problem koji moraju početi rješavati, a ne nešto što će se riješiti samo od sebe kada se gospodarstvo počne oporavljati. U usporedbi sa SAD-om, gdje je tržište rada ključna odrednica ekonomske politike, europske vlasti pasivnije su po pitanju poticanju zapošljavanja. No, kako visoka nezaposlenost postaje sve veći problem, posebice u zemljama eurozone poput Španjolske i Italije, retorika europskih dužnosnika polagano se mijenja. U ožujku je stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula rekordnih 12,1 posto, a bez posla je u tom bloku bilo više od 19 milijuna građana. S obzirom na produbljivanje recesije, očekuje se daljnji rast nezaposlenosti. "U nekom trenutku europski će političari morati promijeniti taktiku, a možda stopa nezaposlenosti od 12,1 posto pokazuje da je sada pravo vrijeme za to", kaže David Blanchflower, profesor ekonomije na Sveučilištu Dartmouth i bivši dužnosnik Bank of England. Ne postoji brzo rješenje tog problema, pa se čini da će eurozona još dulje vrijeme ostati zaglavljena s visokom nezaposlenošću, kaže Philip Shaw, glavni ekonomist u tvrtki Investec.
RIM - Talijansko gospodarstvo u ovoj će godini zabilježiti pad od 1,4 posto, znatno veći nego što se još nedavno procjenjivalo, izvijestio je u ponedjeljak talijanski statistički ured ISTAT. Najnovije prognoze svjedoče o oštroj reviziji naniže ISTAT-ovih procjena iz studenoga, u kojima je za ovu godinu prognoziran pad od 0,5 posto. Znatno lošije prognoze odražavaju nastavljenu slabost domaće potražnje, s obzirom na najdulju recesiju koju Italija bilježi u posljednjih 20 godina. Nove prognoze nude ipak tračak nade za treće najveće gospodarstvo eurozone u 2014. godini, kada se očekuje rast od 0,7 posto, prognoziraju u ISTAT-u. Međutim, velika boljka i dalje ostaje visoka stopa nezaposlenosti, poglavito među mladima. Prema prognozama ISTAT-a, ove bi godine stopa nezaposlenosti mogla dosegnuti 11,9 posto, dok bi iduće trebala dodatno porasti na 12,3 posto. Prognoze statističkog ureda o BDP-u manje su optimistične od vladinih projekcija, prema kojima bi pad BDP-a ove godine trebao iznositi 1,3 posto, dok bi u istom postotku gospodarstvo trebalo porasti u 2014.
PARIZ - Francuska ne pokreće val privatizacija, kazao je francuski ministar financija Pierre Moscovici, dodavši da država samo traži način da ponovno uravnoteži svoj 62 milijardi eura vrijedan portfelj kako bi potaknula rast i stvaranje radnih mjesta. Premijer Jean-Paul Ayrault kazao je u nedjelju da će država smanjiti udjele u pojedinim tvrtkama kako bi financirala nove investicije, a ne 'punila rupe" u proračunu. "Ovo nije povratak privatizaciji. Ovo je fino ugađanje državnog kapitala kako bi se zadržala strateška uloga države, kako bi se u budućnosti omogućila bolja ulaganja za državu, da se ponovno pokrene gospodarstvo i rast te ostvari cilj o preokretanju trenda nezaposlenosti do kraja godine", rekao je Moscovici. "To bi moglo biti smanjenje razine udjela, to bi mogla biti prodaja određenog dijela... ali prije svega to je čuvanje strateške države, države koja ulaže bez pogoršavanja javnih financija", dodao je, istaknuvši da će sva prikupljena sredstva biti reinvestirana u nove sektore rasta. Francuska je u ožujku prodala institucionalnim investitorima 3,12-postotni udjel u zrakoplovnoj skupini Safran, prikupivši od prodaje gotovo pola milijarde eura. Država također drži 84 posto u komunalnoj kompaniji EDF, 37 posto u GDF Suezu, 27 posto u Thalesu i 55 posto u Aeroports de Paris.
LJUBLJANA - Više od polovice Slovenaca ne vjeruje tvrdnjama svoje vlade da se zemlja iz financijske krize može izvući bez strane pomoći, pokazala je anketa koju je objavilo ljubljansko "Delo". Na pitanje hoće li Slovenija na kraju ipak morati zatražiti međunarodnu financijsku pomoć potvrdno je odgovorilo 57 posto ispitanika, 36 posto smatra da takva pomoć neće biti potrebna, dok 7 posto ispitanika nije znalo odgovoriti. Premijerka Alenka Bratušek, čija je vlada lijevog centra formirana prije manje od dva mjeseca, u svojim javnim istupima uporno tvrdi da Slovenija neće postati šesta članica eurozone koja će biti prisiljena zatražiti pomoć financijske "trojke" te da joj ne treba financijska pomoć nego dodatno vrijeme za provođenje strukturnih reformi i protukriznih mjera. Unatoč sniženju svog kreditnog rejtinga, Slovenija je prošlog tjedna na međunarodnome financijskom tržištu uspjela prodati dvije dolarske obveznice, zaduživši se za 2,7 milijardi eura. Time je na jedno vrijeme otklonila opasnost "ciparskog" scenarija rješavanja krize, osiguravši sredstva za servisiranje kreditnih obveza i proračunskih potreba u ovoj godini.
LONDON - Cijene nafte porasle su u ponedjeljak iznad 105 dolara za barel, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo mjesec dana, nakon što je izraelski zračni napad na sirijske vojne objekte tijekom vikenda usmjerio pozornost investitora na rizik opskrbe s Bliskog istoka. Cijena barela sirove nafte u Londonu porasla je za 53 centi, na 104,72 dolara, a nakratko je dotaknula i 105,49 dolara, najvišu razinu od 11. travnja. Na američkom tržištu barel je poskupio 67 centi, na 96,28 dolara. "Jačanje geopolitičke zabrinutosti povećalo je premije rizika za naftu, a postoji strah i da će izraelski napad dovesti do uključivanja drugih u sirijski sukob. To potiče daljnji rast cijena nafte, nakon što su već ojačale u petak na temelju solidnog izvješća o zaposlenosti u SAD-a", kazao je Victor Shum, konzultant u tvrtki IHS u Singapuru. OPEC je međuvremenu objavio na svojim interentskim stranicima da je cijena referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 101,47 dolara, što znači da je bila 2,5 dolara viša nego dan ranije.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, jer su ulagače ohrabrili rekordni dosezi S&P 500 i Dow Jones indeksa na Wall Streetu u petak, nakon boljih nego što se očekivalo podataka s američkog tržišta rada. Burzovni indeksi u Singapuru, Australiji, Šangaju i Hong Kongu bili su u plusu između 0,5 i 1 posto, a samo su u Južnoj Koreji cijene dionica blago pale. Na Tokijskoj se burzi zbog blagdana danas ne radi, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku gotovo 1 posto. Ulagače je oraspoložio snažan rast cijena dionica na Wall Streetu u petak, pri čemu se S&P 500 indeks po prvi puta u povijesti probio iznad razine od 1.600 bodova, nakon što je objavljeno da je broj zaposlenih u travnju porastao više nego što se očekivalo. Pritom je stopa nezaposlenosti skliznula sa 7,6 na 7,5 posto, najnižu razinu u četiri godine. Ti podaci odagnali su strahovanja ulagača od prebrzog usporavanja rasta američkog gospodarstva, na što su upućivala brojna druga makroekonomska izvješća.
NEW YORK - Nakon što su prošloga tjedna S&P 500 i Dow Jones indeks dosegnuli najviše razine u povijesti, ulagačima preostaje da procjene može li se rast cijena dionica nastaviti ili će se dobici početi topiti. Dow Jones ojačao je prošloga tjedna 1,8 posto, na 14.973 boda, a S&P 500 indeks 2 posto, na 1.614 bodova, što su njihove najviše razine u povijesti. Nasdaq indeks skočio je, pak, 3 posto, na 3.378 bodova. Proboj S&P indeksa iznad razine od 1.600 bodova prošloga petka zahvaljuje se podacima o većem rastu zaposlenosti u SAD-u u travnju nego što se očekivalo, što je ponešto odagnalo strahovanja od usporavanja rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, na što su upućivala brojna prethodna makroekonomska izvješća. Ovoga se tjedna ne očekuju novi makroekonomski podaci koji bi mogli znatnije utjecati na tržište, pa će u fokusu ulagača biti kvartalna poslovna izvješća kompanija.