PEKING - Kina je u ožujku iznimno zabilježila trgovinski deficit, u iznosu od 880 milijuna dolara, pokazali su u srijedu objavljeni podaci, popraćeni upozorenjem dužnosnika na nastavljenu slabost na ključnim razvijenim tržištima. Carinska uprava objavila je da je uvoz na godišnjoj razini porastao 14,1 posto, na 183,07 milijardi dolara, a izvoz za 10 posto, na 182,19 milijardi dolara. Prvo ovogodišnje tromjesečje zaključeno je s viškom od 43,07 milijardi dolara, priopćeno je iz carinske uprave. Glasnogovornik Zheng Yuesheng kazao je da je Kina i dalje na dobrom putu da ostvari zacrtano povećanje obujma trgovinske razmjene u ovoj godini za osam posto, ukazujući ipak na izazove koje predstavlja stanje u ostatku svijeta. "Zasada ne vidimo previše naznaka poboljšanja potražnje na inozemnim tržištima", kazao je. "Smatramo da je značajan zaokret u potražnji na velikim razvijenim tržištima malo vjerojatan", dodao je.
ZAGREB - Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska i Velika Britanija postigle su dogovor o automatiziranoj razmjeni podataka o vlasnicima bankovnih računa u sklopu borbe protiv porezne evazije, izvijestili su europski mediji. U zajedničkom pismu koje su jučer uputili Europskoj komisiji ministri financija pet najvećih zemalja EU-a izvijestili su da su postigli dogovor o 'pilot' projektu automatske razmjene podataka, čija je svrha suzbijanje porezne evazije, piše informativni portal EUobserver. Incijativa je otvorena i za druge zemlje EU-a a temelji se na nedavno usvojenom američkom zakonu koji zahtijeva od američkih građana da poreznim vlastima dostave podatke o bankovnim računima u inozemstvu, a inozemne banke da im dostave podatke o svojim američkim klijentima. U Europskoj su uniji usvajanje sličnog zakona do sada kočili Austrija i Luksemburg, inzistirajući na načelu bankovne tajne u slučaju domaćih ali i inozemnih klijenata. Pet europskih ministara financija "poziva sve zemlje članice EU-a da bez odgode postignu dogovor" o odgovarajućem prijedlogu zakona.
FRANKFURT - Kućanstva u mnogim zemljama u rubnom pojasu eurozone u prosjeku su imućnija od onih u glavnim gospodarstvima zone primjene eura zahvaljujući u prvom redu vlasništvu nad nekretninama, pokazalo je istraživanje Europske središnje banke (ECB) i središnjih banaka članica eurozone. Istraživanje o financijama i potrošnji kućanstva pokazalo je tako da prosječna neto imovina kućanstava u Španjolskoj iznosi 291.400 eura, u Italiji 275.200 eura, dok je u Njemačkoj, zemlji s trostrukom A kreditnim rejtingom iznosila 195.200 eura, u Nizozemskoj 170.200 eura a u Finskoj 161.500 eura. Istraživanje je objavljeno jučer a podaci prikupljani su uglavnom u 2010. Najmanja srednja neto vrijednost imovine kućanstava zabilježena je u Njemačkoj i iznosila je 51.400 eura. Usporedbe radi, u Italiji iznosila je 173.500 eura a u Španjolskoj 182.700 eura. Razlog tomu je relativno niski stupanj vlasništva stambenih nekretnina u Njemačkoj. Ostale kategorije u toj strukturi uključuju dohodak, sastav kućanstava, njihovu zaduženost za potrebe kupnje stambenih nekretnina i cijene nekretnina.
ATENA - Grčki bankovni depoziti porasli su u ožujku više od 1,5 milijardi eura usprkos bojaznima da će bankovna kriza na Cipru potaknuti njihov odljev iz drugih zaduženih članica eurozone, kazao je guverner grčke središnje banke. Od sredine lipnja prošle godine i izborne pobjede političke opcije koja zagovara poštivanje uvjeta iz paketa međunarodne pomoći u Grčku se vratilo više od 19 milijardi eura. Guverner središnje banke Georgij Provopulos ujedno je danas kazao da očekuje da će grčki zajmodavci Alpha Bank i Piraeus Bank uspjeti prikupiti dovoljno kapitala da njihova nacionalizacija neće biti potrebna. Potvrdio je ujedno da će najveći zajmodavac National Bank i njegova podružnica Eurobank biti dokapitalizirani odvojeno nakon što su obavijestili središnju banku da neće uspjeti prikupiti dovoljno kapitala od privatnih ulagača. Međunarodni su zajmodavci izrazili zabrinutost zbog veličine nove banke u odnosu na grčki BDP, naglasio je Provopulos. Banke moraju dokončati dokapitalizaciju do kraja travnja, a novac će dobiti, između ostalog, i iz međunarodnog paketa pomoći.
LJUBLJANA - Špekulacije da će Slovenija trebati financijsku pomoć EU ostaju i nakon "vatrogasne" misije nove premijerke Alenke Bratušek koja je u Bruxellesu u utorak ustvrdila suprotno, istaknuvši da se je njena vlada uhvatila koštac sa sanacijom banaka i stabilizacijom javnih financija. Slovenski mediji objavili su u srijedu ocjenu Instituta za međunarodne financije (IIF), sa sjedištem u Washingtonu, da bi Slovenija od ove do 2015. godine trebala 10 milijardi eura kredita iz stalnog mehanizma za stabilnost eura (ESM) te da bi joj to, uz agresivniju privatizaciju te fiskalnu i bankarsku reformu, moglo pomoći da se vrati na međunarodno financijsko tržište koje joj trenutačno zbog visoke ocjene rizika na njene državne obveznice nije dostupno. IIF je ustanova koja objedinjuje 450 najvećih svjetskih banaka, među njima i one koje su u ime privatnih investitora sudjelovale u pregovorima "trojke" s Grčkom. Štoviše, IIF smatra da bi bilo dobro da EU preko ESM-a Sloveniji što prije odobri financijsku pomoć od 10 milijardi eura za premošćivanje teškoća, što je znatno manje nego što su u sličnoj situaciji trebale neke druge države eurozone.
DOHA - Katar je u srijedu dao još jednu neuvjetovanu financijsku pomoć Egiptu koji nastoji dobiti i zajam od MMF-a kako bi ublažio sve dublju gospodarsku krizu. Katarski premijer šeik Hamad bin-Jassim al-Thani je nakon razgovora s egipatskim premijerom Hishamom Kandilom rekao da će Katar dodati još tri milijarde dolara na oko pet milijardi koje je već dao Egiptu. On je na zajedničkoj konferenciji za tisak rekao da Katar, najveći financijski podržavatelj egipatske valde koju vode islamisti, za pomoć nije tražio ništa zauzvrat. "Postigli smo dogovor da katarska vlada doda još obveznica u iznosu od tri milijarde dolara. Tijekom idućih dana razgovarat ćemo o pojedinostima izdavanja tih obveznica", rekao je šeik Hamad. Egipatski ministar za planiranje Ashraf al-Araby agenciji Reuters je rekao da još nije odlučeno hoće li pomoć biti dana u obliku obveznica ili depozita u središnjoj egipatskoj banci.
CHICAGO - Američki zrakoplovni div Boeing namjerava uložiti dodatnih više od milijardu dolara u u sljedećih osam godina za proširenje pogona u američkoj državi Južnoj Karolini, gdje proizvodi model 787 Dreamliner. Kompanija je izvijestila je da je od 2009. već uložila više od milijardu dolara u kupnju zemljišta, objekte, infrastrukturu, te u alate i strojeve za taj pogon. Trenutno u toj saveznoj američkoj državi zapošljava više od 6.000 ljudi. U Boeingu navode da su odlučili proširiti pogon u Južnoj Karolini kako bi se pripremili za "neviđeno snažnu potražnju za komercijalnim zrakoplovima, uključujući i procjenu da će u idućih 20 godina biti potrebne dodatne 34 tisuće zrakoplova". Boeingova tvornica u Charlestonu proizvodit će pri punom kapacitetu tri zrakoplova modela 787 mjesečno, dok će glavni tvrtkin pogon u Everettu u američkoj državi Washington proizvoditi sedam zrakoplova mjesečno. Isporuke Dreamlinera trenutno su obustavljene jer se čeka dozvola regulatora za opetovano puštanje u promet tog najnovijeg modela nakon što je sredinom siječnja 50 zrakoplova tog modela prizemljeno zbog pregrijavanja litij-ionske baterije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica ojačala su u srijedu, poduprta rudarskim sektorom, nakon što su najnoviji podaci iz vodećeg potrošača metala u svijetu Kine potaknuli očekivanja o poboljšanju potražnje. Indeks Londonske burze FTSE ojačao je 0,75 posto, na 6.360 bodova, frankfurtski DAX bio je na dobitku 1,1 posto i iznosio je 7.723 boda a pariški CAC bio je u plusu 1,3 posto i dosegnuo je 3.717 bodova. Cikličke su dionice predvodile dobitnike, posebno one u rudarskom sektoru koje su potaknuli najnoviji kineski trgovinski podaci, sugerirajući snažniji oporavak domaće potražnje. Dodatno su ih poduprli solidni podaci Vedanta Resourcesa, čija je dionica ojačala pet posto. Rudarski je sektor i jučer bio među vodećim dobitnicima, nakon što je američka aluminijska grupa Alcoa izvijestila o neočekivano solidnoj dobiti a kineski podaci o inflaciji potpirili očekivanja da će središnja banka produljiti poticajne mjere za gospodarstvo. Na dobitku je danas bio i europski sektor zračnog prijevoza, koji se oporavio od prošlotjednih rasprodaja nakon pada zabrinutosti zbog pojave novog virusa ptičje gripe u Kini.
LONDON - Cijene nafte pritisnuo je danas skok zaliha nafte u Sjedinjenim Državama na najvišu razinu u više od 20 godina, prigušujući izglede za potražnju u najvećem svjetskom potrošaču. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 38 centi, na 105,85 dolara. U burnoj jučerašnjoj trgovini nakratko se spustila na 104,27 dolara da bi se u vrijeme zatvaranja tržišta stabilizirala na 106,23 dolara, u plusu 1,57 dolara u odnosu na zatvaranje dan ranije. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 37 centa nižoj cijeni, od 93,83 dolara. Jučer je nakratko potonuo na 92,86 dolara da bi se u vrijeme zatvaranja stabilizirao na 94,20 dolara, u plusu 84 centa u odnosu na zatvaranje dan ranije. Jučer su osjetno slabija kineska inflacija i slabiji dolar privukli ulagače na naftna tržišta a danas je u fokusu snažan skok zaliha sirove nafte u SAD-u. Podaci Američkog instituta za naftu (API) pokazali su jučer da su zalihe sirove nafte poskočile u prošlom tjednu za čak 5,1 milijun barela, znatno više no što se očekivalo. Na početku današnjeg trgovanja cijene je podupro skok kineskog uvoza u ožujku.
NEW YORK - U utorak je na Wall Streetu Dow Jones indeks dosegnuo novu rekordnu razinu, jer se ulagači nadaju dobrim rezultatima kompanija u upravo započetoj sezoni objave kvartalnih poslovnih izvješća. Dow Jones indeks ojačao je 0,41 posto, na 14.673 boda, dok je S&P 500 porastao 0,35 posto, na 1.568 bodova, a Nasdaq indeks 0,48 posto, na 3.237 bodova. Nakon oštrog pada cijene dionica prošloga tjedna, povratak Dow Jones indeksa na rekordne razine pokazuje da ulagači pad cijena koriste kao priliku za kupnju. A jučer su najveće dobitnice bile dionice u tehnološkom i energetskom sektoru, koji ponajviše ovise o rastu gospodarstva. S&P indeks tehnološkog sektora ojačao je 0,8 posto, pri čemu su dionice Microsofta i Intela poskupile više od 3 posto. S&P indeks energetskog sektora također je ojačao 0,8 posto, što se zahvaljuje rastu cijene nafte nakon što su podaci o padu inflacije odagnali strahovanja ulagača od stezanja monetarne politike u Kini, najvećem svjetskom potrošaču sirovina. Ulagače je ohrabrio i solidan početak sezone objave poslovnih izvješća kompanija.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, nakon ohrabrujućih gospodarskih podataka iz Kine i rekordnog dosega Dow Jonesa na Wall Streetu, dok se tečaj eura kreće oko 1,31 dolara, najviše razine u tri tjedna. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,8 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu u gotovo pet godina, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,7 posto. Premda su u Australiji, Šangaju i Singapuru burzovni indeksi jutros blago pali, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 0,3 posto, nakon što je jučer skočio 1 posto. Nakon solidnih poslovnih rezultata većine američkih kompanija u prvom tromjesečju, na Wall Streetu je jučer Dow Jones indeks dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti, što je jutros pozitivno utjecalo na azijska tržišta. Ulagače su ohrabrili i dobri kineski vanjskotrgovinski podaci. Uvoz je u ožujku na godišnjoj razini porastao oko 14 posto, više od očekivanja, dok je izvoz ojačao 10 posto, što je u skladu s očekivanjima.