MOSTAR - Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u utorak, zaključujući dvodnevni posjet BiH tijekom kojega je sudjelovao na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, da će se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju djelomično otežati poslovanje hrvatskih gospodarstvenika u zemljama regije, ističući da će im se istodobno otvoriti puno šire tržište EU. "Djelomično hoće (otežati poslovanje), jer je to vječna borba za konkurentnost. Ono što vrijedi za nas, vrijedi i za njemačke ili za austrijske proizvođače. Znam da se s njima nećemo moći lako nadmetati, ali ulazimo na zajedničko tržište, imat ćemo ista prava i mogućnosti i ogromne fondove", rekao je Milanović skupini hrvatskih novinara u Mostaru komentirajući nove uvjete poslovanja nakon ulaska u EU 1. srpnja. Dodao je da se prekidanje preferencijalnog carinskog režima u CEFTA-i ne odnosi samo na Hrvatsku, nego na cijelu EU prema zemljama regije, ističući da je vrijeme za zaokret u razmišljanju i među hrvatskim gospodarstvenicima. "To ne znači da naši proizvođači kao što su Podravka, Kraš, Gavrilović moraju i trebaju prodavati samo u BiH i Srbiji, nego u cijeloj Europi. Ovo će biti dodatni kreativni pritisak na njih da tamo gdje jesu prisutni, budu prisutni još i više", pojasnio je premijer. Na ovogodišnjem Sajmu gospodarstva Mostar 2013. sudjeluje više od 800 izlagača, a najveći ih broj dolazi iz Hrvatske.
MADRID - Recesijom pogođeno španjolsko gospodarstvo bilježi blago poboljšanje u prvim mjesecima ove godine u usporedbi s krajem prošle godine, kazao je u utorak španjolski ministar gospodarstvo Luis de Guindos. Stanje u španjolskom gospodarstvom nedvojbeno je poboljšano u odnosu na zadnje lanjsko tromjesečje, kada je bruto domaći proizvod (BDP) smanjen za 0,8 posto, kazao je na gospodarskom forumu ministar gospodarstva. De Guindos ipak nije izričito kazao da će u prvom tromjesečju biti ostvaren rast. "Prvo tromjesečje u ovoj godini nedvojbeno će biti bolje u odnosu na prethodno tromjesečje", ustvrdio je. Španjolska je zaglavila u recesiji s dva dna, s obzirom da je bezuspješno pokušavala ostvariti uvjerljivi oporavak nakon kolapsa nekretninskog sektora 2008., koji je uslijedio nakon višegodišnjeg snažnog procvata. Ta katastrofa u gospodarstvu dovela je do skoka nezaposlenosti na rekordnih čak 26 posto, pri čemu je nezaposlenost među mladima premašila 56 posto. Četvrto najveće gospodarstvo eurozone lani je smanjeno 1,4 posto. Proračunski manjak prošle je godine iznosio 7 posto BDP-a i time je prekršen dogovor s EU-om da će biti srezan na 6,3 posto.
ZUERICH - Pad švicarskih potrošačkih cijena nastavljen je u ožujku, pokazali su u utorak objavljeni podaci, potkrepljujući stajalište središnje banke (SNB) da mora ustrajati u obrani minimalnog tečaja franka prema euru. Potrošačke su cijene pale u ožujku 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je statistički ured. U prethodnom su mjesecu smanjene 0,3 posto u odnosu na veljaču prošle godine. Na mjesečnoj razini cijene su u ožujku porasle 0,2 posto. Pad cijena na godišnjoj razini predvodilo je 2,4-postotno smanjenje cijena uvezenih roba, povezano s jakim frankom. Cijene domaćih roba porasle su 0,1 posto. Aktualni ekonomski podaci upućuju na zaključak o stagnaciji oporavka švicarskoj gospodarstva, pa su tako aktivnosti u industrijskom sektoru pale u ožujku prvi puta od prosinca jer je poduzeća uznemirila nestabilnost u eurozoni.
BEČ/LONDON - Austrija će se pridružiti Luksemburgu u razgovorima s Europskom unijom o metodama suzbijanja odljeva depozita u inozemne porezne oaze, kazao je u utorak austrijski kancelar Werner Faymann. Naglasio je pritom da će bankovni računi Austrijanaca i dalje biti zaštićeni od uvida poreznih vlasti u drugim zemljama ali bi imovina stranaca u austrijskim bankama mogla biti izložena dosad neviđenim provjerama ako razgovori s Bruxellesom dobro prođu. Luksemburški je ministar financija Luc Frieden u jednom intervjuu u nedjelju signalizirao da bi njegova zemlja mogla ublažiti načelo bankovne tajne automatskom razmjenom podataka s ostalim članicama Europske unije. Austrijski i luksemburški signali predstavljaju temeljiti zaokret u praksi te dvije zemlje koje su godinama odbijale razmjenjivati osobne podatke o štedišama. Austrijski je kancelar danas naglasio da će promjena politike prema bankovnoj tajni zaštititi ugled zemlje i pomoći u hvatanju stranih 'poreznih bjegunaca' dok će privatnost domaćih štediša ostati zaštićena. Sudjelovat ćemo u razgovorima uz bok s Luksemburgom, kazao je austrijski kancelar novinarima nakon sastanka vladinog kabineta. Austrijske su banke vodeći zajmodavci u zemljama 'nove' Europe. Tako podaci središnje banke pokazuju da depoziti inozemnih vlasnika čine tek desetinu ukupnih depozita, odnosno oko 35 milijardi eura.
BRUXELLES - Regulatori Europske unije istražuju krši li kartična kuća MasterCard pojedinim međubankovnim naknadama propise o zaštiti tržišnog natjecanja na unutarnjem europskom tržištu. Kartična plaćanja iznimno su važna u prekograničnoj i internetskoj trgovini, pa je Komisija šest godina nakon zabrane međubankovnih naknada za prekogranične transakcije unutar Europskog gospodarskog područja (EEA) odlučila istražiti i naknade koje moraju plaćati klijenti iz zemalja izvan tog područja za transakcije u Europi. Istraga će obuhvatiti i sve MasterCardove propise koji trgovcima ne dopuštaju da iskoriste eventualne bolje ponude drugih banaka na području zajedničkog europskog tržišta. Sporni su i oni koji ih obvezuju da prihvaćaju sve kartice te kuće. "Međubankovne naknade općenito se prebacuju na leđa trgovaca, što povećava ukupni iznos naknada koje moraju platiti. U konačnici takvo ponašanje usporava preogranično poslovanje i šteti potrošačima u Europskoj uniji", upozorava Europska komisija u današnjem priopćenju. Budu li sumnje o kršenju europskih propisa potvrđene, američka bi se kompanija mogla suočiti s novčanom kaznom u iznosu do 740 milijuna dolara, odnosno 10 posto prošlogodišnjih prihoda. Europski regulatori istražuju i kartične naknade Visa Europe, najveće kartične mreže u Europi. Poručuju da će prije ljeta predložiti nacrt propisa o kartičnim naknadama kako bi osigurali ravnopravno tržišno natjecanje u tom segmentu.
LONDON - Euro je u utorak na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema dolaru, a nakratko je dodatno ojačao i prema jenu, trend čijeg je slabljenja privremeno potisnuo u drugi plan zabrinutost zbog krize u eurozoni. U takvim okolnostima euro je prema dolaru ojačao 0,3 posto, na 1,3046 dolara. Ranije je nakratko dosegnuo najvišu razinu u tri tjedna od 1,3068 dolara. Jedinstvena europska valuta ujedno je poskočila na 129,935 jena, što je njezina najviša razina od siječnja 2010. Potom se stabilizirala na 129,06 jena, a to znači da je oslabila 0,2 posto u odnosu na prethodno zatvaranje. Dolar je prema jenu poskočio na 99,67 jena, što je njegova najviša razina od svibnja 2009. Potom se stabilizirao na 98,98 jena, u minusu od 0,4 posto prema prethodnom zatvaranju. Podršku euru prema dolaru, kako tumače analitičari, pružio je među ostalim njegov skok prema jenu, kao i poboljšano raspoloženje nakon rasta europskih tržišta dionica. Dolar je danas zabilježio novu najvišu razinu u četiri godine prema jenu i za dlaku dosegnuo ključnih 100 jena. "Postoji vjerojatnost da dolar relativno brzo dosegne 100 jena nakon što je BOJ najavio opsežan paket monetarnih poticaja", ističe Saeed Amen, valutni strateg u banci Nomura.