BRUXELLES - Europski parlament usvojio je u utorak uredbu o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu koja skraćuje proceduru izdavanja dozvola za njezinu gradnju na otprilike tri i pol godine, priopćeno je iz Bruxellesa. "To je doista proboj i dat će velik poticaj prijeko potrebnoj infrastrukturi. Umjesto da se čeka do 12 godina ili više na dozvolu, investitori u ključnu prekograničnu infrastrukturu, kao što su cjevovodi ili elektroenergetske mreže, imat će odluku za otprilike četiri godine", rekao je europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger. "To će im uštedjeti vrijeme i novac, a nama će pomoći u uspostavi istinskog europskog tržišta na kojem su energetski sustavi međusobno fizički povezani. Potrošači i tvrtke će profitirati jer konkurencija snižava troškove", dodao je. Kako bi se prikupilo 200 milijarda eura potrebnih za ulaganja u elektroenergetske i plinske mreže do 2020., uredba uvodi novi regulatorni okvir za ključnu infrastrukturu. Predviđa bržu i transparentniju proceduru izdavanja dozvola koja u prosjeku neće biti dulja od tri i pol godine. To će smanjiti administrativne troškove za prosječno 30 posto. Ubrzana procedura odnosi se samo na ključnu energetsku infrastrukturu, tzv. projekte od zajedničkog interesa, odnosno prekogranične projekte ili one u kojima sudjeluju dvije ili više država članica. Uredbu još mora formalno usvojiti Vijeće EU-a.
FRANKFURT - Kriza u eurozoni nije završila, reforme u Francuskoj su spore i njemačka središnja banka znatno je povećala rezervacije za pokriće eventualnih gubitaka koje bi mogle prouzročiti rizične mjere Europske središnje banke (ECB), poručio je u utorak guverner Jens Weidmann. Predstavljajući bančine poslovne rezutate za 2012., koji svjedoče o oštrom skoku rezervacija za rizike, čelnik Bundesbanka pozvao je vlade zemalja eurozone da reformama rješavaju uzroke problema. Weidmann, inače član ECB-ova Izvršnog odbora, protivi se ECB-ovu planiranom programu za kupnju obveznica, dogovorenom u prošlogodišnjem rujnu. Smatra da vlade moraju prionuti reformama kako bi izašle iz krize, a ne tražiti pomoć od ECB-a. "Kriza još nije okončana unatoč nedavnom smirivanju situacije na financijskim tržištima ", kazao je Weidmann na tiskovnoj konferenciji. Prisutne su zabrinutosti u vezi provedbe reformi u Italiji i na Cipru a u Francuskoj ona zapinje, ustvrdio je. Bundesbanku brinu rizici koje ECB poduzima kako bi pomogla bankama u krizi, poput prihvaćanja manje kvalitetne imovine u zamjenu za gotovinu, čime se izlaže većim gubicima u slučaju problema s povratom.
ZAGREB - Europska komisija nastoji pomoći u pregovorima u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) o sporazumu koji bi smanjio birokratske prepreke u trgovini i povećao svjetski prihod za više od 30 milijarda eura, od čega bi dvije trećine ostvarile zemlje u razvoju, pišu europski mediji. Povjerenik za razvoj Andris Piebalgs i povjerenik za trgovinu Karel de Gucht udružili su snage kako bi pomogli u pregovorima o Sporazumu o olakšanju trgovine u sklopu globalnih napora da se poveća doprinos trgovine razvoju, objavila je Europska komisija. Potpora EU-a pružena je na zahtjev najslabije razvijenih država, a dogovor bi mogao bi postignut na 9. ministarskoj konferenciji WTO-a na Baliju od 3. do 6. prosinca. Članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u prosjeku traže pet dokumenata na carini i treba im deset dana da puste robu s granice, što stoji oko 735 eura po kontejneru. S druge strane, afričke države traže u prosjeku dvostruko više dokumenata, treba im do 35 dana da odobre izvoz i 44 dana uvoz, uz prosječnu cijenu po kontejneru od 1.285 eura za izvoz i 1.535 eura za uvoz. OECD procjenjuje da bi smanjenje troškova globalne trgovine za 1 posto povećalo svjetski prihod za više od 40 milijarda američkih dolara, od čega bi 65 posto ostvarile zemlje u razvoju..
BRUXELLES - Europska unija zabilježila je prošle godine rekordan broj zahtjeva za registraciju patenata, koji je prvi put premašio pretkrizne razine iz 2008., no prvi put u povijesti Europskog patentnog ureda većinu zahtjeva podnijele su neeuropske tvrtke, pišu europski mediji. Europski patentni ured (EPO) primio je prošle godine ukupno 257.744 zahtjeva za registraciju patenata iz cijelog svijeta, što je 5,2 posto više u odnosu na 2011. (244.934) i novi rekord. Ured sa sjedištem u Muenchenu objavio je također 65.687 odobrenih patenata, 5,8 posto više nego 2011. (62.115). Korejski Samsung predvodi popis prvih 25 kompanija s 2.289 prijavljenih patenata, dok je njemački Siemens na drugom mjestu s 2.193 zahtjeva. Kineska tehnološka kompanija ZTE na desetom je mjestu s 1.184 zahtjeva i prva je kineska kompanija koja je ušla među prvih deset kompanija po broju patentnih zahtjeva. Među prvih 25 kompanija po broju patentnih zahtjeva 12 je iz Azije. Mobilna i digitalna tehnologija ostvarile su najveće povećanje broja zahtjeva - 11 odnosno 20 posto. Predsjednik Europskog patentnog ureda Benoit Battistelli rekao je da je EPO spreman za početak odobravanja novog jedinstvenog europskog patenta od iduće godine.
MADRID - Španjolski troškovi zaduživanja na rok od godinu dana pali su na najnižu razinu od početka grčke dužničke krize na aukciji u utorak na kojoj je vlada prodala više trezorskih zapisa nego što je planirala. Ministarstvo financija prodalo je u utorak 5,8 milijardi eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od šest i 12 mjeseci, premašivši ciljani iznos od 5,5 milijardi eura. Prosječni su prinosi na šestomjesečne zapise pali na razine koje nisu zabilježene od veljače 2012. Prodajom trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 12 mjeseci prikupljeno je 3,9 milijardi eura, uz prinos od 1,363 posto, najniži od travnja 2010. Na prošloj sličnoj aukciji u veljači iznosio je 1,548 posto. Potražnja je bila 1,9 puta veća od ponude. Preostale dvije milijarde eura prikupljeno je prodajom šestomjesečnih trezorskih zapisa, uz prosječan prinos od 0,794 posto, u usporedbi s 0,859 posto koliko je iznosio u prošlom mjesecu. Potražnja je bila 3,2 puta veća od ponude.
LONDON - Cijene nafte oporavile su se u utorak na međunarodnim tržištima, poduprte slabijim dolarom, nakon što su ih na početku trgovine pritisnule razočaravajuće prognoze o potražnji u Kini i SAD-u. Cijena barela sirove nafte porasla je na londonskom tržištu 55 centi, na 110,77 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 95 centi višoj cijeni od 93,01 dolara. Cijene sirova nafte našle su se pod pritiskom na početku trgovine zbog prognoza o sporijem rastu potražnje u Kini i SAD-u, najvećim svjetskim naftnim potrošačima. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) procijenila je da bi rast svjetske potražnje za naftom u 2013. mogao biti slabiji no što su naveli u procjenama s obzirom na slabo gospodarstvo i najvišu razinu opskrbe iz SAD-a u proteklih nekoliko desetljeća. Naknadno je potporu cijenama nafte pružio slabiji dolar. Budući da su cijene nafte iskazane u dolarima, njegovo slabljenje jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta i time jača potražnju. Tržišni promatrači očekuju da će se cijene nafte u narednom razdoblju kretati u vrlo uskom rasponu. OPEC je na svojim internetskim stranicama izvijestio da je cijena referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 106,96 dolara, što znači da je bila neznatno niža nego prethodnog dana.
LONDON/NEW YORK - Euro je u utorak na međunarodnim deviznim tržištima oscilirao u uskom rasponu prema dolaru, pogođen očekivanjima sporog oporavka od krize, dok je američku valutu i dalje podupirao optimizam u vezi američkog gospodarstva. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3041 dolar, što znači da je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodno zatvaranje. Drži se tako i dalje iznad najniže razine u tri mjeseca od 1,2955 dolara, na koju se spustio na kraju prošlog tjedna. Jedinstvena europska valuta oslabila je pak prema jenu za 0,3 posto, na 125,17 jena, što je ispod najviše razine u 34 mjeseca od 127,71 jena, koliko je dosegnula prošli mjesec. Dolar je oslabio prema jenu 0,22 posto, na 96,05 jena. Euro je po ocjeni analitičara i dalje ranjiv na prodaje budući da se očekuje da eurozonu, pogođenu oštrim mjerama štednje, čeka dugotrajan oporavak od recesije. Viša valutna analitičarka u Rabobanci Jane Foley očekuje da bi se tečaj eura u iduća tri mjeseca mogao spustiti na 1,28 dolara. Jen je pak danas odskočio s najniže razine u tri i pol godine prema dolaru, ojačavši prvi put u posljednjih tjedan dana jer su dugoročni ulagači i hedge fondovi odlučili ubilježiti dobit.