LONDON - Latvija je podnijela službeni zahtjev za pristupanjem eurozoni 2014., čime bi se pridružila 17-članoj zoni primjene jedinstvene europske valute kao njezina osamnaesta članica, prenose europski mediji. Potez Latvije bio je očekivan nakon što je ta malena baltička država udovoljila potrebnim kriterijima za pristupanje eurozoni. Latvijska vlada je objavila da su ispunili svih pet potrebnih kriterija. Riječ je o razini javnog duga, proračunskom manjku, inflaciji, dugoročnim kamatnim stopama i stabilnom tečaju nacionalne valute lata prema euru. Lat je vezan za euro još od 2005. i ulazak zemlje u eurozonu po riječima premijera Valdisa Dombrovskisa sljedeći je prirodni korak. Od iduće bi godine Latvija tako mogla postati 18. članicom eurozone. Latvijci ne dijele optimizam vlade glede planiranog ulaska u eurozonu. Prema najnovijim anketama, gotovo dvije trećine tamošnjih građana protivi se ulasku u eurozonu. Većina Latvijaca strahuje od rasta cijena i gubitka nacionalne valute, koja je simbol osamostaljenja te baltičke zemlje od Sovjetskog Saveza. O službenom zahtjevu Rige u lipnju će odlučivati Europska komisija i Europska središnja banka.
BERLIN - Nakon što su građani Švicarske na referendumu protekog vikenda glasali protiv pretjerano visokih plaća menadžera i u Njemačkoj su sve glasniji zahtjevi za uvođenjem sličnih ograničenja. "Mi bismo mogli još uoči parlamentarnih izbora u rujnu donijeti sličan zakon", rekao je predsjednik zastupničkog kluba vladajuće Liberalno-demokratske stranke (FDP) Reiner Bruederle komentirajući rezultate referenduma u Švicarskoj po kojem će ubuduće plaće menadžera dioničkih društava određivati sami dioničari, a ne upravni odbori. Isto tako su ubuduće zabranjene novčane isplate prilikom dolaska ili odlaska iz jedne tvrtke. I ostale njemačke parlamentarne stranke su izrazile potrebu reguliranja astronomskih bonusa i plaća bankara i menadžera dioničkih društava. Kritiku na visinu plaća menadžera vodećih tvrtki izrazili su i predstavnici njemačkog gospodarstva. Predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore Hans Heinrich Driftmann je za dnevnik "Neue Presse" izrazio kritiku godišnjih plaća iznad 10 milijuna eura.
LJUBLJANA - Slovenski sindikati od nove vlade, koju sastavlja mandatarka Alenka Bratušek, očekuju sasvim drukčiju politiku od one koju je provodila vlada Janeza Janše. "Nova vlada bi morala voditi drukčiju gospodarsku politiku i odustati od neoliberalnih koncepata kojih se držala Janšina vlada koja je u središte stavljala interese kapitala", rekao je na konferenciji za novinare Dušan Semolič, predsjednik Saveza slobodnih sindikata, najveće slovenske sindikalne središnjice. Kazao je da je svakako potrebno okretanje od politike drastičnih mjera štednje i porezne politike koja je išla na ruku poslodavcima na mjere koje će poticati rast i zapošljavanje. "Gospodarski razvoj ne može se voditi na nezaposlenima, niskim plaćama, nesigurnim oblicima rada i smanjivanju mirovina", rekao je Semolič. Dodao je da od nove vlade sindikati očekuju da neće na brzinu donositi zakone koji štite kapital, a zanemaruju ljude, niti bez potrebe prodavati državnu imovinu u tvrtkama i bankama te da će zakonskim rješenjima omogućiti da nakon stečajnih postupaka svoja potraživanja dobiju i radnici, a ne samo banke.
NEW YORK - Broj milijardera u svijetu dosegao je novu rekordnu brojku, pokazuje Forbesov popis s 1426 milijardera koji zajedno posjeduju gotovo 4,3 bilijuna eura, što je znatan porast u odnosu na 3,5 bilijuna eura u prošlogodišnjem poretku. Na popisu za 2013. je 210 novih milijardera iz 42 zemlje, a među njima 27 je novih iz SAD-a. Prosječno bogatstvo milijardera na popisu naraslo je na više od 2,9 milijarda eura s prijašnjih 2,8 milijarda. Većina milijardera, njih 961, postala je to vlastitim zaslugama, a 184 naslijedilo je bogatstvo. Nadalje, 281 bogataš djelomice je naslijedio bogatstvo, a djelomice ga uvećao. Najstariji milijarderi su iz Amerika. Prosječna im je dob 67 godina, ali su milijarderi iz SAD-a nešto mlađi, 65 godina. SAD ima najveći broj milijardera, njih 442. Slijedi ih pacifičko-azijska regija s 386. Iz Europe je 366 najbogatijih na popisu, s Bliskog istoka i Afrike 103, a iz Amerika bez SAD-a njih 129. Broj milijarderki narastao je na 138 sa 104. Najviše je bogatašica iz SAD-a, njih 50, a slijedi ih 35 iz Europe te 22 iz pacifičko-azijske regije.
LONDON - Euro se stabilizirao u ponedjeljak prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, no i dalje ga pritišću spekulacije da bi kamatne stope u eurozoni mogle biti snižene prije nego što se očekivalo. Euro se u takvim okolnostima pod pritiscima prodaja nakratko spustio i do 1,2982 dolara, što je nedaleko najniže razine u posljednja dva i pol mjeseca od 1,2966 dolara, na koju se spustio u petak. Potom se stabilizirao na 1,3015 dolara, što znači da je gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodno zatvaranje. Dolar je i prema jenu ostao gotovo nepromijenjen, te se njime trgovalo po 93,53 jena, u minusu svega 0,03 posto u odnosu na petak. Uteg euru je i politička nestabilnost u Italiji zbog rezultata nedavno provedenih parlamentarnih izbora koji nijednoj stranci nisu donijeli stabilnu većinu. Analitičari sve više strahuju da zemlja bez stabilne vlade neće moći usvojiti reforme nužne da se zauzda zaduživanje i javni dug trećeg najvećeg gospodarstva eurozone. Premda je Reutersova anketa prošli tjedan pokazala da ekonomisti očekuju da će Europska središnja banka (ECB) na redovnom mjesečnom zasjedanju u četvrtak zadržati postojeće kamatne stope, pojedini stratezi smatraju da će se slabljenje eura nastaviti s obzirom na pojačana očekivanja da će čelnik ECB-a Mario Draghi nagovijestiti smanjenja kamatnih stopa u doglednoj budućnosti.