LISABON - Međunarodni zajmodavci spremni su Portugalu produljiti rok za godinu dana, do 2015. godine, za smanjenje proračunskog manjka ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) zbog teške recesije u Europi, kazali su upućeni izvori. Ustupak pokazuje da su spremni priznati težak danak najteže recesije u Portugalu u 37 godina i napore koje je lisabonska vlada poduzela kako bi postigla ciljeve dogovorene u sklopu spasonosnog paketa zajmova, teškog 78 milijardi eura. "Konsenzus je među međunarodnim zajmodavcima da su se vanjske prilike pogoršale i da Portugal treba još godinu dana da smanji proračunski manjak ispod tri posto", kazao je jedan izvor. Inspektori Europske komisije, Europske središnje banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) trenutno su u Lisabonu i nastojat će ovog tjedna zaključiti četvrto tromjesečno izvješće o stanju gospodarstva i postignutom napretku u ostvarivanju ciljeva u sklopu paketa pomoći. "Cilj o manjku od tri posto BDP-a bit će ispunjeni 2015. Ove godine recesija će se pogoršati, s padom u visini oko dva posto, što će otežati izvršenje proračuna", dodao je izvor u Lisabonu. Lisabon planira ove godine sniziti manjak na 4,5 posto BDP-a s lanjskih pet posto, te ga u 2014. svesti na 2,5 posto.
ZAGREB - Zastupnici Europskog parlamenta spremni su prihvatiti smanjenje dugoročnog europskog proračuna od tri posto kako su dogovorile države članice EU-a, ali u zamjenu za veću fleksibilnost, pišu europski mediji. Po nacrtu rezolucije koja definira pregovaračko stajalište Europskog parlamenta ne spominju se brojke koje su dogovorili europski čelnici. Umjesto toga, eurozastupnici će uvjetovati svoju potporu pristankom vlada država članica na "obveznu i sveobuhvatnu reviziju proračuna, maksimalnu ukupnu fleksibilnost, dogovor o vlastitim sredstvima kojima se financira proračun EU-a i njegovim jedinstvom". Proračun EU-a financira se "vlastitim sredstvima" Unije koja nisu podložna međuvladinim pregovorima. Najveći izvori sredstava koja pritječu u proračun iz vlastitih sredstava su tradicionalna vlastita sredstva, odnosno carine koje se naplaćuju na proizvode iz država nečlanica (12 posto proračunskih prihoda EU), zatim udio u prihodima što ih države članice ostvaruju od poreza na dodanu vrijednost (11 posto prihoda EU) i prihodi zasnovani na bruto nacionalnom dohotku (76 posto proračunskih prihoda EU). Europski čelnici dogovorili su u veljači sedmogodišnji proračun EU-a (od 2014.) u iznosu od 960 milijarda eura u preuzetim obvezama i 908 milijarda eura u stvarnim plaćanjima.
BUDIMPEŠTA - Energetske kompanije dobile su sudski spor protiv mađarske vlade koji su pokrenule zbog odredbe o sniženju cijena plina, objavio je u ponedjeljak premijer Viktor Orban, proglasivši tu odluku skandaloznom. Vlada je donijela odluku o 10-postotnom sniženju cijene plina koja je stupila na snagu u siječnju. Najavila je i dodatna sniženja cijena. Odluka o nižim cijenama plina uznemirila je energetske kompanije koje su ustvrdile da će teret financiranja tog sniženja biti svaljen na njihova leđa. Ali je zato na odličan odjek naišla među mađarskim građanima koji ionako imaju problema s plaćanjem računa. Premijer Orban nastoji pridobiti veću potporu birača budući da se namjerava ponovno kandidirati na parlamentarnim izborima koji će biti održani iduće godine. "U ime vlade moram reći da je odluka suda skandalozna", kazao je Orban. Dodao je da vlada neće prihvatiti odluku i da će parlamentu podastrti novi prijedlog o još većem sniženju cijena plina. Napomenuo je da će idućeg tjedna sud objaviti presudu i u odvojenom sporu povezanom sa cijenama struje. Mađarski energetski sektor uglavnom je u vlasništvu inozemnih kompanija, a najveći su igrači njemački RWE i E.ON, te francuski GDF i EDF.
LONDON/NEW YORK - Euro je u ponedjeljak na međunarodnim tržištima zabilježio blage gubitke prema dolaru, pogođen situacijom u Italiji, dok je dolaru vjetar u leđa davao optimizam u vezi oporavka američkog gospodarstva. Euro je prema dolaru u takvim okolnostima oslabio 0,1 posto, na 1,2994 dolara. Drži se tako iznad najniže razine u tri mjeseca od 1,2955 dolara, na koju se spustio u petak. Dolar je ojačao i prema jenu u sličnom postotku, za 0,1 posto, i njime se trgovalo po 96,12 jena. Dolar je danas ojačao prema drugim vodećim valutama nakon što su snažniji od očekivanih podaci s tržišta rada poduprli optimizam u vezi najvećeg svjetskog gospodarstva. Ohrabrujući podaci s američkog tržišta rada, objavljeni u petak, potaknuli su spekulacije da bi američka središnja banka Fed mogla odustati od ultrapopustljive monetarne politke i prije nego što se očekivalo. To će vjerojatno zasad podupirati dolar, smatraju analitičari. Euro je pak ranjiv na zabrinutost zbog političke neizvjesnosti i na spekulacije da bi Europska središnja banka mogla sniziti ključne kamatne stope kako bi oživjela gospodarski rast.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice spustile su se u ponedjeljak s najviših razina u više od četiri godine, pritisnute padom vrijednosti bankovnog sektora koji je pogodio sniženi kreditni rejting Italije, ali i moguće postrožene regulatorne mjere u Britaniji. Indeks Frankfurtske burze DAX pao je 0,17 posto na 7.972 boda, a pariški CAC bio je u minusu 0,28 posto i iznosio 3.827 bodova. Londonski FTSE bio je pak na dobitku 0,3 posto i dosegnuo je 6.502 boda. Najveći su uteg za burzovne indekse bile banke koje su u prosjeku oslabile 1,4 posto. Talijanski zajmodavci među najvećim su gubitnicima nakon što je agencija Fitch u petak navečer snizila kreditni rejting Italije, i to uz negativnu prognozu. Taj bi potez mogao pojačati pritisak na talijanske banke da povećaju rezervacije za loše kredite. Talijanski burzovni indeks FTSEMIB oslabio je 0,8 posto. Iako analitičari predviđaju oporavak poslovnih rezultata banaka u idućih 12 mjeseci, strahuje se da će novi propisi u V. Britaniji ograničiti manevarski prostor britanskih zajmodavaca da slijede očekivani opći trend. Cijene dionica Royal Bank of Scotlanda, Barclaysa i Lloyds Banking Groupa pale su stoga do 2,8 posto.