KOPRIVNICA
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko sinoć je u Koprivnici gdje je bio na proslavi 23. godišnjice osnutka stranke u Koprivničko-križevačkoj županiji ocijenio kako vladin dijalog sa socijalnim partnerima više sliči imperativu nego dijalogu i ukazuje na paniku i dezorijentaciju vlade koja državu vodi u krivom smjeru. Komentirajući smanjenje plaća u javnom sektoru, predsjednik HDZ-a je u izjavi novinarima kazao kako to nije antirecesijska, nego recesijska mjera. Opet ćemo jednoj skupini građana suziti mogućnost za potrošnju. Sada se nalazimo u zatvorenom krugu, jer Vlada nije uspjela razviti proizvodnju i nema ni jednu kvalitetnu investiciju, rekao je Karamarko. Također je kazao kako Vlada poreznom presijom neće učiniti ništa na izvlačenju države iz teške gospodarske situacije. To je politika kratkog daha, a problem je očito u tome što je gospodin Linić prisiljen poreznim udarima navlačiti novac u državi proračun, ocijenio je. Po Karamarku, oni koji su zaduženi za aktiviranje gospodarstva i proizvodnje ne rade ništa. Mi na takvu situaciju možemo odgovoriti svojim gospodarskim programom i velikim projektima koje spremamo za južnu i sjevernu Hrvatsku, kazao je Karamarko.
POREČ
IDS-ov kandidat za istarskog župana Valter Flego sinoć je u Poreču održao prvo predstavljanje predizbornog programa naziva "Platforma 7x7: za Istru koja radi" odnosno programske platforme za, kako je rekao "bržu, snažniju i još veseliju Istru". U sklopu predstavljanja programa on će, kako je najavio, u idućih nekoliko tjedana u sedam gradova predstaviti sedam tematskih poglavlja svojeg programa, ključnih za razvoj Istarske županije i presudnih za kvalitetniji život njezinih ljudi. Sinoćnje prvo predstavljanje na temu "Infrastruktura za razvoj i zaštitu okoliša" obuhvatilo je sedam točaka koje se odnose na dovršetak izgradnje Istarskog ipsilona, novi pomorski putnički terminal u Puli, pitanje vodoopskrbe, novu kanalizacijsku mrežu i odlaganje otpada, prirodni plin, obnovljive izvore energije i izgradnje sustava azila za napuštene životinje. "Opredjeljenje za ekološki održivi razvoj Istre i zaštitu okoliša nema alternative. Kvalitetna infrastruktura preduvjet je održivog razvoja" , poručio je Flego. Flego je između ostaloga u iduće četiri godine najavio ulaganja u iznosu od 300 milijuna kuna za daljnji razvoj vodoopskrbe Istre.
ZAGREB
U Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu sinoć je premijerno izveden dramski triptih "U znaku vage", adaptacija mladih redatelja i dramaturga prema djelima hrvatskoga književnika Ranka Marinkovića, koja je donijela osvježenje na pozornicu nacionalnoga teatra i izazvala prave ovacije ispunjenog gledališta. Tri dramatizacije Marinkovićevih proznih tekstova - od kojih je prva temeljena na noveli "Karneval", druga na pripovjetki "Prah", a treća na motivima iz niza Marinkovićevih novela - redatelja Helene Petković, Ivana Plazibata i Olje Lozice u suradnji s troje također mladih dramaturga Anom Tonković Dolenčić, Tomislavom Zajecom i Matkom Botićem, u istoj su večeri na sceni uprizorile tri različite koncepcije i dramaturgije Marinkovićevih tekstova. Kako je riječ o tri stilski različite priče, tako su i tri realizacije – iako sve tri na rubu groteske – posve različite. Iz rakursa groteske Marinkoviću prva pristupa Petković u "Karnevalu", Plazibat u "Prahu" prihvaća sličan stil glume, ali je dramaturška realizacija temeljena na "unutarnjem" i izrazito oslonjena na sugestivno, dok se Lozica u trećem dijelu odlučuje za izlet u gotovo neverbalni teatar. Mlade autorske ekipe kojima je zagrebački HNK "prepustio kormilo Marinkovićeva broda" u povodu obilježavanja stote obljetnice rođenja velikoga pisca, unijele su dašak svježine u inače prilično tradicionalnu dramu nacionalne kazališne kuće, a različitost pristupa i njihova uspješnost pokazali su da se Marinković može igrati na više načina te da je još uvijek moderan i aktualan.
ZAGREB
Muzej suvremene umjetnosti Zagreb (MSU) sinoć je 'disao' u ritmu ljudskoga disanja što je samo jedna od instalacija multimedijalne izložbe "T-HTnagrada@msu.hr 2013." na kojoj je predstavljeno 38 umjetničkih radova, a otvorena je u tome novozagrebačkom muzeju u nazočnosti brojnih ljubitelja umjetnosti. Tako se posjetitelj pristupajući Muzeju 'suočava' s instalacijom "Urban Organic" Martine Mezak koja zgradi Muzeja nastoji dodati osobine živoga bića koje u ritmu disanja pulsira svjetlošću. Gotovo na ulazu u MSU posjetitelj postaje svjestan da usred zagrebačke snježne zime čuje cvčke, odnosno sluša zvukove Mediterana, i to zahvaljujući zvučnoj instalaciji Nenada Laktašića. U predvorju Muzeja, koje je za potrebe izložbe pretvoreno u čekaonicu, što je i naziv audio instalacije Božene Končić Badurine, posjetitelja pak 'dočekuju' upute koje im prenosi ugodan glas spikera što podsjeća na aerodromske ili kolodvorske čekaonice ili trgovačke centre što se, kako se navodi u katalogu izložbe, "može doživjeti kao stanka na samom ulasku u muzejski prostor i trenutak za koncentraciju, ali i kao mjesto nesigurnosti i izloženosti". Spomenuta tri rada sastavni su dio izložbe koju je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Izložba će biti otvorena do 24. ožujka.
RIJEKA
Opera "Aida", zajednički projekt zagrebačkog HNK i HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke sinoć je premijerno izvedena u riječkom kazalištu. Zajednička produkcija opere je pokrenuta povodom 200. godišnjice skladatelja Giuseppea Verdija. Zagrebačka premijera bila je 25. siječnja.Za razliku od zagrebačke premijere, nakon koje je publika otvoreno izražavala negodovanje zvižducima namijenjenim autorskom timu, riječka premijerna publika nagradila je autore i izvođače dugotrajnim pljeskom bez ijednog čujnog znaka nezadovoljstva. Posebno toplo je pozdravljena Kristina Kolar, nositeljica naslovne uloge. Redatelj opere je Balazs Kovalik, a dirigent Antonello Allemandi. Uz Kristinu Kolar su nastupili Siniša Štork, Tea Demurishvili, George Oniani, Ivica Čikeš,Vitomir Marof, Sergej Kiselev i Anamarija Knego. U izvedbi su sudjelovali orkestar i zbor Opere i članovi baletnog ansambla riječkoga HNK. Balazs Kovalik je i oblikovao svjetlo, scenograf je Csaba Antal, kostimografkinja Mari Benedek, a koreograf Jozsef Hamor.