LONDON - Optimizam među poslovnim čelnicima u eurozoni u siječnju je dodatno ojačao ali su se razlike među članicama, poglavito među dvama najvećima, dodatno produbile, pokazalo je konačno izvješće londonskog Markita. Ukupni indeks menadžera nabave (PMI), koji obuhvaća proizvodni i uslužni sektor eurozone, u siječnju je tako uvećan na 48,6 bodova, sa 47,2 boda u prosincu. Dosegnuo je tako najvišu razinu u posljednjih 10 mjeseci i snažniji je u odnosu na prvotno procijenjenih 48,2 boda, objavila je ugledna londonska tvrtka za prikupljanje i obradu podataka. Iako bilježi poboljšanje tri mjeseca zaredom, ukupni PMI indeks i dalje svjedoči o padu aktivnosti u eurozoni budući da je ispod 50 bodova, i to još od veljače lani. Privatne kompanije čine približno dvije trećine gospodarstva eurozone pa se PMI indeks, dobiven temeljem istraživanja među čelnicima u tisućama kompanija eurozone, smatra dobrim pokazateljem aktivnosti u regiji. Ono što bi političare moglo zabrinuti produbljeni je jaz između Njemačke, najvećeg gospodarstva eurozone, i Francuske, drugog po veličini gospodarstva, koji se očituje u najnovijim podacima.
ZAGREB - Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije, Vesna Pusić i Karl Erjavec, sastat će se 6. veljače u Otočcu ob Krki zajedno s financijskim stručnjacima dviju zemalja Zdravkom Rogićem i Francetom Arharjem kako bi se konačno pronašlo zadovoljavajuće rješenje za obje strane po pitanju rješavanja problema hrvatskih štediša u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci, što Slovenija postavlja kao uvjet za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora. Ministrica Pusić je tijekom posjete Bruxellesu u ponedjeljak izjavila kako "postoje tri ili četiri mogućnosti o kojima će u srijedu u Otočcu, zajedno s financijskim stručnjacima, razgovarati s kolegom Erjavcom" te da "s obje strane postoji dobra volja da se to riješi", a navode slovenskog veleposlanika u Zagrebu o potraživanjima Ljubljanske banke prema poduzećima u Hrvatskoj nazvala "impresionizmom". Slovenski veleposlanik u RH Vojko Volk je u u razgovoru za "Delo" kazao da su spomenuta potraživanja "četiri do pet puta veća od prenesene štednje", a Pusić odgovora da "to nije pitanje impresionizma, već podataka".
ZAGREB - Na sastanku ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije u srijedu, 6. veljače, u Otočcu ob Krki sudjelovat će financijski stručnjaci dviju zemalja Zdravko Rogić i France Arhar koji će na svojem petom sastanku pokušati ponuditi konačno rješenje za pitanje duga nekadašnje Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. Rogić i Arhar dosad su se sastali četiri puta, dva puta u Zagrebu te po jednom u Otočcu ob Krki i na Bledu, kako bi pronašli stručno rješenje za pitanje tzv. prenesene štednje, tj. štednje koju su štediše filijale Ljubljanske banke u Zagrebu prenijele na hrvatske banke, a koju je poslije financirala hrvatska država. Po podacima Hrvatske narodne banke, prenesena devizna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosi oko 545 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, a hrvatska država dala je za taj iznos punomoć Zagrebačkoj i Privrednoj banci Zagreb za tužbu protiv Ljubljanske banke. Neprenesena štednja iznosi približno 312 milijuna maraka, što hrvatski štediše pokušavaju utjerati sudskim tužbama. Dvojica stručnjaka izvijestila su kako se u to pitanje ne miješaju jer se radi o privatno-pravnim odnosima za koje su nadležni sudovi.
LONDON - U svijetu je u posljednjem tromjesečju prošle godine oslabilo povjerenje potrošača, pri čemu je više od 60 posto anketiranih izjavilo da u idućih 12 mjeseci neće biti dobro vrijeme za kupnju. Među najpesimističnijima su hrvatski potrošači, pokazalo je istraživanje konzultantske tvrtke Nielsen. Čak 63 posto ispitanika izjavilo je da nije dobro vrijeme za kupnju u idućih 12 mjeseci, a najmanje su potrošnji skloni Europljani. Potrošači u Azijsko-pacifičkoj regiji bili su najoptimističniji. Naime, 59 posto ispitanika iz te regije reklo je da u idućih 12 mjeseci neće biti dobro vrijeme za kupnju. Nielsenov globalni indeks globalnog povjerenje potrošača u četvrtom se tromjesečju 2012. spustio se za jedan bod u odnosu na prethodno razdoblje i iznosio 91 bod. U odnosu na isto razdoblje lani bio je 2 boda viši. Očitanje indeksa ispod 100 bodova signalizira pesimizam potrošača u vezi potrošnje. Svega 10 od 58 ispitanih tržišta imalo je indeks iznad 100 bodova. Najoptimističnijim svjetskim tržištem pokazala se Indija, drugo tromjesečje zaredom - s indeksom povjerenja od 121 bod. Najlošije raspoloženje imali su potrošači u zemljama eurozone, posebice u Grčkoj, čiji je indeksom povjerenja potrošača bio 35 bodova. Slijedi Mađarska, s indeksom povjerenja od 37 bodova, potom Južna Koreja i Portugal, obje s indeksom od 38 bodova, Italija s 39 bodova te Hrvatska, s indeksom povjerenja od 42 boda ili 1 bodom višim nego u trećem tromjesečju.
LJUBLJANA - Slovenski "Mercator" nastoji postići s bankama dogovor o moratoriju, prema kojemu bi im do kraja lipnja ove godine otplaćivao samo kamate na kredite, bez otplate dospjelih obroka glavnice, a istodobno najveću slovensku trgovačku skupinu čekaju i pregovori o reprogramu dospjelih kratkoročnih kredita od 500 milijuna eura, piše u utorak ljubljanski "Dnevnik". Mercator je, navodi list u svom poslovnom prilogu, i službeno potvrdio da je direktor tvrtke Toni Balažic bankama predložio da im do sredine godine Mercator isplaćuje dospjele kamate, ali ne i glavnicu na kredite, da su na takav moratorij koji bi važio do kraja lipnja pristale neke vodeće banke te da ubrzo očekuju i pristanak ostalih. Kako navodi list, Mercator ima poteškoće s osiguranjem potrebne likvidnosti iz tekućeg poslovanja u uvjetima u kojima banke zahtijevaju da smanji svoju zaduženost. Ona je s krajem prošle godine iznosila 1,1 milijarde eura, a po prikazu u bilanci ove godine dospijeva za isplatu 500 milijuna eura kratkoročnih kredita. Zato su pregovori o moratoriju na isplatu glavnice prvi korak prema nastojanju da se s bankama vjerovnicima postigne dogovor o reprogramu kreditnih obveza, navodi list.
WASHINGTON - Bonitetna agencija Standard&Poor's objavila je da očekuje tužbu američke vlade zbog rejtinga koje je prije financijske krize dodjeljivala vrijednosnim papirima utemeljenim na hipotekarnim kreditima. Tužba će se fokusirati na visoke rejtinge koje je agencija 2007. dodijelila pojedinim vrijednosnim papirima. Njihova se vrijednost naknadno urušila, podsjećaju u S&P'su. Naglašavaju pritom da je tužba "potpuno neutemeljena". Glasnogovornica američkog ministarstva pravosuđa nije željela komentirati to priopćenje ali mediji izvješćuju da bi tužba, u kojoj će navodno sudjelovati i vlade američkih saveznih zemalja, mogla biti podignuta u drugoj polovini tjedna. Bude li ta najava potvrđena, bit će to prva tužba pokrenuta protiv bonitetnih agencija zbog navodnih pogrešaka koje su pridonijele izbijanju financijske krize. Prema navodima S&P'sa, u tužbi se tvrdi da su njihovi rejtinzi odigrali važnu ulogu u krizi zbog povjerenja koje su ulijevali ulagačima kada su u pitanju bili sporni vrijednosni papiri. U S&P'su pak tvrde da su prije ostalih agencija još 2007. i prije toga snizili rejtinge čitavom nizu sličnih vrijednosnica.
TOKIO - Japanski automobilski div Toyota izvijestio je da mu se neto dobit u devet mjeseci do prosinca učetverostručila i povisio je prognozu dobiti u cijeloj poslovnoj godini. Takvi rezultati vodećeg svjetskog proizvođača vozila poduprti su prodajom u Europi, SAD-u i Aziji, ali i slabljenjem jena. Toyota je priopćila da je u razdoblju od travnja do prosinca ostvarila neto dobit od 648,2 milijarde jena, u odnosu na 162,5 milijardi jena u istom razdoblju prethodne godine kada je na proizvođače automobila utjecao razoran potres i tsunami. Prihodi su u promatranom razdoblju poskočili 26 posto, na 16.200 milijardi jena. Dobre rezultate pripisuju slabljenju jena i rezanju troškova. Povisili su prognozu za cijelu fiskalnu godinu koja završava krajem ožujka i sada očekuju operativnu dobit od 818,5 milijardi jena. U godini ranije iznosila je 117,1 milijardu jena. Viša je i prognoza neto dobiti, na 860 milijardi jena, s ranije procijenjenih 780 milijardi jena, uz očekivane prihode od 21.800 milijardi jena. Kompanija je na dobrom putu da u cijeloj poslovnoj godini dosegne 8,85 milijuna prodanih vozila u odnosu na ranije prognoziranih 8,75 milijuna zbog veće potražnje u Sjevernoj Americi.
LONDON - Neto dobit britanskog energetskog diva British Petroleuma više je nego prepolovljena u prošloj godini zbog prodaje imovine i odštete američkoj vladi za izlijevanje nafte u bušotinama u Meksičkom zaljevu u 2010. godini. Dobit nakon poreza smanjila se u prošloj godini 54 posto, na 11,582 milijarde dolara (8,6 milijardi eura), objavio je u utorak u priopćenju BP. Ako se izuzmu fluktuacije u vrijednosti zaliha energenata, dobit se u 2012. smanjila gotovo 50 posto, na 11,993 milijarde dolara. Grupa je u četvrtom tromjesečju ubilježila ukupno 4,1 milijardu dolara troškova povezanih s katastrofalnim izlijevanjem nafte u Meksičkom zaljevu. Time se njihov ukupni iznos povećao na 42,2 milijarde dolara. Poslovne rezultate pritisnula je i prodaja 50-postotnog udjela u posrnulom zajedničkom ulaganju u Rusiji TNK-BP vodećoj ruskoj naftnoj kompaniji Rosneft. "U 2012. pokrenuli smo više ključnih promjena - repozicionirali smo BP prodajom poslovanja i novim projektima. Time su postavljeni čvrsti temelji za dugoročni rast. U 2013. nastavit ćemo s promjenama i na dobrom smo putu da do 2014. provedemo u djelo naš strateški plan od deset točaka, uključujući ciljano povećanje operativnog novčanog toka", kazao je izvršni direktor Bob Dudley.
ZUERICH - Švicarski bankarski div UBS u utorak je objavio da je poslovnu 2012. zaključio s neto gubitkom od 2,5 milijardi švicarskih franaka (dvije milijarde eura), poglavito zbog novčanih kazni vezanih uz skandal oko namještanja libora. Samo u četvrtom tromjesečju 2012. neto gubitak iznosio je 1,8 milijardi franaka, nakon proknjiženih rezervacija za ukupni iznos globa regulatora od 1,4 milijardi franaka i troškova restrukturiranja, navodi se u priopćenju. U 2011. UBS je ostvario neto dobit od 4,1 milijarde franaka. U UBS-u navode da su postigli napredak u provedbi strategije čiji je cilj smanjiti operacije u rizičnijem segmentu investicijskog bankarstva, uz odgovarajuće povećanje aktivnosti u segmentu upravljanja bogatstvom. U četvrtom tromjesečju 2012. u UBS-ovu segmentu investicijskog bankarstva neto gubitak smanjen je na 557 milijuna franaka, u usporedbi s 2,8 milijardi franaka u prethodnom tromjesečju. U segmentu upravljanja bogatstvom ostvarena je dobit prije oporezivanja od 398 milijuna franaka, nasuprot 582 milijuna franaka u trećem tromjesečju.
STOCKHOLM - Nordijska telekomunikacijska grupa Tele2 upozorila je u utorak da ove godine očekuje sporiji rast u Švedskoj i Rusiji, nakon što je njezina temeljna dobit u četvrtom tromjesečju neočekivano iznenadivši tržišta padom temeljne ši o neočekivano slaboj dobiti u četvrtom tromjesečju 2012. Temeljna dobit (EBITDA) Tele2 pala je u četvrtom tromjesečju sedam posto, na 2,7 milijardi švedskih kruna, te za dva posto u cijeloj 2012., na 11 milijardi kruna, signalizirajući da kompanija nije imuna na probleme u europskom telekomunikacijskom sektoru. Neto prihodi povećali su se u četvrtom tromjesečju četiri posto, na 11,3 milijarde kruna a u cijeloj 2012. povećani su sedam posto, na 43,7 milijardi kruna. Telekomunikacije tvrtke u Europi muči sporiji rast, oštra konkurencija i regulatorni pritisci. Švedsko tržište zasada još pruža dobre uvjete za poslovanje zahvaljujući opsjednutosti Skandinavaca pametnim telefonima. Tele2 je tako u utorak priopćio da je švedsko tržište ponovo zabilježilo rast u četvrtom tromjesečju.
LONDON - Cijene barela nafte ponovo su prekoračile razinu od 116 dolara na londonskom tržištu budući da je izblijedjela zabrinutost ulagača zbog političkih rizika u eurozoni. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 53 centa, na 116,13 dolara, nakon što se nakratko spustila na samo 115,01 dolar. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 39 centi višoj cijeni, na 96,56 dolara. Ulagače je danas ugodno iznenadio indeks menadžera nabave za privatni sektor eurozone, koji je u siječnju porastao na najvišu razinu u 10 mjeseci, nadmašivši prvotnu procjenu, iako još uvijek ukazuje na pad aktivnosti. Njegova vrijednost pokazuje oporavak gospodarstva u zoni primjene jedinstvene europske valute. Izvješće londonske tvrtke Markit prigušilo je zabrinutost zbog političkih rizika u eurozoni koju su jučera potaknuli učestali zahtjevi za ostavkom španjolskog premijera Mariana Rajoya zbog navodnog koruptivnog skandala u njegovoj stranci. Glavobolju im zadaje i sve veća popularnost Silvija Berlusconija u anketama uoči parlamentarnih izbora u Italiji, zakazanih krajem mjeseca.
NEW YORK - U ponedjeljak su na Wall Streetu cijene dionica oštro pale jer su ponovno oživjela strahovanja od produbljivanja dužničke krize u eurozoni, a pod najvećim su se pritiskom našle dionice rejting agencija zbog najave tužbe protiv Standard & Poor'sa. Dow Jones indeks pao je 0,93 posto, na 13.880 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,15 posto, na 1.495 bodova, a Nasdaq indeks 1,51 posto, na 3.131 bod. Najveći dnevni pad S&P 500 indeksa od studenoga prošle godine posljedica je obnovljenih strahovanja od produbljivanja dužničke krize u Italiji i Španjolskoj. Prinosi na obveznice tih članica eurozone jučer su naglo porasli, dok je španjolski burzovni indeks IBEX potonuo 3,7, a talijanski FTSE MIB 4,5 posto zbog korupcijskog skandala u španjolskoj vladajućoj stranci i neizvjesnosti uoči ovomjesečnih izbora u Italiji. Posljednjih tjedana mediji su izvijestili da je najmanje desetak dužnosnika stranke premijera Mariana Rajoya, uključujući i njega, dobivalo novac iz tajnog fonda kojim je upravljao blagajnik stranke, zbog čega oporba traži ostavku Rajoya. U Italiji, pak, ankete pokazuju da bivši premijer Silvio Berlusconi smanjuje zaostatak za čelnikom aktualne vlade Marijom Montijem.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, kao i tečaj eura, jer se ulagači plaše da bi politička nestabilnost u Španjolskoj i Italiji mogla produbiti dužničku krizu u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 1,9 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Singapuru i Hong Kongu pale između 0,5 i 1,7 posto. U Šangaju su, pak, cijene blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 0,8 posto. Pad azijskih burzi, kao i jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu i europskim tržištima, posljedica je strahovanja ulagača da će napori eurozone usmjereni na rješavanje dužničke krize biti narušeni zbog političke nesigurnosti u Španjolskoj i Italiji. Španjolska oporba zatražila je jučer ostavku premijera Mariana Rajoya zbog korupcijskog skandala. Mediji pišu da je najmanje desetak dužnosnika Rajoyove stranke, uključujući i njega, dobivalo novac iz tajnog fonda, što premijer negira. U Italiji, pak, rastu šanse da se na vlast vrati bivši premijer Silvio Berlusconi, pa se ulagači plaše da bi se dužnička kriza te članice eurozone mogla produbiti.