FRANKFURT - Banke eurozone idući će tjedan prije roka otplatiti ukupno 137,16 milijardi eura izvanrednih, jeftinih zajmova koje im je prije godinu dana odobrila Europska središnja banka (ECB), što navodi na zaključak da se makar dio financijskog sustava ponovno osovio na noge. Kako je u petak priopćeno iz ECB-a, 278 banaka odlučilo je u najranijem mogućem roku otplatiti hitne ECB-ove zajmove, a to je 30. siječnja. Ukupno 523 banke dobile su hitne jeftine zajmove na prvoj od dvije aukcije, koju je ECB održao u prosincu 2011. Druga aukcija uslijedila je u veljači 2012. Ukupno je ECB bankama u sklopu tih dviju aukcija odobrio više od 1.000 milijardi eura vrlo povoljnih zajmova, s rokom otplate do tri godine. Čelnik Europske središnje banke Mario Draghi tada je ustvrdio kako su navedene aukcije spriječile veliku nestašicu kredita.
BRUXELLES - Europska komisija dogovorila je suradnju s velikim tehnološkim i telekomunikacijskim tvrtkama koja bi trebala olakšati zapošljavanje 700 tisuća radnika u sektoru sofisticirane tehnologije. Skupina kompanija, uključujući Hewlett-Packard, Telefonicu i još osam poduzeća u tehnološkom i telekomunikacijskom sektoru, obećala je da će osigurati obuku, besplatne sveučilišne tečajeve na internetu odnosno potrebna sredstva za početak rada, kazala je povjerenica EU-a Neelie Kroes. Europska komisija traži načina da potakne gospodarski rast, ojača konkurentnost i riješi problem rekordne nezaposlenosti od 10,7 posto u 27 članica Europske unije. Radna mjesta u sektoru sofisticirane tehnologije teško se popunjavaju zato što kandidati nemaju prave kvalifikacije, odnosno zato što njihove kvalifikacije nisu priznate u cijeloj Europskoj uniji ili što ne govore engleski. Među tvrtkama koje su se pridružile inicijativi su i njemačka grupa za poslovne softvere SAP, američki proizvođač mrežne opreme Cisco Systems, druga po veličini agencija za zapošljavanje u svijetu Randstad i talijanska naftna kompanija Eni.
SARAJEVO - Hrvatska je i u 2012. godini bila na vrhu popisa najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, podaci su koje je objavila Agencija za statistiku BiH. U protekloj je godini iz Hrvatske u BiH izvezeno roba u vrijednosti većoj od 1,1 milijarde eura, dok je vrijednost izvoza BiH u Hrvatsku iznosila nešto manji od 600 milijuna eura. Drugi najvažniji vanjskotrgovini partner BiH u protekloj je godini bila Njemačka čiji je izvoz u tu zemlju bio vrijedan oko 882 milijuna eura, dok je iz BiH u Njemačku izvezeno robe u vrijednosti od oko 619 milijuna eura. Na popisu najvažnijih bosansko-hercegovačkih vanjsko-trgovinskih partnera zatim slijede Srbija, te Italija i Slovenija. Ukupni robni izvoz BiH u 2012. godini iznosio je 7,9 milijardi konvertibilnih maraka (oko četiri milijarde eura), što je smanjenje za 4,4 posto u odnosu na godinu prije, dok je u BiH uvezeno roba u vrijednosti od 15,3 milijardi KM (oko 7,8 milijardi eura) ili 1,8 posto manje nego u 2011. Pokrivenost uvoza izvozom tako je bila tek 51,5 posto, a deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom dosegnuo je iznos od 7,4 milijarde KM (3,7 milijardi eura).
LJUBLJANA - Direktor slovenskog Mercatora Toni Balažič smatra da nije pravo vrijeme za prodaju tog trgovačkog lanca, na što je još lani upozorio većinske vlasnike tvrtke. "Proces prodaje Mercatora u ovim okolnostima bit će teško provesti i na to smo dioničare jasno upozorili još u jesen prošle godine", rekao je Balažič u razgovoru za portal Telekoma Slovenije. Dodao je da se Mercator suočava sa sve jačom konkurencijom, padom prihoda, visokim stupnjem zaduženosti i previsokim troškovima pa poslovanje treba popraviti kako bi i vrijednost tvrtke porasla. Sadašnja uprava već je u tom pravcu poduzela mjere, rekao je. Ističe kako je Mercator zdrava kompanija. "Naša osnovna djelatnost u Sloveniji još uvijek donosi dobitak. Naši su problemi došli zbog diverzifikacije poslovanja i pogrešnih odluka iz prošlosti. Tada je bilo moguće visoko zaduživanje jeftinim kreditima, sa pretpostavkom da će potrošnja stalno rasti i da će se održavati konjuktura. No, vremena su se promijenila, pa i Mercator zato mora promijeniti takvu pogrešnu poslovnu strategiju", rekao je Balažič.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice bile su u petak na dobitku nakon što su snažni gospodarski podaci iz Njemačke povećali očekivanja da najveće europsko gospodarstvo može pomoći izvući regiju iz krize. Londonski FTSE porastao je 0,12 posto na 6.272 boda, frankfurtski DAX za 1,29 posto na 7.848 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,7 posto i iznosio 3.778 bodova. Među dobitnicima na tržištu danas se izdvajao financijski sektor, koji još crpi potporu iz obećanja Europske središnje banke da će pomoći slabijim gospodarstvima u regiji. Od pojedinačnih gubitnika izdvajala se pak finska Nokia cijena čijih je dionica pala drugi dan zaredom, pritisnuta među ostalim priopćenjem konkurenta Samsung Electronicsa da u prvom tromjesečju očekuje smanjenje globalnog tržišta pametnih telefona.
LONDON - Euro je ojačao u petak prema dolaru na međunarodnim tržištima, zabilježivši novu najvišu razinu u posljednjih 11 mjeseci, nakon što je Europska središnja banka objavila ohrabrujući podatak o prijevremenoj otplati 137 milijardi eura kriznih povoljnih zajmova. Euro je ojačao u takvim okolnostima 0,7 posto prema dolaru, na 1,3466 dolara, što je njegova najviša razina od veljače 2012. Jedinstvena europska valuta ujedno je ojačala više od jedan posto prema jenu, na 122,50 jena, što je njezina najviša razina u posljednjih 21 mjesec. I dolar je poskočio prema jenu, za 0,9 posto, te se njime trgovalo po 91,13 jena. Glavni poticaj euru danas je stigao iz Europske središnjea banke koji je objavila da je 278 banaka odlučilo u najranijem dopuštenom roku, odnosno 30. siječnja, otplatiti jeftine zajmove koje im je prije godinu dana odobrila središnja banka eurozone. Valutni stratezi kažu da će spremnost banaka na povrat kriznih zajmova ojačati povjerenje u eurozoni i time pomoći euru da probije razinu od 1,35 dolara idućih dana.