BRUXELLES - Kontroverzni porez na financijske transakcije mogao bi u proračun Europske unije donijeti između 30 i 35 milijardi eura godišnje, kazao je neimenovani izvor iz Europske unije, potvrdivši time napis iz Financial Timesa. Izvor koji je želio ostati anoniman potvrdio je u srijedu da je riječ o procjeni do koje su došli stručnjaci Europske komisije pri izradi nacrta provedbenih propisa. Ministri financija Europske unije odobrili su početkom mjeseca uvođenje tog poreza u 11 zemalja-članica, koje su aktivirale takozvani mehanizam pojačane suradnje kako bi podigle na viši stupanj odgovarajuću zakonodavnu inicijativu za uvođenje takvog poreza na razini EU-a. Novi porez bit će uveden samo u 11 zemalja koje su pokrenule odgovarajuću inicijativu. Kada bi ga primijenilo svih 27 zemalja, proračun EU-a bio bi bogatiji za 57 milijardi eura godišnje. Britanija se posebno opirala toj ideji, ali je nije blokirala. Prijedlog su iznijele Francuska i Njemačka, a naknadno su im se pridružile Austrija, Belgija, Estonija, Grčka, Italija, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska.
PARIZ - Osobna potrošnja u Francuskoj stagnirala je u prosincu budući da je pad izdataka na energiju amortizirao povećana izdvajanja za automobile, pokazali su u četvrtak podaci državnog ureda za statistiku. Osobna potrošnja ostala je tako u prosincu nepromijenjena u odnosu na studeni kada je porasla 0,2 posto, izvijestio je INSEE. Analitičari koje je anketirao Reuters očekivali su u prosjeku njezin rast za 0,2 posto. U zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju potrošnja se spustila za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, signalizirajući da je tradicionalni motor drugog po veličini gospodarstva eurozone vjerojatno pritisnuo aktivnosti u promatranom razdoblju. Među rijetkim dobrim vijestima za poljuljane francuske proizvođače automobila izdvajala se ona o skoku prodaje novih automobila za 4,6 posto na mjesečnoj razini, budući da su potrošači požurili kupovinu prije početka ove godine kada su na snagu stupile nove pristojbe za automobile koji ispuštaju više štetnih plinova. Potrošnja na enegiju pala je pak 3,5 posto zahvaljujući blagoj zimi.
BERLIN - Promet u njemačkoj maloprodaji neočekivano se smanjila u prosincu, čime je poništen skroman rast iz prethodnog mjeseca, pokazali su službeni podaci objavljeni u četvrtak. Promet se u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu smanjio 1,7 posto u odnosu na studeni, pokazali su privremeni podaci ureda za statistiku Destatis prilagođeni za cjenovne, sezonske i kalendarske faktore. Analitičari koje je anketirao Dow Jones Newswires očekivali su skroman rast, od samo 0,2 posto, nakon rasta od 0,6 posto u studenom. Na godišnjoj razini promet se smanjio za 4,7 posto. Razlog tome su dva radna dana manje u prosincu 2012. nego u istom mjesecu 2011., tumače statističari. Mjesečni podaci često osciliraju pa ih statističari često i revidiraju. U cijeloj 2012. promet u maloprodaji pala je 0,3 posto, izračunao je Destatis.
WIESBADEN/ZAGREB - Broj nezaposlenih u Njemačkoj porastao je u siječnju za gotovo 300 tisuća, izvijestila je u četvrtak Savezna agencija za rad (BAA), objašnjavajući to povećanje uobičajenom, sezonski uvjetovanom smanjenom potražnjom za radnom snagom. U prvom ovogodišnjem mjesecu ukupan broj nezaposlenih porastao je u siječnju za 298 tisuća u odnosu na prosinac i bez posla je bilo ukupno 3,138 milijuna Nijemaca. Odgovarajuća stopa nezaposlenosti porasla je na 7,4 posto, sa 6,8 posto koliko je iznosila u prosincu. U agenciji pripisuju povećanje broja nezaposlenih isključivo sezonski uvjetovanim faktorima. Iako je njemačko gospodarstvo zahvatio vrtlog europske recesije, temeljno je stanje na tržištu rada dobro i ono općenito čvrsto reagira na teško gospodarsko okruženje, stoji u priopćenju BAA. Ako se izuzmu sezonski uvjetovani faktori, broj nezaposlenih smanjio se za 16 tisuća u odnosu na prethodni mjesec, na 2,916 milijuna. Odgovarajuća stopa nezaposlenosti spustila se na 6,8 posto, sa 6,9 posto koliko je iznosila u prosincu.
RIGA - Latvijski parlament usvojio je u četvrtak niz važnih zakona koji će omogućiti uvođenje eura u toj baltičkoj državi 1. siječnja 2014. Riga planira uskoro zatražiti od Europske komisije i Europske središnje banke zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu. Njihova ocjena očekuje se do sredine godine. Zadnje ankete pokazuju, međutim, da Latvijci nisu skloni brzom uvođenju eura. Latvijski premijer Valdis Dombrovskis istaknuo je u govoru pred zastupnicima da će uvođenje eura osigurati financijsku stabilnost, potaknuti ulaganja i onemogućiti spekuliranje nacionalnom valutom. "Alternativa eurozoni je ostanak na periferiji Europe", rekao je. Latvija će biti druga baltička država koja će uvesti euro, nakon Estonije koja je to učinila u siječnju 2011.
VARŠAVA - Europska unija zamrznula je Poljskoj isplatu gotovo 900 milijuna eura iz strukturnih fondova nakon što su izvođači radova na trima velikim projektima gradnje autocesta optuženi za dogovaranje cijena. Komisija je također suspendirala isplatu više od četiri milijarde eura za druge projekte koje vodi poljska agencija za gradnju cesta, što je do sada najveći skandal u Poljskoj, najvećem korisniku europskih strukturnih fondova. Odluka je "odraz naše dužnosti da zaštitimo europski proračun i europske porezne obveznike u slučaju u kojem postoje sumnje u prijevaru", priopćila je Komisija. "Komisija je iz opreza prekinula isplatu dok se situacija ne razjasni, poduzmu potrebne kontrolne mjere i utvrde razmjeri problema." Bruxelles je odlučio djelovati nakon što je poljsko tužiteljstvo u prosincu optužilo desetero visokih građevinskih dužnosnika i direktora vladine agencije za gradnju cesta za udruživanje u kartel radi dogovaranja cijena kako bi pobijedili na javnim natječajima 2009. Kartel je navodno uspio dobiti jedan ugovor, a na dvama natječajima to mu nije uspjelo. Poljska bi trebala dobiti 68 milijardi eura iz europskih fondova od 2007. do 2013., od čega je 10 milijardi eura za modernizaciju cesta.
FRANKFURT - Njemački bankovni div Deutsche Bank u četvrtak je izvijestio da je u četvrtom tromjesečju lani zabilježio gubitak prije oporezivanja od 2,6 milijardi eura koji su pripisali golemim sudskim i troškovima restrukturiranja. Neto gubitak Deutsche Banka iznosio je 2,2 milijarde eura, objavio je najveći njemački zajmodavac. U banci tumače kako su snažni rezultati poslovanja njezinih poslovnih segmenata nadjačani otpisom nematerijalne imovine (goodwilla) u iznosu 1,9 milijardi eura, povezanim s financiranjem uspostave nove poslovne strukture i izdvajanjem imovine u zaseban odjel koji se ne bavi osnovnom djelatnošću. Gubitak pripisuju i sudskim troškovima koji su u četvrtom tromjesečju iznosili milijardu eura a proizlaze iz nepovoljnih sudskih presuda i rezultata istraga regulatornih vlasti. Deutsche Bank je trenutno pod istragom zbog navodnih manipulacija ključnom kamatnom stopom liborom.
STOCKHOLM - Švedski proizvođač opreme za mobilne mreže Ericsson izvijestio je u četvrtak da je četvrto tromjesečje prošle godine zaključio s gubitkom zbog velikog jednokratnog troška ali su mu prihodi porasli zahvaljujući ulaganju u širokopojasne mreže. Ericsson je tako u posljednja tri mjeseca prošle godine zabilježio neto gubitak od 6,3 milijarde švedskih kruna (990 milijuna dolara). U istom tromjesečju prethodne godine zabilježio je neto dobit od 1,5 milijardi kruna. Analitičari su očekivali još veći gubitak s obzirom na najavu švedske kompanije u prosincu da očekuje jednokratni rashod od osam milijardi kruna povezan s gubitaškim udruženim projektom ST-Ericsson koje je formirao sa švicarskim STMicroelectronicsom. Objava se nadovezala na priopćenje švicarske kompanije da želi izaći iz zajedničkog ulaganja. Ericsson je također priopćio da su mu prihodi u četvrtom tromjesečju porasli pet posto, na 66,9 milijardi kruna, potaknuti investicijama u mobilne širokopojasne mreže u Sjevernoj Americi i Japanu.
LONDON - Cijene barela nafte stabilizirale su se na londonskom tržištu ispod razine 115 dolara za barel a potporu im je pružao optimizam da bi globalni gospodarski rast mogao potaknuti potražnju za energijom. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala gotovo nepromijenjena, kliznuvši na 114,73 dolara, nakon što je nakratko poskočila na 115,25 dolara, najvišu razinu od 16. listopada. Na američkom tržištu barelom se također trgovalo po neznatno nižoj cijeni, od 97,73 dolara. Jučer je dosegnuo najvišu razinu u četiri mjeseca. "Čini se da se stanje u gospodarstvu poboljšava, i to ne samo u SAD-u već i u cijelom svijetu". Tu su i kontinuirane bojazni za opskrbu s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike", tumači Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka. Obećavajuća prognoza gospodarskog rasta u Kini za 2013. potaknula je očekivanja o snažnom rastu potražnje za gorivom u najvećem potrošaču energije u svijetu. I podaci iz eurozone ponudili su tračak nade nakon što je Europska komisija jučer izvijestila o neočekivano snažnom poboljšanju ekonomske klime u svim sektorima u siječnju.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale, nakon podatka da je američko gospodarstvo u četvrtom lanjskom tromjesečju oslabilo, što nitko nije očekivao. Dow Jones indeks oslabio je 44 boda, ili 0,32 posto, na 13.910 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,39 posto, na 1.501 bod, a Nasdaq indeks 0,36 posto, na 3.142 boda. Zahvaljujući snažnom rastu od početka godine, ovoga bi mjeseca S&P 500 indeks mogao zabilježiti najveći skok od listopada 2011. godine. No, jučer su ulagače pokolebali slabi makroekonomski podaci. U razdoblju od listopada do prosinca američki bruto domaći proizvod (BDP) pao je za 0,1 posto na godišnjoj razini, nakon rasta za 3,1 posto u prethodnom tromjesečju. To je najgori rezultat od drugog kvartala 2009. kada je završila recesija. Ekonomisti koje je anketirao Reuters očekivali su rast aktivnosti za 1,1 posto. Nitko među njima nije predviđao pad, koji je posljedica smanjene državne potrošnje i smanjenih zaliha. Ipak, ne očekuje se recesija, odnosno dva tromjesečja uzastopnog pada BDP-a.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer je ulagače pokolebao neočekivani pad američkog gospodarstva, dok se nakon obećanja Feda da će nastaviti voditi popustljivu monetarnu politiku tečaj eura, po prvi puta nakon 14 mjeseci, probio iznad 1,35 dolara. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Šangaju. Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji oslabili su, pak, između 0,1 i 0,4 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,4 posto. Od početka godine porastao je 2,4 posto. Na azijskim se burzama trguje oprezno jer je ulagače pokolebao jučer objavljeni podatak o padu američkog bruto domaćeg proizvoda u posljednjem lanjskom kvartalu za 0,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi pad gospodarstva od drugog tromjesečja 2009. godine, kada je završila recesija. Ipak, ne očekuje se daljnje slabljenje najvećeg svjetskog gospodarstva.