MADRID - Španjolsko gospodarstvo potonulo je u četvrtom tromjesečju 2012. još dublje u recesiju, uz najveći pad gospodarske aktivnosti u godinu dana, nakon što su proračunski rezovi i visoka nezaposlenost smanjili potrošnju kućanstava. U posljednja tri mjeseca prošl godine bruto domaći proizvod (BDP) četvrtog po veličini gospodarstva eurozone pao je za 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je smanjen za 0,3 posto, izvijestio je državni statistički ured INE. Na godišnjoj razini smanjio se 1,8 posto, nakon 1,6-postotnog pada u prethodnom tromjesečju. Preliminarne procjene statističkog ureda lošije su od procjena središnje banke koja je prošli tjedan objavila da su se aktivnosti u četvrtom tromjesečju smanjile 0,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, te za 1,7 posto na godišnjoj razini. Podaci državnog zavoda za statistiku očituju tešku zadaću s kojom se suočava vlada, usredotočena na održivost javnih financija u recesijskim uvjetima. Pritom su troškovi zaduživanja Španjolske u posljednje vrijeme blago oslabili.
ZAGREB - Trećina Europljana nema nikakvu ušteđevinu, dok u Španjolskoj i Italiji polovica stanovnika troši ušteđevinu, prenose europski mediji. Najmanje štediša ima Rumunjska, gdje je gotovo polovica ispitanika (48 posto) kazala da nema nikakvu ušteđevinu, a najviše ih je u Luksemburgu (89 posto), objavila je njemačka agencija TNS u istraživanju za ING Bank. U zadnjih godinu dana je 52 posto Talijana i 47 posto Španjolaca bilo je prisiljeno trošiti ušteđevinu. S druge strane, u Turskoj i Britaniji je gotovo polovica stanovnika uspjela je više štedjeti. Najviše su svojom ušteđevinom zadovoljni Nizozemci i Nijemci (47 odnosno 46 posto), a najmanje Česi, Talijani i Španjolci (38 odnosno 36 posto). Preko dvije trećine ispitanih izjavljuje da nisu mogli trošiti kao prije na hobije, odjeću i njegu tijela. Najmanje se štedi na obrazovanju i zdravlju. U prosjeku bi 49 posto Europljana moglo živjeti od svoje ušteđevine tri mjeseca, dok 47 posto to ne bi moglo. U istraživanju je sudjelovalo 14.000 stanovnika Austrije, Belgije, Češke, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Turske i Britanije.
RIM/SIENA - Talijansko ministarstvo financija priopćilo je u utorak da kriza u problemima pritisnutoj banci Monte dei Paschi di Siena, kojoj je vlada ovih dana odobrila državnu pomoć, ne utječe na ostatak talijanskog bankovnog sustava. "Banka općenito ima snažnu kapitalnu situaciju. Napetosti koje su ju pritisnule ne pogađaju bankovni sustav u cjelini", priopćilo je u utorak ministarstvo financija nakon sastanka odbora za očuvanje financijske stabilnosti. Jučer je talijanski ministar gospodarstva i financija Vitorio Grilli svjedočio pred odborom za financije talijanskog parlamenta o ulozi središnje talijanske banke u slučaju spornih transakcija iz razdoblja od 2006. do 2009. na kojima bi Monte dei Paschi di Siena po vlastitim procjenama mogla izgubiti 720 milijuna eura. Mediji su krajem prošlog tjedna izvijestili, pozivajući se na službene dokumente, da je središnja banka već 2010. izrazila zabrinutost zbog ulaganja Monte dei Paschi di Siena u financijske izvedenice iako je nedavno zanijekala da je znala za ukupni rizik.
LJUBLJANA - Slovenski trgovački lanac Mercator pregovara s bankama o sniženju zaduženosti i reprogramu kredita budući da mu ove godine na naplatu dospijeva 45 posto financijskih obveza koje su s krajem prošle godine iznosile jednu milijardu eura. "Mercator je visoko zadužen, ali će i dalje ispunjavati sve svoje obveze. Ove nam godine dospijeva 45 posto svih kredita, a s ključnim smo bankama postigli dogovor da idućih mjeseci svi zajedno potražimo takav način financiranja koji će biti dugoročno održiv", rekao je direktor tvrtke Toni Balažič u razgovoru za poslovni list "Finance" od srijede. Tražimo najbolje rješenje kako bi Mercator iz tekućeg poslovanja normalno plaćao svoje obveze, a to treba uskladiti sa željom banaka da Mercator što prije smanji svoju zaduženost na održiviju razinu, izjavio je Balažič. Dodao je da kompanija ove i sljedeće godine planira i manja otpuštanja zaposlenih, ali ne u trgovinama nego u administrativnim službama, a različitim mjerama do 2016. godine namjerava uštedjeti 80 milijuna eura i tako optimizirati poslovanje.
FRANKFURT - Njemački BASF objavio je u utorak da je odlučio povući zahtjev za odobrenje komercijalizacije u Europskoj uniji genetski modificiranih krumpira Fortuna, Amadea i Modena. Nastavak u ulaganja u te projekte "ne može biti opravdan zbog neizvjesnosti u pogledu zakonskog okvira i prijetnji uništavanja polja", priopćila je kompanija. BASF je u siječnju 2012. odlučio prekinuti razvoj novih GM kultura namijenjenih isključivo europskom tržištu zbog nepovjerenja Europe prema tim proizvodima i svoje je djelatnosti na tom području usmjerio na dijelove svijeta koji su naklonjeniji GMO-u poput SAD-a i Latinske Amerike. Tada nije ipak odlučio povući zahtjeve za odobrenje GM krumpira Fortuna, Amadea i Modena. BASF se deset godina borio da mu EU odobri GM krumpir Amfloru, što mu je uspjelo 2010. Amflori je povećan udio škroba i namijenjena je u industrijske svrhe, no nije doživjela uspjeh na tržištu. Europska komisija odlučila je prošli tjedan da će zamrznuti proces odobravanja uzgoja GM kultura u Europskoj uniji dok se ne postigne dogovor o nacrtu zakona koji bi omogućio državama članicama da pojedinačno odluče hoće li ih uzgajati ili zabraniti.
HONG KONG - Kineska grupa Lenovo izvijestila je u srijedu o rekordnoj tromjesečnoj dobiti zahvaljujući povećanom udjelu u tržištu osobnih računala i širenju na segment pametnih telefona. U trećem fiskalnom tromjesečju od listopada do prosinca proizvođač ThinkPada, ujedno drugi po veličini proizvođač pametnih telefona u Kini, ostvario je rekordnu neto dobit od 204,9 milijuna dolara, što je 33,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi su također dosegnuli rekordni iznos, od 9,4 milijarde dolara, što je 12 posto više nego u odgovarajućem razdoblju prethodne godine. Grupa je u trećem fiskalnom tromjesečju isporučila rekordnih 14,1 milijun osobnih računala, povećavši udio u svjetskom tržištu na 15,9 posto. Proteklih je godina Lenovo brzo povećavao udio u tržištu osobnih računala temeljem akvizicija. Tvrtka u stopu prati vodećeg u svijetu Hewlett Packarda po broju isporučenih računala, pokazuju podaci grupe za istraživanja u tehnološkom sektoru IDC.
STOCKHOLM - Švedski lanac trgovina odjećom Hennes & Mauritz (H&M) izvijestio je u srijedu o neočekivanom padu dobiti u četvrtom poslovnom tromjesečju, dijelom zbog većih troškova koji prate njegova nastojanja da konkurira španjolskom Inditexu. U razdoblju od rujna od studenog prošle godine neto dobit spustila se na 5,29 milijardi švedskih kruna (825 milijuna dolara), s 5,36 milijardi kruna koliko je iznosila u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi su porasli pet posto, na 37,9 milijardi kruna. Bruto marža smanjila se na 61,6 posto, sa 61,9 posto koliko je iznosila u prethodnom tromjesečju. Druga po veličini modna grupa u svijetu, nakon Inditexa, tumači da su na njezine poslovne rezultate utjecala dugoročna ulaganja u internetsku trgovinu, novi lanac robnih kuća, planovi o uvođenju novih modnih linija i neobično snažna švedska kruna. Većina poslovanja tog modnog lanca koncentrirana je u Europi, gdje potrošnju prigušuju dužnička kriza i porast nezaposlenosti. Grupa planira u novoj poslovnoj godini koja je počela 1. prosinca 2012. otvoriti 325 novih trgovina, u odnosu na 304 koliko ih je otvorila u 2011/2012.
ZAGREB - Savezni sud u New Orleansu potvrdio je u utorak nagodbu između američkih vlasti i britanskog naftnog diva BP, koji za ekološku katastrofu u Meksičkom zaljevu 2010. sa smrtnim posljedicama mora isplatiti četiri milijarde dolara, što je najveća takva kazna u američkoj povijesti, prenose mediji u srijedu. Nagodba predviđa odbacivanje drugih tužbi američkog saveznog pravosuđa protiv britanske grupe BP. Međutim, BP će 25. veljače na sudu u New Orleansu odgovarati u građanskoj parnici u kojoj mu može biti dosuđena nova kazna do 21 milijarde dolara bude li proglašen krivim zbog nemara, javlja CNN. Sutkinja američkog saveznog suda Sarah Vance potvrdila je nagodbu BP-a i američkog pravosuđa iz studenoga po 14 točaka optužnice, a među kojima je i zločin ubojstva. BP je prema tom dogovoru dužan platiti rekordnih 4 milijarde dolara kazne u idućih pet godina. Prema sporazumu s američkim ministarstvom pravosuđa, 1,3 milijarde od 4 milijarde kazne ići će vladi, 2,4 milijarde Nacionalnoj zakladi za ribarstvo i zaštitu prirode, a 350 milijuna Nacionalnoj Akademiji znanosti.
HAAG - Nizozemski sud u srijedu je presudio da je naftna tvrtka Royal Dutch Shell djelomično odgovorna za zagađenje ušća rijeke Niger u južnoj Nigeriji, uz objašnjenje da je uprava tvrtke trebala spriječiti sabotažu na jednom od svojih postrojenja. Sud u Haagu naredio je tvrtki da isplati odštetu, čija visina nije poznata, jednome poljoprivredniku, no odbacio je ostale točke optužnice podignute protiv nizozemske tvrtke. Aktivisti za očuvanje i zaštitu okoliša ovaj su slučaj smatrali svojevrsnim pokusom za multinacionalne holding tvrtke odgovorne za navodne štete nastale u drugim državama. Četiri Nigerijca i grupa za zaštitu okoliša Friends of the Earth tužili su 2008. Shell i druge kompanije odgovorne za zagađenje okoliša nakon triju izlijevanja nafte 2004., 2005. i 2007. u Nigeriji, najvećoj afričkoj energetskoj sili. Nigerijski ribari i poljoprivrednici zatražili su odštetu, tvrdeći tada da više ne mogu prehranjivati svoje obitelji, jer je njihova zemlja zagađena naftom koja je curila iz Shellovih postrojenja.
LONDON - Cijene barela nafte stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima nakon jučerašnjeg skoka koji su potaknuli najnoviji europski i američki podaci, ulijevajući optimizam u vezi oporavka svjetskog gospodarstva. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 25 centi, na 114,61 dolar. Dan ranije zaključila je trgovinu na najvišoj razini od sredine prošlogodišnjeg listopada. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na zatvaranje tržišta dan ranije, od 97,54 dolara. Jučer je poskupio gotovo 1,2 posto. Ulagače je jučer oraspoložio podatak da su cijene kuća u SAD-u u studenom porasle više od pet posto u odnosu na godinu ranije, što je njihov najveći rast od kolovoza 2006., kada se tržište nekretnina počelo urušavati. Takvo je raspoloženje danas dodatno podupro indeks gospodarske klime u eurozoni za siječanj, koji je pokazao neočekivano snažno poboljšanje u svim gospodarskim sektorima, signalizirajući mogući oporavak aktivnosti u privatnom sektoru s najniže točke zabilježene u četvrtom tromjesečju 2012. Indeks gospodarske klime u eurozoni koji izrauje Europska komisija porastao je u siječnju na 89,2 boda, s 87,8 bodova koliko je iznosio u prosincu.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle, ponajviše u defanzivnim sektorima, što pokazuje da su ulagači oprezno optimistični nakon što su Dow Jones i S&P indeks dosegnuli najviše razine u pet godina. Dow Jones ojačao je 72 bodova, ili 0,52 posto, na 13.954 boda, a S&P 500 indeks 0,51 posto, na 1.507 bodova, što su njihove nove najviše razine od kraja 2007. godine. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,02 posto, na 3.153 boda. Nakon snažnog rasta na početku godine, S&P 500 indeks na putu je najvećeg mjesečnog dobitka od listopada 2011., a ovo bi mogao biti i njegov najbolji siječanj još od 1997. godine. Ulagače ohrabruju naznake jačanja američkog, ali i drugih najvećih gospodarstava svijeta, pa su skloniji rizičnijim investicijama. Prema posljednjim podacima, u siječnju se u američke dioničke investicijske fondove slilo oko 55 milijardi dolara svježeg novca, što je dosad rekordni mjesečni priljev. Ipak, ulagači su oprezni jer se cijene dionica kreću na najvišim razinama u pet godina, ali i zbog toga što sutra završava dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer ulagači vjeruju da se najveća svjetska gospodarstva oporavljaju, dok se tečaj eura, po prvi puta nakon 14 mjeseci, primaknuo razini od 1,35 dolara. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu više od 2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Singapuru, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,2 i 0,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 0,4 posto, nedaleko najviše razine u 18 mjeseci. Niz posljednjih makroekonomskih podataka, posebice iz SAD-a i Kine, učvrstio je nadu ulagača u jačanje najvećih svjetskih gospodarstava. Zahvaljujući tome, posljednjih dana rastu cijene sirovina, pa su dionice u energetskom i rudarskom sektoru među najvećim dobitnicama. Nakon što je jučer skočila za 1,2 posto, jutros se terminska cijena nafte na burzi u New Yorku stabilno kreće oko 97,60 dolara po barelu.