ZAGREB - Vlada će idućih tjedana zauzeti stajalište o nabavci švedskih borbenih zrakoplova za potrebe Hrvatske vojske vodeći računa o proračunskim mogućnostima i ograničenjima, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić nakon jutrošnjeg sastanka s ministricom trgovine Kraljevine Švedske Ewom Björling. Razgovaralo se i o drugim aktualnim projektima, jedan od njih je gradnja prodajnog centra lanca IKEA-e za što bi dozvola trebala biti izdana u idućih 60 dana, a gradnja početi u travnju, rekao je Grčić. Hrvatska i švedska strana razmijenili su informacije i o Vladinim mjerama za uklanjanje prepreka za ulaganja. Ministrica Björling naglasila je znatan porast robne razmjene između dviju zemalja tijekom prošle godine, što je po njezinim riječima, s obzirom na krizu, trenutno rijetkost u Europi. Pozdravila je napore Hrvatske na postizanju standarda i provedbi reformi bitnih za ulazak u EU kao i spremnost Hrvatske da na tom području pomogne svojim susjedima. Najavila je da će Švedska ovoga proljeća ugostiti hrvatsko izaslanstvo, a tijekom tog susreta naglasak će biti na razgovorima o energetici, čistim tehnologijama, zdravstvu i drugim područjima. Hrvatski izvoz u Švedsku u prvih 11 mjeseci 2012. godine iznosio je 43,7 milijuna eura, što je 1,7 posto više nego u istom razdoblju 2011., a uvoz je povećan za 32,9 posto, na 160,9 milijuna eura.
OSIJEK - Zbog neodrživog stanja u osječkoj tekstilnoj tvrtki MK Slavonija, u većinskom državnog vlasništvu, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i radnici ovog poduzeća najavili su danas mogućnost javnog prosvjeda pred Ministarstvom gospodarstva. Sindikalni povjerenik poduzeća Dražen Mihaljević kazao je na konferenciji za novinare kako je, prije za danas najavljenog procesa mirenja, radnicima isplaćen ostatak plaće za studeni, čime je izbjegnut već najavljeni štrajk, ali se radnicima još duguju cijela plaća za prosinac, naknade za prijevoz za prosinac i siječanj, jubilarne nagrade i otpremnine nekim radnicima, još od srpnja prošle godine. To je rezultat nebrige vlasnika za svoju imovinu, ali i nerada Uprave koja se bavi ukidanjem preostalih materijalnih prava radnicima, jer se razmišlja o ukidanju naknade za prijevoz, uvođenju prekovremenog rada subotom, za što nema razloga, jer posao nije osiguran niti za redovni, a kamo li za prekovremeni rad, ocijenio je Mihaljević. Kazao je kako su se dolaskom na vlast nove Vlade nadali prekidu višegodišnje agonije tvrtke, ali da se, osim postavljanja ljudi iz HNS-a u Upravu i Nadzorni odbor, ništa nije promijenilo, a materijalni položaj radnika je sve gori.
ZAGREB - Podravka i Badel 1862 potpisali su ugovor o distribuciji prema kojem koprivnička prehrambena kompanija postaje ekskluzivni distibuter proizvoda Badela 1862 za područje Slovenije. Podravka će od 1. ožujka u Sloveniji distribuirati program jakih alkoholnih pića, vina i sokova Badela 1862, navodi se u zajedničkom priopćenju te dvije tvrtke na Zagrebačkoj burzi. Za Podravku je značaj ugovora prije svega u proširenju palete proizvoda te povećanju troškovne efikasnosti poduzeća u Sloveniji, dok će Badel imati partnera s velikim internacionalnim iskustvom te jakom i razgranatom distributivnom mrežom za svoje proizvode. Badel 1862 je najveći i najstariji proizvođač vina i alkoholnih pića u Hrvatskoj, sinonim je za jaka alkoholna pića u Hrvatskoj i široj regiji, gdje u kategoriji jakih alkoholnih pića drži lidersku poziciju.
ZAGREB - Pad proizvodnje mlijeka nastavljen je i u studenom prošle godine u kojem je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, prikupljeno 43.625 tone kravljeg mlijeka, što je u odnosu na studeni 2011. godine smanjenje za 12,9 posto. U odnosu na prosjek 2011. godine, kada se prosječno mjesečno prikupljalo 52.204 tone kravljeg mlijeka, u studenom prošle prikupljeno je 16,4 posto manje mlijeka. Studeni je šesti mjesec za redom u kojem statistika bilježi pad otkupljenih količina mlijeka, a treći mjesec za redom smanjenje je veće od 10 posto, s obzirom da je u rujnu na međugodišnjoj razini zabilježen pad za 12,1 posto, u listopadu za 14,5 posto, a u studenom za 12,9 posto. Podaci DZS-a pokazuju da je u studenom prošle godine u odnosu na isti mjesec 2011. povećana proizvodnja mlijeka za piće, vrhnja i fermentiranih proizvoda, blago smanjena proizvodnja kravljeg sila, a izrazitije je pala proizvodnja maslaca.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj se burzi Crobexi danas kreću oko najviših razina u posljednjih 15 mjeseci, a osim uobičajeno najlikvidnijih, u fokusu su ulagača dionice građevinskog sektora. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu manje od 0,1 posto, na 1.880 bodova. Crobex10 oslabio je također 0,1 posto, na 1.053 boda. Redovni promet iznosio je do podneva gotovo 13 milijuna kuna, što je otprilike 10 milijuna više nego jučer u to doba. Po rastu cijene do podneva je prednjačila dionica Hidroelektre niskogradnje, s rastom za više od 6 posto, uz promet od 570 tisuća kuna. Dionice Ingre, Dalekovoda i Tehnike poskupile su, pak, između 1,9 i 3,1 posto. Najveći je promet, pak, do podneva ostvaren dionicom Atlantic Grupe, 2,2 milijuna kuna. Cijena joj je pritom porasla 1,3 posto, na 680 kuna. Slijedi dionica Konzuma, s prometom od 1,4 milijuna kuna, uz rast cijene za 0,7 posto, na 143 kune.
ZAGREB - Kuna je na tjednoj razini, u odnosu na tečajnu listu Hrvatske narodne banke (HNB) od prošlog petka, ojačala prema svim značajnijim valutama, a najviše, za 2,63 posto prema švicarskom franku. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,060928 kuna, što je 0,19 posto niži tečaj nego jučer. Zadnji je put srednji tečaj franka bio na nižoj razini od ove početkom prosinca 2011. godine. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,06 posto, dok je prema tečajnici od prošloga petka njena vrijednost prema euru porasla za 0,07 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,562826 kuna. Kuna je tjednoj razini ojačala i prema američkom dolaru za 0,78 posto te prema britanskoj funti za 1,86 posto. Prema jučerašnjoj tečajnici pak kuna je oslabila prema dolaru za 0,10 posto, dok je prema funti ojačala za 0,40 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,660798 kuna i funte 9,022699 kuna.