SPLIT - Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević kritizirao je danas nedavno vladino utemeljenje Koordinacije za investicije, a povećanje plaća dijelu dužnosnika u državnim zavodima ocijenio je bahatim i bezobraznim. Ono što kod novoutemeljene Koordinacije za investicije dodatno zbunjuje jest potreba za osnivanjem tijela koje koordinira ministre (iste) Vlade. To upućuje na zaključak da su resori ministara gospodarstva, rada, regionalnog razvoja, prometa i infrastrukture nekoordinirani, rekao je Matijašević na današnjoj konferenciji za novinare u Splitu. Osvrćući se na nedavno povećanje plaća dužnosnika u državnim zavodima, koje je obrazloženo prevelikim poslom u njima, Matijašević je rekao kako se takvom odlukom i takvim obrazloženjem pokazuje nevjerodostojnost sadašnje Vlade te "bezobrazluk, bahatost i neosjetljivost" nadležnih ministara, spomenuvši pri tom posebice ministra rada Miranda Mrsića. Napomenuo je i kako se nisu ispunila ni vladina očekivanja za predstečajne nagodbe za koje se prijavilo oko 200 većih tvrtki sa 12.000 zaposlenih. Navodeći kako je blokiranim tvrtkama više od 61.000 zaposlenih pita što će se desiti sa preostalih blizu 50.000 radnika, a riječ je pretežito o radnicima iz realnog sektora. Zamjerio je Vladi na sporosti u privatizaciji Brodosplita, Brodotrogira i riječkog 3. maja, ustvrdivši kako je stanje u Brodosplitu teže nego prije godinu dana kada je sadašnja Vlada preuzela vlast.
ZAGREB - Od 1. siječnja ove godine kreditne institucije u Hrvatskoj dužne su potrošačima prije zaključivanja ugovora o pružanju pojedine bankovne usluge dati o njima detalje informacije u formi obrazaca, a sadržaj i oblik u kojem se potrošaču daju informacije utvrđen je odlukom guvernera Hrvatske narodne banke. Osim minimalnog opsega informacija propisanih odgovarajućim zakonima, kreditna institucija dužna je, prije zaključivanja ugovora, potrošaču dati niz relevantnih informacija odnosno pojašnjenja. Tako trebaju izvijestiti o načinu otplate kredita (anuiteti ili rate), uz pojašnjenje razlike između anuitetske otplate i otplate u ratama. Ako postoji mogućnost izbora načina obračuna kamate, potrebno je pojasniti razliku između primjene relativnoga ili konformnoga kamatnjaka. Uz uvjete pod kojima se mogu mijenjati stope redovne i zatezne kamatne stope tijekom ugovornog odnosa, banke trebaju navesti parametre o čijem kretanju ovisi promjena tih kamatnih stopa. Uz valutu u kojoj je nominirana ili vezana glavnica/deponirani iznos moraju dati pojašnjenje koje se odnosi na rizik promjene tečaja. Također trebaju izvijestiti o posljedicama neizvršavanja obveza iz ugovora, raskida odnosno otkaza ugovora te predviđeni redoslijed aktiviranja instrumenata osiguranja kod ugovora o kreditu i dr.
ZAGREB - Hrvatski turizam se od danas do 13. siječnja predstavlja na međunarodnom turističkom sajmu Vakantiebeurs u nizozemskom gradu Utrechtu, čime tradicionalno počinje ovogodišnja sezona intenzivnih nastupa i promocije na turističkim sajmovima diljem Europe. Sajam u Utrechtu jedan je od najvažnijih turističkih sajmova u Nizozemskoj, važnom tržištu za hrvatski turizam, posebno za kamping segment koji zadnjih nekoliko godina, pa tako i prošle, bilježi sve bolji odaziv nizozemskih kampista. Nizozemsko turističko tržište prošle godine je i ukupno pokazalo jedan od najboljih rezultata među svim tržištima u hrvatskom turizmu s dvoznamenkastim porastima turističkih dolazaka i noćenja. U prvih deset mjeseci prošle godine, po podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Nizozemske je u Hrvatsku došlo 333,6 tisuća turista, koji su ostvarili nešto više od 2,5 milijuna noćenja, što su porasti od 17 i 15,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. HTZ će ove godine nastupiti na ukupno 33 međunarodna turistička sajma, od čega na 12 s nacionalnom prezentacijom, što je sedam manje nego prošle godine, a među njima Utrecht je prvi po redu.
ZAGREB - Rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u prvih devet mjeseci 2012. godine, prema kriteriju veličine poduzetnika, pokazuju da su sve tri kategorije poduzetnika, mali, srednji i veliki, ostvarili bruto dobit, odnosno višak prihoda nad rashodima, u ukupnom iznosu od 25,1 milijardu kuna. To je za 5,6 posto manja bruto dobit nego u istom razdoblju prethodne godine. Pritom su, po podacima Financijske agencije (Fina), jedino mali poduzetnici povećali bruto dobit, za 5,4 posto. Ostale dvije kategorije poduzetnika smanjile su bruto dobit, i to veliki poduzetnici za 9,4 posto, a srednji za 11,2 posto. Veliki poduzetnici imali su 15,3 milijarde kuna bruto dobiti ili 61,1 posto ukupne bruto dobiti poduzetnika Hrvatske. Slijede mali poduzetnici sa 7,5 milijardi kuna ili 29,9 posto ukupne bruto dobiti, te srednji s 2,3 milijardi kuna ili 9,0 posto ukupne bruto dobiti. Mali su poduzetnici u uvjetima gospodarske krize uspješno poslovali i uspjeli u devet mjeseci 2012. povećati prihode za 3 posto, rashode za 2,8 posto te bruto dobit za 5,4 posto.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi Crobexi danas blago ojačali, nadoknadivši jučerašnje gubitke, no promet je mršaviji nego proteklih dana jer nema vijesti ni sa domaće, ni sa svjetske gospodarske scene koje bi mogle značajnije utjecati na tržište. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u plusu 0,34 posto, na 1.810 bodova, dok je Crobex10 porastao 0,29 posto, na 1.011 bodova, najvišu razinu od ožujka prošle godine. Redovni promet iznosio je 4,1 milijun kuna. U fokusu ulagača su dionice koje su i inače najlikvidnije, a na listu milijunašica uvrstila se samo dionica HT-a. Uz promet od 1,8 milijuna kuna, cijena te dionice porasla je blagih 0,1 posto, na 207,22 kune. S prometom od oko 980 tisuća kuna slijedi dionica AD Plastika, a cijena joj je porasla 1,13 posto, na 117 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago ojačala prema euru, za 0,02 posto, a ojačala je i prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,569415 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubile danas i ostale promatrane inozemne valute. Tako je kuna ojačala prema američkom dolaru za 0,65 posto, britanskoj funti za 0,44 posto, a prema švicarskom franku za laganih 0,06 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,259854 kune, dolara 5,767613 kuna i funte 9,285347 kuna.