ZAGREB - Svjetska banka za Hrvatsku u 2013. predviđa tek blagi gospodarski oporavak od 0,8 posto, prema ranije prognoziranom rastu od 1,5 posto, a pad hrvatskog gospodarstva u 2012. procjenjuje na 1,8 posto, više od ranije očekivanih 1 posto, rečeno je na današnjem predstavljanju izvješća Svjetske banke za deset najmlađih članica Europske unije uključujući Hrvatsku (EU11). Za EU11 Svjetska banka u 2013. očekuje skroman oporavak i rast od 1,3 posto, nakon prosječnog rasta od 0,9 posto u 2012. "Hrvatska spada u grupu zemalja od tih jedanaest koja nije uspjela ostvariti rast ni 2011. niti 2012., s tim da su se negativni trendovi značajno produbili tijekom 2012.", rekla je Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica u Uredu Svjetske banke u Hrvatskoj. Procjena Svjetske banke za Hrvatsku je pad za 1,8 posto u 2012. godini te gospodarski rast od 0,8 posto u ovoj godini. Projekcije su rađene pod pretpostavkom da se situacija u eurozoni neće dalje pogoršavati i da će članstvo Hrvatske u EU preokrenuti sliku investicija u zemlji, ali i pod pretpostavkom da će Hrvatska uspostaviti fiskalnu održivost i napraviti rebalans proračuna za 2013. Svaki negativniji scenarij znači da će vrlo brzo doći do problema sa financiranjem hrvatskog duga i odlaganja najavljenih investicija, a time i daljnjeg narušavanja hrvatskog kreditnog rejtinga, ističe Madžarević-Šujster.
ZAGREB - Plinacro i ruski Gazprom potpisali su danas Plan aktivnosti o provođenju projekta odvojka plinovoda Južni tok na teritoriju Republike Hrvatske u razdoblju od 2013. do 2016. godine. Tim planom predviđa se osnivanje poduzeća Južni tok Hrvatska d.o.o. s jednakim udjelom Plinacroa i Gazproma koje će imati zadatak izgraditi plinovod od Sotina na granici sa Srbijom, trasom Janafa, do Slobodnice kod Slavonskog Broda. Odvojkom Južnog toka kroz Hrvatsku dugim 100 kilometara, moći će se godišnje transportirati 2,7 milijardi prostornih metara plina, a investicija u njegovu gradnju procjenjuje se na 60 milijuna eura. Predsjednik Uprave Plinacroa Mladen Antunović kazao je kako će novi plinovod povećati sigurnost opskrbe Hrvatske plinom. Odvojak Južnog toka spoj je sa Srbijom, ali i Rusijom, iz koje će plin stizati bez posrednika pa se pretpostavlja da će biti jeftiniji za industriju i kućanstva, rekao je. Prema terminskom planu, do srpnja ove godine treba biti osnovano zajedničko poduzeće, a do ožujka iduće godine očekuje se završetak idejnog projekta plinovoda. Potom slijedi natječaj za isporuku cijevi i ventila, što je u planu do rujna 2014., a u svibnju 2015. trebao bi biti raspisan natječaj za izvođača radova. Početak radova planiran je za srpanj 2015. godine, a puštanje u rad u prosincu 2016.
ZAGREB - Vlada je danas u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim bi se, među ostalim, zabranila prodaja tog zemljišta te stalo na kraj neadekvatnom korištenju zemljišta i nedisciplini u prenamjeni zemljišta. Odluke o davanju u zakup i prodaji poljoprivrednog zemljišta po sadašnjem zakonu donosile su jedinice lokalne samouprave na temelju programa na koje je suglasnost davalo Ministarstvo poljoprivrede. Sada se predlaže ukidanje tih programa i zabrana prodaje zemljišta, a o davanju u zakup odlučivat će Agencija za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Državno poljoprivredno zemljište i ribnjaci davat će se u zakup na 50 godina, a predložen je i redosljed prvenstva prava na zakup, po kojem će 60 od 100 bodova nositi gospodarski program zakupca, 20 bodova ostvarivat će se na temelju dosadašnjeg posjeda, a 20 bodova nosit će visina zakupnine. Polovica novca od zakupa ići će u državni, a polovica u proračun jedinica lokalne samouprave. Vlada predlaže i desetorostruko povećanje jednokratnih naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, čime se želi stati na kraj malverzacijama s prenamjenom zemljišta u gradovima i općinama koje su već sada utvrdile prevelik broj građevinskih i poslovnih zona.
ZAGREB - Novim zakonom o trošarinama, koji će stupiti na snagu 1. srpnja, sustav trošarina u Hrvatskoj u potpunosti će se uskladiti s onim u Europskoj uniji, što će dovesti do značajnijeg poskupljenja cigareta, rečeno je na današnjoj sjednici Vlade koja je prijedlog tog zakona uputila u saborsku proceduru. Ministar financija Slavko Linić rekao je da usklađivanje hrvatskog sustava trošarina za alkohol, duhanske prerađevine, motorna goriva, ugljen, plin i električnu energiju neće hrvatskim građanima i gospodarstvu donijeti znatnija povećanja cijena, osim za duhan i duhanske proizvode gdje trenutno dosta zaostajemo za EU-om. Povećanje trošarina na duhanske prerađevine odvijat će se postupno u tri faze, jer su dogovorena prijelazna razdoblja u kojima bi trebalo riješiti problem sive ekonomije na tržištu duhanskih proizvoda - prva faza je do 1. srpnja ove godine, druga kreće početkom iduće godine, a treća tek krajem 2017. U vezi alkoholnih pića neće biti promjena. Što se tiče motornih goriva, Hrvatska je dobar dio toga pitanja riješila odlukom da se naknade za Handu evidentiraju kao trošarine, pa je za usklađenje ostalo samo 10 lipa razlike na dizel goriva, te povećanje od 20 lipa za kerozin. Hrvatska dosad nije imala trošarine na energente poput struje, ugljena ili prirodnog plina pa tu mora provesti dosta promjena, ali to građanima neće donijeti poskupljenja.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog dopuna Zakona o cestama koje bi trebale omogućiti dovršetak ugovorenih radova na postojećim gradilištima, odnosno "odmrznuti" 12 projekata koji su stali jer nisu imali osigurana sredstva niti potrebne dozvole, ili su prekinuti zbog problema građevinskih tvrtki koje su izvodile radove. Po riječima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, Vlada će zakonskim dopunama pokušati raščistiti kaos koji je zatekla u Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama u vezi ugovorenih radova za koje nisu osigurana sredstva, bez lokacijske dozvole i uvjeta gradnje, te osigurati nastavak započetih poslova građevinskog sektora niskogradnje. Kako bi se omogućio dovršetak investicija na određenim dionicama predlaže se da u slučajevima kada se autocesta ili državna cesta razvrstava u drugu skupinu, a već se započelo s izgradnjom pojedine dionice ili je u visokoj fazi izgrađenosti, započete radove završi pravna osoba koja je do trenutka razvrstavanja u drugu skupinu upravljala tom cestom. To na primjeru "Podravskog ipsilona" znači da se nastavlja izgradnja prvih dionica, ali ne kao autoceste nego kao brze ceste, a radove će dovršiti HAC.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata (HUS) ustvrdila je danas da Vlada, skrivajući konkretne namjere, tjera sindikate u pregovore s poslodavcima o Zakonu o radu (ZOR), gazeći na taj način višekratna obećanja premijera Milanovića kako izmjena ZOR-a neće biti. Nakon donošenja Zakona o reprezentativnosti i Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenim u javnim službama, Vlada nastavlja provoditi obračun sa sindikatima te, usprkos suprotnim najavama njezinih najviših predstavnika, sili sindikate na razgovore s poslodavcima o izmjenama Zakona o radu, navodi se u priopćenju HUS-a. "Koristeći se perfidnom medijskom taktikom, Vlada upravo ovih dana, skrivajući konkretne namjere, tjera sindikate u pregovore s poslodavcima o Zakonu o radu, gazeći na taj način višekratna obećanja premijera Milanovića kako izmjena ZOR-a neće biti", navode iz HUS-a koji "oštro osuđuje nedosljednost i netransparentnost Vlade koja gazi obećano te odbija socijalnijm partnerima predočiti svoje prijedloge i namjere".
ZAGREB - U Hrvatskoj je u studenom prošle godine izdano 691 odobrenje za građenje, što je za 9,6 posto manje nego u studenom 2011. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prvih jedanaest mjeseci lani izdano je 7.629 odobrenja za građenje, što je prema razdoblju od početka siječnja do kraja studenog 2011. godine manje za 12,7 posto. Od ukupnog broja izdanih odobrenja u prvih jedanaest mjeseci prošle godine 6.158 izdano je za zgrade, a 1.471 za ostale građevine. Po odobrenjima izdanima od početka godine do kraja studenog lani u Hrvatskoj je predviđena gradnja 9.115 stanova, što je 23,5 posto manje nego u istom razdoblju 2011. Vrijednost radova predviđenih odobrenjima za gradnju izdanima u jedanaest prošlogodišnjih mjeseci iznosi 19,05 milijarde kuna, od čega je 9,50 milijardi kuna predviđeno za radove na ostalim građevinama, a 9,55 milijardi kuna za radove na zgradama.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj se burzi danas trguje oprezno, pa je promet znatno manji proteklih dana, dok su Crobexi blago porasli, nakon dva dana slabljenja. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u plusu 0,3 posto, na 1.871 bodu, dok je Crobex10 ojačao 0,2 posto, na 1.050 bodova. Redovni promet iznosio je oko podneva 3,7 milijuna kuna, a do tada se niti jedna dionica nije plasirala na listu milijunašica. Najveći promet, oko 570 tisuća kuna, ostvaren je dionicom Petrokemije, a cijena joj je nastavila kliziti treći dan zaredom. Nakon što je u prethodna dva dana pala oko 10 posto, jutros je oslabila daljnjih 1,3 posto, na 234 kune. S prometom od oko 530 tisuća kuna slijedi dionica Tiska, a cijena joj je porasla 0,4 posto, na 206 kuna. Uz promet od oko 410 tisuća kuna, cijena HT-a porasla je 0,13 posto, na 212,60 kuna. Dobitnice su do podne bile dionice Dalekovoda, Badela 1862 i Podravke, s rastom cijene između 3,3 i 4,2 posto, no, uz nevelik promet. S druge strane, nastavlja se klizanje Ingre. Nakon što je jučer potonula više od 10 posto, jutros je cijena dionice te građevinske kompanije pala daljnjih 3,7 posto, na 4,16 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,04 posto, a ojačala je i prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje do sutra, iznosi 7,558150 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubile i ostale promatrane inozemne valute. Prema švicarskom franku kuna je ojačala za 0,65 posto, pa srednji tečaj franka iznosi 6,072754 kune. Zadnji je put srednji tečaj franka bio ispod 6,1 kunu sredinom rujna prošle godine. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a ojačala i prema američkom dolaru za 0,42 posto i prema britanskoj funti za 0,62 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,654758 kuna, a funte 9,059271 kunu.