ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva objavilo je na svojim web stranicama nacrt prijedloga zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, a strateškim će se smatrati projekti čija je vrijednost ulaganja najmanje 150 milijuna kuna ili ako se njihovom provedbom ispunjavaju neki od desetak kriterija. Među tim kriterijima su primjerice stvaranje uvjeta za zapošljavanje većeg broja ljudi, da projekt izravno ili posredno znatno doprinosi razvoju ili poboljšanju uvjeta za razvoj turizma i gospodarstva, da znatno doprinosi razvoju ili poboljšanju uvjeta za proizvodnju proizvoda i usluga za izvoz, da se projekat realizira u nerazvijenim ili manje razvijenim dijelovima Hrvatske, ratom pogođenim područjima i otocima, da se njime uvode ili razvijaju nove tehnologije i dr. Cilj je, kako ističu iz Ministarstva, pokrenuti dodatni mehanizam koji će, uz Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja te Zakon o Agenciji za investicije i konkurentnost, Hrvatsku učiniti znatno konkurentnijom i poželjnijom za investiranje, a cilj je zakona skratiti i znatno ubrzati procese ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za ostvarenje projekta. Predloženim se zakonom, uz kriterije za utvrđivanje strateških investicijskih projekata, uređuje i raspolaganje s nekretninama u državnom vlasništvu, davanje koncesije za uporabu pomorskog dobra i korištenje nepokretnog kulturnog dobra te izdavanje upravnih akata u vezi s provedbom tih projekata. Prema prijedlogu, strateške projekte određivala bi Vlada.
ZAGREB - Ina razmatra nekoliko modela operativnog poslovanja maloprodajne mreže, no konačne odluke nisu donesene, odgovorili su iz Ine na upit Zagrebačke burze o članku objavljenom u jednim dnevnim novinama pod naslovom "Ina bi crpke izdvojila u posebnu tvrtku, sindikat se protivi". Iz Ine navode kako je kompanija potaknula razgovor sa svojim socijalnim partnerima vezano uz načine povećanja učinkovitosti maloprodajnih djelatnosti. Objašnjavaju pritom kako razvoj maloprodajnog tržišta naftnih derivata zahtijeva od kompanija brzu prilagodbu kako bi se omogućilo dugoročno održivo poslovanje tog segmenta djelatnosti te kako je Ina započela značajan investicijski projekt modernizacije maloprodajne mreže kako bi zadržala svoju vodeću poziciju. "Međutim, kompanija također treba održati i povećati razinu konkurentnosti i poboljšati troškovnu strukturu maloprodajnog poslovanja", navode iz Ine. "Sindikati ne prihvaćaju nastavak razgovora o novom operativnom modelu, a koji podrazumijeva prelazak radnika na rad u novo društvo Ina grupe uz smanjenje materijalnih prava i sporazumi prestanak ugovora o radu s Ina, d.d.", navode tri sindikata Ine u obavijesti koja je objavljena na internet stranicama sindikata Inaš. Dodaju da su izrazili spremnost na daljnje razgovore oko drugih načina unapređenja poslovanja maloprodaje koji imaju za cilj povećanje konkuretnosti, ali koji isključuju smanjenje materijalnih prava i ugrožavanje radno-pravnog statusa radnika.
ZAGREB - Neizgrađena zdravstvena infrastruktura i smještajni kapaciteti limitirajući su faktori za razvoj cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, od kojega bi se kvalitetnim programima u iduće četiri godine moglo uprihoditi oko milijardu eura, rečeno je na današnjem skupu o strategijskim i zakonskim okvirima za razvoj zdravstvenog turizma. Tržište zdravstvenog turizma, kako je naglašeno, jedno je od rijetkih koje u godinama recesije nije zabilježilo negativne trendove i raste po godišnjoj stopi većoj od 15 posto, a 2011. godine premašilo je 120 milijardi dolara. Sudionici skupa - predstavnici resornih ministarstava, ekonomski analitičari te turistički i zdravstveni djelatnici složili su se kako Hrvatska ima potencijala za taj sve unosniji oblik turizma za osobe druge i treće životne dobi, koji predstavljaju najveći izazov potrošnje u EU s obzirom na to da žive sve dulje i troše sve više. Po mišljenju ekonomskog analitičara Guste Santinija turisti treće životne dobi mogli bi biti temeljna poluga hrvatskog izlaska iz krize. "Nema razloga da ne sagradimo deset do petnaest naselja s 200 tisuća kreveta što bi značilo oko 73 milijuna noćenja", izračunao je Santini po kojem bi idealno mjesto za takav projekt bila Dalmatinska zagora. Makroekonomski stručnjak Ljubo Jurčić ustvrdio je kako bi se dobrom organizacijom od zdravstvenog turizma u iduće četiri godine moglo uprihoditi oko milijun eura.
RIJEKA - Kamp Glavotok na otoku Krku prvi je hrvatski kamp koji je dobio europsku ekološku oznaku "Ecocamping", kojom se odaje posebno priznanje za kvalitetno upravljanje kampovima u skladu s načelima održivog razvoja i ekologije, priopćeno je danas iz Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Ekološku oznaku "Ecocamping" dodjeljuje istoimena udruga sa sjedištem u Njemačkoj, kojoj je glavni cilj promicanje ekologije i održivog razvoja te sigurnosti i kvalitete europskih kampova, a jedan od glavnih zadataka je i uvođenje sustava upravljanja kojim se jamči poslovanje uz uvažavanje ekoloških odrednica i načela održivoga razvoja. Takav sustav i certifikat "Ecocampinga" sada imaju 242 europska kampa. Predstavnicima kampa Glavotok oznaka "Ecocamping" predana je nakon otvaranja kamping sajma u Stuttgartu, koji se održava od 12. do 20. siječnja. U priopćenju se navodi i kako kamp Glavotok više godina ulaže u poboljšanje kvalitete i smanjenje štetnog utjecaja na okoliš.
RIJEKA - Prvi riječki start-up inkubator, u kojem će od velječe ove godine mladi poduzetnici moći ostvarivati svoje poslovne ideje, predstavljen je danas na konferenciji za novinare u riječkoj gradskoj upravi. Start-up inkubator Rijeka, koji će djelovati u središtu Rijeke, u Ružićevoj ulici, predstavili su riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, direktor Regionalne razvoje agencije "Porin" Robert Komen i budući IT mentor u start-up inkubatoru Hrvoje Hudoletnjak. Glavni cilj start-up inkubatora je stvaranje poticajnog okuženja za samozapošljavanje mladih ostvarivanjem vlastitih poslovnih ideja. Korisnici će biti 40-ak mladih ljudi do 29 godina i studenata, odnosno njihovi timovi, koji imaju znanja i ideje, primjerice u području informacijskih tehnologija, računalnih aplikacija, industrijskog dizajna. U riječkom start-up inkubatoru usluga korisnicima prvih šest mjeseci bit će besplatna.
ZAGREB - U tijeku su pripremne aktivnosti za uvođenje novih signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom glavnom željezničkom kolodvoru zbog čega je u planu njegovo zatvaranje na desetak dana tijekom veljače, doznaje se iz Hrvatskih željeznica. Građani će o točnom terminu zatvaranja Glavnog kolodvora biti obavješteni. Putnici će tijekom radova biti usmjeravani na Zapadni kolodvor i stanicu Maksimir tako što će vlakovi koji prema Zagrebu odnosno Glavnom kolodvoru dolaze sa zapada - iz smjera Ljubljane, Splita i Rijeke putovanje završavati na Zapadnom kolodvoru, a oni s istoka - iz Vinkovaca, Osijeka i Koprivnice, na stanici Maksimir. Uvođenje signalno-sigurnosnih uređaja na Glavni kolodvor investicija je vrijedna 12,6 milijuna eura.
ZAGREB - U zračnim lukama u Hrvatskoj u prošloj je godini broj putnika povećan za 7,2 posto u odnosu na godinu, pokazuju podaci Agencije za civilno zrakoplovstvo. Tijekom prošle godine u zračnim lukama evidentirano je više od 5,9 milijuna putnika. Najviše putnika bilo je u Zračnoj luci Zagreb, njih 2,3 milijuna, što je gotovo 4 posto više nego u 2011. U dubrovačkoj zračnoj luci broj putnika povećan je za 9,7 posto, na 1,46 milijuna, a u Zračnoj luci Split bilo je 1,38 milijuna putnika, što je 8,2 posto više nego u 2011. Rast broja putnika naizrazitiji je u Zračnoj luci Zadar, gdje je povećan za 31,8 posto, na 346,8 tisuća putnika. Najviše je pak pao broj putnika u Zračnoj luci Osijek, za 90,1 posto, na svega 2.188 putnika. Tijekom prošle godine, evidentirano je 6,8 tisuća tona robe u hrvatskim zračnim lukama, što je 25,5 posto manje nego u 2011. godini.
ZAGREB - Nakon jučerašnjeg rasta i dosezanja najviših razina u posljednjih 15 mjeseci, dionički indeksi Zagrebačke burze danas su zabilježili blagi pad, Crobex je dan završio u minusu od 0,03 posto, na 1.876,42 boda. Specijalizirani indeks Crobex10 je pao za 0,08 posto, na 1.050,85 bodova. Redovni promet Burze iznosio je 23,5 milijuna kuna, a u fokusu ulagača našla se dionica Petrokemije. Promet dionicom Petrokemije iznosio je 6,1 milijun kuna, a nakon jučerašnjeg rasta za 8 posto, cijena te dionice je danas pala za 5,29 posto, na 246,95 kuna. Još su četiri dionice danas imale više od milijun kuna prometa, dionica Ingre je prodano za 1,8 milijuna kuna, a cijena im je skočila za 9,56 posto, na 4,70 kuna. Više od 1,7 milijuna kuna prometa ostvarile su dionice HT-a, čija je cijena porasla 0,37 posto, na 212 kuna, dok je dionica Tiska protrgovano za 1,6 milijuna kuna, uz rast cijene od 3,40 posto, na 210 kuna. Pad cijene za 1,48 posto, na 119,70 kuna, bilježe dionice Valamar Adria Holdinga kojih je protrgovano za 1,4 milijuna kuna.