ZAGREB - "Clean start", odnosno analiza zatečenog stanja u 22 državna tijela i trgovačka društva na dan 1. siječnja 2012., pokazala je katastrofalno stanje s ogromnim dubiozama i bez ikakvih naznaka reformi i restrukturiranja, rečeno je na današnjem predstavljanju tog projekta. Najteže je stanje nova Vlada zatekla u sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture, gdje su 52 društva u potpunom ili većinskom vlasništvu države imala ukupan dug od 68,8 milijardi kuna, te primila državne subvencije od 5,7 milijardi kuna, a ostvarila gubitak od 1,2 milijardi kuna. Takvi podaci pokazuju da najavljena monetizacija duga autocesta nije Vladin hir, nego nužna potreba, jer će sav prihod od eventualne monetizacije ići na smanjenje duga koji je dosegao 25 milijardi kuna, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić. U zdravstvenom sustavu uz dug od 5,7 milijardi kuna otkriveno je još 677 milijuna kuna neevidentiranih dugoročnih obveza.Također, u tri ministarstva - gospodarstva, poljoprivrede i financija zatečene su neplaćene obveze od ukupno 1,46 milijardi kuna, a u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta obveze su iznosile oko 1,5 milijardi kuna. Veliki dugovi i gubici u ministarstvima, zavodima i javnim poduzećima pojašnjavaju i zašto je u tri godine hrvatski javni dug narastao za 65 milijardi kuna i zašto nam je ove godine dug na ime kamata porastao za tri milijarde kuna, istaknuo je Grčić.
ZAGREB - Analiza zatečenog stanja u zdravstvenom sustavu provedena u okviru projekta "Clean start" pokazuje kako je na dan 1. siječnja prošle godine zdravstvo uz dug od 5,7 milijardi kuna imalo još oko 677 milijna kuna neevidentiranih dugoročnih obveza koje će teretiti buduće proračune. Iskazane obveze za kredite i zajmove iznosile su 335,5 milijuna kuna, a dodatnih 677 milijuna kuna vidljivo je samo u izvanbilančnoj evidenciji, napominju autori projekta. Kada je riječ o bilanci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), utvrđeno je oko 5,7 milijardi kuna duga, a vlastiti prihodi pokrivaju 77 posto knjiženih rashoda koji su planirani za 2012. Upozorava se na nerealno iskazane udjele u društvima, rast obveza prema ljekarnama zbog produženja rokova plaćanja sa 120 na 180 dana, kao i na moguću kompenzaciju potraživanja i obveza sa BiH u iznosu od oko 650 milijuna kuna i 600 milijuna kuna obveza nastalih prije uvođenja limita. Analiza u okviru "Clean starta" upozorila je na prekoračenje ugovorenih limita u financiranju bolnica bez kontrole i bez vidljivih protumjera, kao i na to da dugovanja djelomično nisu niti evidentirana.
ZAGREB - Vladin projekt "Clean start", odnosno analiza zatečenog stanja u 22 državna tijela i trgovačka društva na dan 1. siječnja 2012., pokazao je i kako su u ministarstvima gospodarstva, poljoprivrede i financija zatečene dospjele neplaćene obveze od ukupno 1,46 milijardi kuna. Pritom su dospjele zatečene obveze, prenesene u 2012., u ministarstvima financija iznosile 642,4 milijuna kuna, gospodarstva 255,5 milijuna kuna i poljoprivrede 570 milijuna kuna. Podaci pak o ukupnom iznosu obveza koje su preuzete za buduće razdoblje, a nisu evidentirane u Državnoj riznici, kod Ministarstva gospodarstva pokazuju obveze u razdoblju od 2013. do 2014. od 612,4 milijuna kuna za proračunski nadzor, obveze u procesu privatizacije brodogradnje od 345 milijuna kuna u 2012., oko milijardu kuna u 2013., odnosno ukupno do tri milijarde kuna do 2015. Kod Ministarstva poljoprivrede navodi se da u Državnoj riznici nije evidentirano da u 2012. dospijeva 569,8 milijuna kuna, što uključuju 321,4 milijuna kuna investicijskih potpora za kapitalna ulaganja. Tom ministarstvu u 2013. dospijeva oko 150 milijuna kuna potpora za kapitalna ulaganja. Navodi se i kako na poziciji subvencija za 2012. u Ministarstvu poljoprivrede nisu predviđena dostatna sredstva, odnosno manjka oko 300 milijuna kuna.
ZAGREB - Vladin projekt Clean Start pokazao je da sektor pomorstva, prometa i infrastrukture pod kontrolom države prima godišnje 5,7 milijardi kuna državnih subvencija, a unatoč tome proizvodi gubitak od 1,2 milijarde kuna i ima zaduženje od 68,8 milijardi kuna. U preporukama autora analize Clean Start kao ključne mjere koje bi trebale pridonijeti oporavku šest analiziranih od ukupno 53 društava u sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture, navode se financijsko restrukturiranje i dokapitalizacija, pripajanja, konsolidacije i bolje upravljanje projektima te promjena poslovnog modela uz orijentaciju na promjenu strukture prihoda koji bi se trebali manje oslanjati na državne subvencije, a više na tržište. Subvencije i ostali transferi države u cestovni prijevoz tijekom 2011. godine iznosili su 3,04 milijarde kuna. Dug sektora na kraju 2011. iznosio je 43,8 milijardi kuna, a razlika ukupnih prihoda i rashoda bila je 1,46 milijardi kuna u korist rashoda. Komentirajući razinu zaduženost cestovnog sektora, autori analize upozoravaju da ograničene mogućnosti zaduživanja, negativni operativni rezultati, nizak kreditni rejting zemlje te negativni povrati na investicije, predstavljaju ključno ograničenje i rizik i ukazuju da je u sektoru odabran pogrešan poslovni model. Dodatni potencijalni rizik predstavlja i 80 posto financijskih obveza pokrivenih državnim jamstvima.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokrenula je postupak utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja Hrvatskog telekoma (HT) zbog postojanja indicija o ograničavanju tržišta na štetu potrošača na maloprodajnom tržištu prijenosa televizijskih programa uz plaćanje naknade i to s programom Arena sport, izvijestili su danas iz te agencije. U obrazloženju pokretanja tog postupka protiv HT-a, iz AZTN-a ističu kako su program Arena sport i premium sportski sadržaji dostupni samo putem HT-ove MaxTV usluge, što bi moglo dovesti do ograničavanja razvoja tržišnog natjecanja između konkurenata i smanjenog izbora za potrošače na mjerodavnom tržištu. Napominju pritom i da su premium sportski sadržaji u ovom slučaju izravni prijenosi nogometnih utakmica UEFA Lige prvaka, UEFA Europske lige i 1. hrvatske nogometne lige (HNL).
DUBROVNIK - Na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2012. godini boravilo je 1.176.178 turista koji su ostvarili 5.732.371 noćenje, što predstavlja porast u dolascima od 9 posto i u noćenjima za 11 posto u odnosu na godinu prije. Po podacima Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, broj ostvarenih noćenja inozemnih gostiju veći je za 12 posto, dok su noćenja domaćih turista na razini prethodne godine. Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Velike Britanije, Njemačke i Francuske, potom domaći turisti te Poljaci i Česi. U hotelskom je smještaju u Dubrovačko-neretvanske županije prošle godine ostvareno 3.256.546 noćenja uz porast od 9 posto, u privatnom smještaju 1.778.565 noćenja s porastom od 16 posto, a u kampovima 387.630 noćenja, što je 14 posto više nego 2011.
ZAGREB - Hoteli u Zagrebu s prosječnim troškom noćenja od oko 85 eura u studenom prošle godine bili su znatno povoljniji od hotela u brojnim europskim metropolama, pokazuje najnoviji barometar hotelskih cijena rezervacijskog servisa hotel.info na čijoj je mreži više od 210 tisuća hotela diljem svijeta. U barometru, o čemu su danas izvijestili iz sjedišta hotel.info-a u Nuernbergu, osim cijena navodi se i usporedba cijena noćenja s godinom prije, prema čemu su troškovi noćenja u zagrebačkim hotelima u studenom prošle godine pali za 7,4 posto u odnosu na isti mjesec 2011. Niže prosječne cijene od zagrebačkih imale su u tom mjesecu hotelske sobe u Lisabonu i Ateni, gdje su u usporedbi s istim razdobljem 2011. pale za 16 posto, na oko 68 eura (Lisabon) odnosno za više od 18 posto, na oko 67 eura (Atena). Najskuplja europska metropola po cijenama hotelskih noćenja i dalje je Moskva, gdje je to po barometru u studenom prošle godine bilo nešto malo više o 179 eura, ali i 2,4 posto manje nego u istom mjesecu 2011. Na drugom i trećem mjestu su London i Stockholm s hotelskim cijenama od 166 odnosno 156 eura.
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je pao za 0,34 posto, na 1.804,02 boda, a Crobex10 smanjen je za 0,16 posto, na 1.008,74 boda. Redovni promet Burze iznosio je danas 14,5 milijuna kuna, a pet je dionica ostvarilo promete veće od milijun kuna. Najveći promet, od 2,4 milijuna kuna, imala je redovna dionica Adris grupe, kojoj je cijena skočila za 3,70 posto, na 299,95 kuna. Još 1,6 milijuna kuna prometa ostvareno je trgovanjem povlaštenom dionicom Adrisa, uz porast cijene za 3,39 posto, na 265,70 kuna. Dionicom AD Plastika ostvaren je promet od 2,1 milijun kuna, a cijena joj je povećana za 1,64 posto, na 114,85 kuna. S prometom od 1,6 milijuna kuna slijedi dionica HT-a, čija je cijena porasla za 0,37 posto, na 208,77 kuna. Promet od 1,2 milijuna kuna imala je dionica Valamar Adria Holdinga, koja je poskupjela za 1,13 posto, na 115,39 kuna.