ZAGREB
Hrvatsku i Sloveniju ove godine očekuju dva važna zadatka prema Arbitražnom sudu - dostavljanje podnesaka i odgovori na podneske suprotne strane tome sudu koji će odlučiti o graničnom sporu, na moru i kopnu, između dviju država, koji nisu uspjele kako su same potvrdile rješiti u gotovo dva desetljeća diplomatskim sredstvima. Po postupovnom kalendaru za arbitražu, objavljenom na mrežnim stranicama Stalnoga arbitražnog suda u Haagu (Permanent Court of Arbitration), Hrvatska i Slovenija već 11. veljače 2013. dužne su istodobno podastrijeti argumentirane podneske (memorial) Arbitražnom sudu. Zatim stranke trebaju po procesnim rokovima istodobno 11. studenoga 2013. dostaviti odgovore Arbitražnome sudu na podnesak suprotne strane (counter-memorials), koje će im u međuvremenu dostaviti taj sud. Kako je već zakazano u proljeće 2014. održat će se usmena rasprava pred Arbitražnim sudom. Postupovni kalendar za arbitražu prema tome već sada je određen do proljeća 2014., a odredio ga je Arbitražni sud u skladu s prijedlozima stranaka u postupku, Hrvatske i Slovenije. Pravorijek Arbitražnog suda u hrvatsko-slovenskom graničnom sporu stoga ne treba očekivati prije konca 2014. ili početka 2015. godine, dakle najranije za oko dvije godine. Kad bude donesen bit će konačan i bez prava priziva, a Hrvatska i Slovenija bit će dužne odluku Arbitražnog suda provesti, pa čak i uskladiti (ili, prema potrebi, izmijeniti) svoje zakonodavstvo tako da ono bude u skladu s konačnom odlukom Arbitražnog suda.
KARLOVAC
Nedavno osnovani karlovački građanski pokret „Neću usluge toplane!“ najavio je javno spaljivanje prosinačkih računa za grijanje ispred zgrade Gradske toplane d.o.o. u znak prosvjeda što dobivaju račune iako su predali zahtjev za isključivanje iz sustava grijanja i odrezali radijatore. U petak slijedi i nastavak potpisivanja peticije da se vlasnicima stanova koji to žele omogući isključivanje iz gradskog sustava centralnog grijanja bez da o tome moraju dobiti suglasnost svih susjeda, za što već imaju 750 potpisa, navodi se u priopćenju pokreta koje je potpisao koordinator Domagoj Švegar. Usluge Gradske toplane ne želimo jer nismo u mogućnosti plaćati njihove astronomske račune, kaže se u priopćenju i, povodom propisa da za isključivanje iz sustava grijanja trebaju suglasnost svih stanara zgrade, ističu kako ni za druge usluge, poput otkazivanje telefonije ili opskrbe električnom energijom, ne trebaju suglasnost susjeda. Državni inspektorat je prošlog tjedna objavio da je protiv karlovačke Gradske toplane i stare Toplane, koja je u stečaju, podnio optužni prijedlog karlovačkom Prekršajnom sudu zbog prenošenja podataka o korisnicima bez njihova pristanka, dostavljanja računa bez zaključenog novog ugovora i prethodno objavljenih uvjeta isporuke toplinske energije. No, osvrćući se na problem potrošača koji su se odvojili iz sustava grijanja, a ipak im stižu računi, Državni inspektorat je priopćio da po zakonu za izdvajanje trebaju stopostotnu suglasnost svih korisnika.
ZAGREB
Katolički tjednik "Glas Koncila" u uredničkom komentaru prvoga ovogodišnjeg broja piše da odlučno tražeći rješenje problema, koji je nastao krivnjom ministarstva, predstavnici crkvene hijerarhije nipošto nisu otvorili sukob s državom, već pomažu aktualnoj vlasti da i u tom pitanju služi suvremenome hrvatskom društvu i da omogućujući vjernicima prihvatljivi spolni odgoj poštuje hrvatski kulturni, nacionalni i većinski vjernički identitet. U komentaru tjednika "Nemirenje s nametanjem" glavni urednik Ivan Miklenić napominje da su javni istupi predstavnika Crkve došli nakon što su se predstavnici vlasti oglušili na višekratne pozive iz Hrvatske biskupske konferencije za susret i dijalog, a poziv na dijalog javno je ponovno i kardinal Bozanić na božićnoj misi. "Dok je predsjednik Vlade, u izjavi novinarima nakon božićne mise, odškrinuo vrata za traženje rješenja, ministar nije ni časa posustao u otvorenom vrijeđanju", tvrdi Miklenić. Ministrove riječi iz intervjua jednom dnevnom listu ocijenio je ispod razine civiliziranog komuniciranja, osobito državnih službenika kojima je zadaća služiti, a ne bahato gospodariti i nametati svoje svjetonazorsko viđenje. Po komentatorovim riječima skandalozno je tvrditi da crkveni letak "vrvi lažima", a da na tiskovnoj konferenciji na Badnjak predstavnici tvoraca toga programa spolnoga odgoja ni jednu tvrdnju nisu osporili. Ministrove riječi da se Crkva "miješa u nešto za što nema pravo", Miklenić smatra da je čisti izričaj komunističke totalitarne retorike i svijesti te otkrivaju da ministarstvo otvoreno gazi demokraciju.
ZAGREB
Društvo hrvatskih književnika raspisalo je natječaj za nagrade Dana hrvatske knjige "Judita", "Davidias" i "Slavić", koji će biti otvoren do kraja siječnja, a nagrade će se ponajboljim djelima dodijeliti u Splitu koncem travnja. Nagrada "Judita" dodijelit će se za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u prošloj godini, nagrada "Davidias" za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini u 2012., a "Slavić" će dobiti autor najboljeg objavljenog prvijenca u prošloj godini. U obzir će se uzeti knjige koje autori ili nakladnici u pet primjeraka dostave do 31. siječnja na adresu DHK-a (Trg bana Jelačića 7/I, Zagreb). Te godišnje književne nagrade utemeljene su u dogovoru i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture 1997., a dodjeljuju se u Splitu u povodu Dana hrvatske knjige koji se obilježava na 22. travnja. Na taj datum je 1501. Marulić u Splitu završio i potpisao slavnu "Juditu", dok je 1900. godine na taj dan u Zagrebu osnovan DHK. Među dosadašnjim dobitnicima su Pavao Pavličić, Maro Pitarević, Radoslav Katičić, Jan Jankovič, Milan Moguš, Gordan Nuhanović, Nikola Batušić, Vanda Mikšić, Slađana Bukovac, Lokos Istvan, Ivan J. Bošković, Stipe Botica, Matica makedonska i drugi.
OSIJEK
Osječka policija je protiv 49-godišnjeg Osječanina podnijela kaznenu prijavu zbog obijesne vožnje u prometu, što je po novom Kaznenom zakonu, koji je 1. siječnja stupio na snagu, novo kazneno djelo. Osumnjičenika se tereti da je 1. siječnja oko 15 sati u Osijeku, vozeći osobni automobil pod utjecajem alkohola i neprilagođenom brzinom, udario u zaustavljeni automobil, za čijim je volanom bio 20-godišnjak s područja Baranje. Udareni automobil je pak udario u drugi zaustavljeni automobil, kojim je upravljala 39-godišnja Osječanka. Tom prilikom nastala je materijalna šteta od više tisuća kuna, priopćila je danas osječko-baranjska Policijska uprava.