RIM - Cijene hrane pale su u studenom na međunarodnim tržištima na najnižu razinu od lipnja, pritisnute snažnim padom cijena šećera, ulja i žitarica, objavila je u četvrtak Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). FAO-ov indeks cijena hrane pao je u studenome na prosječnih 211 bodova, s listopadskih 214 bodova. To znači da su cijene hrane u prosjeku pale 1,5 posto u odnosu na prošli mjesec. Na godišnjoj razini smanjile su se tri posto. Cijene šećera pale su 4,8 posto, na 274 boda, ponajprije zbog povećanih izvoznih kapacita Brazila. Indeks cijena žitarica kliznuo je 1,5 posto, na 256 bodova, zbog smanjenih izgleda za ograničenje izvoza u Ukrajini. I dalje su aktualne bojazni za opskrbu iz Južne Amerike. Značajniji pad zabilježen je i u kategoriji biljnih i životinjskih masnoća čije su se cijene spustile 2,9 posto, uz vrijednost odgovarajućeg indeksa od 200 bodova. Pao je i indeks cijena mesa, za blagih 0,7 posto, na 175 bodova, u odnosu na revidiranu vrijednost indeksa u listopadu od 176 bodova, pri čemu profitne margine u tom sektoru pritišću više cijene stočne hrane. Blagi je rast, za 0,5 posto, zabilježio indeks cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, na 195 bodova.
RIM - Nakon desetljeća izuzetnog, ali "ne i održivog rasta" poljoprivredni rast usporit će do 2021., upozorila je UN-ova Agencija za hranu i poljoprivredu (FAO) u godišnjem izvješću. "Prosječni godišnji rast u proizvodnji hrani usporit će do 2021. godine na 1,7 posto godišnje u odnosu na 2,6 posto od 2002. do 2012.", piše FAO. Agencija poziva vlade da pojačaju ulaganja u poljoprivredu i poštuju prava vlasnika poljoprivrednog zemljišta te da poboljšaju seosku infrastrukturu i ohrabre osnutak proizvođačkih kooperativa. Ulaganja u privatni i javni sektor stagniraju, a loše upravljanje, visoka stopa korupcije i visoki porezi poljoprivrednicima smanjili su ulaganja, piše FAO. Ističe da bi veća ulaganja u poljoprivredu stvorila radna mjesta. UN je nakon tri godine rasprava donio smjernice za odgovorno korištenje poljoprivrednog zemljišta. Jedna od tih smjernica je jednakopravnost žena u naslijeđivanju poljoprivrednog zemljišta. UN također upozorava na eksploziju proizvodnje biogoriva zadnjih 15 godina u Sjevernoj Americi i Brazilu te Europskoj uniji. Biodizel je u Europskoj uniji "progutao gotovo 80 posto proizvodnje biljnih ulja".
ATENA - Agencija Standard & Poor's u srijedu je snizila rejting Grčke za još jednu razinu, ocijenivši da "selektivno podmiruje svoje obveze" nakon što je Atena pokrenula program otkupa duga uz veliki popust. Rejting Grčke snižen je tako sa 'CCC', razine koja je ulaganja u grčke obveznice ocijenila spekulativnima, na 'selektivnu nesposobnost za podmirivanje obveza' zbog poziva ulagačima da vladi prodaju obveznice uz veliki poput u odnosu na njihovu nominalnu vrijednost. Tim potezom vlada zapravo kreće u restrukturiranje duga zbog velikih problema u podmirivanju financijskih obveza, tumače u Standard & Poor'su. Rejting Grčke ponovo će biti podignut na razinu 'CCC' kada otkup bude dovršen, oko 17. prosinca, "čime će se riješiti pitanja koja on otvara i možda će se smanjiti iznos grčkog duga", dodaju.
ATENA - Stopa nezaposlenosti u Grčkoj porasla je u rujnu na 26 posto, pokazali su u četvrtak objavljeni podaci državnog ureda za statistiku, dan nakon što je agencija Standard & Poor's dodatno snizila grčki rejting, ocijenivši da vlada "selektivno podmiruje svoje financijske obveze". Elstat je izvijestio da je u rujnu bez posla bilo 1,295 milijuna građana, čime je stopa nezaposlenosti porasla na 26 posto, s 25,3 posto u prethodnom mjesecu. U prošlogodišnjem kolovozu iznosila je 18,9 posto. Bez posla je u rujnu bilo ukupno 3.695.053 Grka, navodi se u priopćenju. Grčka nezaposlenost poskočila je zbog oštrih mjera štednje koje je Atena uvela kako bi dobila međunarodne zajmove. Središnja grčka banka prognozirala je ovaj tjedan da bi se bruto domaći proizvod zemlje mogao smanjiti za više od šest posto u ovoj godini, te za daljnjih 4 do 4,5 posto u idućoj godini.
PARIZ - Francuska stopa nezaposlenosti porasla je u trećem tromjesečju za 0,1 postotni bod, na 9,9 posto, dosegnuvši najvišu razinu u 13 godina, objavila je statistička agencija INSEE. Prema standardima Međunarodne organizacije rada (ILO), INSEE procjenjuje da je u kontinentalnoj Francuskoj bez posla bilo 2,8 milijuna ljudi. Ako se uključe i francuski prekomorska područja, stopa nezaposlenosti iznosila je 10,3 posto. Među mladima u dobi od 15 do 24 godine stopa je skočila za 1,4 postotnog boda, na 24,2 posto, dok je među starijim od 50 godina ona narasla za 0,1 postotni bod na 6,9 posto. Kontinuirani rast nezaposlenosti u posljednjih pet tromjesečja doveo je stopu nezaposlenosti na najvišu razinu od trećeg tromjesečja 1999. Koristeći drugu metodu izračuna, INSEE je utvrdio da je u trećem tromjesečju u kontinentalnoj Francuskoj bez posla bilo 3,6 milijuna ljudi, uključujući i one koji nisu aktivno tražili posao ili bili privremeno nedostupni. Prema vladinim podacima, u listopadu je naknadu za nezaposlene primalo oko 3,1 milijun ljudi.
BERLIN - Desezonirane narudžbe njemačkoj industriji poskočile su u listopadu čak 3,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, signalizirajući oporavak, preliminarni su podaci njemačke vlade. Na mjesečnoj razini desezonirane industrijske narudžbe smanjene su pak za 0,9 posto, objavilo je u preliminarnoj procjeni tamošnje ministarstvo gospodarstva i tehnologija. Ujedno je revidiralo podatak o padu narudžbi u rujnu koji sada pokazuje njihov pad za 2,4 posto, u odnosu na prvotno procijenjeni pad od 3,3 posto. Skok narudžbi u najvećem europskom gospodarstvu proizlazi iz snažnije inozemne potražnje, i to poglavito iz zemalja koje nisu članice eurozone. Izvozne su narudžbe u listopadu poskočile 6,7 posto na mjesečnoj razini, uglavnom zahvaljujući 8,5-postotnom rastu narudžbi s tržišta izvan eurozone. Pritom posebno ohrabruje oporavak narudžbi iz zone primjene eura, koje su porasle za 3,5 posto, nakon 8,3-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Domaće su narudžbe uvećane za neznatnih 0,4 posto, nakon 1,8-postotnog pada u rujnu. U odnosu na lanjski listopad kalendarski prilagođene ukupne narudžbe smanjile su se za 2,4 posto, nakon pada u rujnu za 3,9 posto.
JOHANNESBURG - Južnoafrička vlada je izvijestila da je konzorcij na čelu s Alstomom pobijedio na 5,8 milijardi dolara vrijednom natječaju koji je sastavni dio planirane obnove željezničkog sustava u JAR-u. Ministar prometa Ben Martins izjavio je da će grupa koju predvodi francuska kompanija izgraditi 600 vlakova i 3.600 vagona tijekom 10-godišnjeg razdoblja od 2015. do 2025. Alstom je s lokalnom podružnicom Actomom pobijedio sedam ponuđača, uključujući švicarski Stadler Rail, kanadski Bombardier i kineski CNR. Riječ je o prvoj fazi 14 milijardi dolara vrijednog projekta obnove sustava prigradskih željeznica u Južnoj Africi, koji, između ostalog, obuhvaća gradnju 7.224 prigradska vlaka za pokrajine Gauteng, Durban, Western Cape i Eastern Cape. Južnoafrička vlada očekuje da će taj projekt stvoriti oko 65.992 prijeko potrebna radna mjesta, a isporuka prvih vlakova očekuje se u 2015.
PARIZ - Najveći europski zrakoplovni konzorcij EADS, vlasnik proizvođača zrakoplova Airbusa, predstavio je dogovor o izmjeni vlasničke strukture kojim će se smanjiti uloga Njemačke i Francuske u grupi, ali i sačuvali njihovi strateški interesi. Sporazumom će Francuskoj i Njemačkoj ostati udio u konzorciju od po 12 posto, a Španjolskoj od oko 4,0 posto, nakon što su njemački proizvođač automobila Daimler i francuski konglomerat Lagardere smanjili svoje ključne udjele, navodi se u priopćenju objavljenom u srijedu. Dogovor bi trebao omogućiti EADS-u da posluje neovisno o nametljivom utjecaju vlada a ujedno se također utire put budućem rastu. "Cilj je sporazuma normalizacija i pojednostavljenje strukture upravljanja EADS-om, uz vlasničku strukturu koja će Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj omogućiti zaštitu legitimnih strateških interesa", priopćio je EADS. U koncernu dodaju i da će u prvoj polovici iduće godine otkupiti do 15 posto dionica u slobodnom opticaju na tržištu, ovisno o tržišnim prilikama, što bi moglo poduprijeti cijene EADS-ovih dionica.
LONDON - Tri bivša zaposlenika Deutsche Banka podnijela su tužbu pred američkim regulatorima za vrijednosne papire u kojoj tvrde da je najveća njemačka banka u vrijeme financijske krize prikrila čak 12 milijardi dolara nerealiziranih gubitaka, piše u srijedu londonski financijski list Financial Times (FT). U žalbama podnesenim regulatorima, među kojima i Američkoj komisiji za vrijednosne papire (SEC), navodi se da je Deutsche Bank umanjila vrijednost velikih stavki u strukturama financijskih izvedenica, piše ugledni londonski dnevnik, pozivajući se na osobe dobro upućene u navedeni predmet. U izvješću se ujedno navodi kako je lažno knjigovodstvo omogućilo banci da pogrešno iskaže kapitalnu poziciju i izbjegne državnu pomoć. "Tvrdnje o netočnim financijskim izvještajima, koji su sastavljeni prije više od dvije i pol godine i objavljeni u lipnju 2011. godine, bile su predmetom opsežne i pomne istrage i u potpunosti su neutemeljene", napisala je u elektronskoj poruci Reutersu glasnogovornica Deutsche Banka Renee Calabro.
LONDON - Cijene nafte balansirale su u četvrtak na međunarodnim tržištima između zabrinutosti za opsrkbu zbog pojačanih napetosti u Egiptu i bojazni za potražnju s obzirom na slabosti u svjetskom gospodarstvu. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala gotovo nepromijenjena, na 108,88 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu pa se barelom trgovalo po cijeni od 88 dolara. "Postoje rizici na strani opskrbe zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku. Osim Egipta, latentna su krizna žarišta i dalje Sirija, Gaza i Iran, što objašnjava premiju rizika na cijene nafte", rekao je Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka. U sinoćnjim sukobima u Kairu između pristaša egipatskog predsjednika Mohameda Mursija i njegovih protivnika smrtno je stradalo sedam ljudi a ranjeno ih je 350, izvijestili su dužnosnici. Cijene rizične imovine, poput nafte, poduprla je i izjava američkog predsjednika Baracka Obame da bi se dogovor kojim bi se spriječila fiskalna kriza u SAD-u mogao postići za "otprilike tjedan dana", ukoliko republikanci budu skloni kompromisima u pitanju poreza.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica poduprli su u četvrtak poslovni izgledi i izmjena vlasničke strukture kemijske grupe Bayer i zrakoplovnog koncern EADS u očekivanju prognoza Europske središnje banke (ECB) za gospodarstvo eurozone. Londonski FTSE porastao je 0,26 posto na 5.907 bodova, frankfurtski DAX za 0,92 posto na 7.522 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 0,26 posto i iznosio 3.599 bodova. Njemačka tvrtka Bayer dobila je na vrijednosti četiri posto nakon što je Europska komisija odobrila njezin proizvod za oči Eylea. EADS je također bio na značajnom dobitku, od 7,6 posto, nakon što su njegovi dioničari dogovorili novu vlasničku strukturu koja bi trebala smanjiti ovisnost europskog zrakoplovnog koncerna o vladama-dioničarima. ECB je na današnjem sastanku očekivano zadržao ključne kamatne stope na 0,75 posto a sve su oči sada uprte u njezina čelnika Marija Draghija, za kojeg se očekuje da će na redovnoj konfereniji za novinstvo sniziti prognoze za gospodarstvo eurozone.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros blago porasle jer je ulagače ohrabrila izjava predsjednika SAD-a Baracka Obame da je sporazum o proračunu moguć u tjedan dana, no trguje se oprezno. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,9 posto, dok su burzovni indeksi u Hong Kongu i Južnoj Koreji ojačali oko 0,2 posto. Cijene dionica u Šangaju, Australiji i Singapuru oslabile su, pak, do 0,3 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,2 posto, dosegnuvši najvišu razinu u 16 mjeseci. „Danas je na tržištima raspoloženje neutralno jer nema novih gospodarskih podataka i jer se čeka rasplet pregovora u Washingtonu“, navode analitičari Credit Agricole u bilješci klijentima.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu, nakon vrlo nesigurnog trgovanja, S&P 500 i Dow Jones blago porasli, dok je Nasdaq indeks oslabio zbog oštrog pada cijene dionice Applea. Dow Jones ojačao je 82 boda, ili 0,64 posto, na 13.034 boda, a S&P 500 indeks 0,16 posto, na 1.409 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,77 posto, na 2.973 boda. Slabost Nasdaq indeksa posljedica je oštrog, 6,4-postotnog pada cijene dionice Applea, zbog čega je najveća američka kompanija po tržišnoj kapitalizaciji na vrijednosti izgubila 35 milijardi dolara. Sada njezina vrijednost iznosi 506 milijardi. Rast Dow Jones i S&P 500 indeksa zahvaljuje se blagom optimizmu ulagača po pitanju 'fiskalne litice'. Jučer je predsjednik SAD-a Barack Obama na jednom poslovnom skupu kazao da bi se sporazum mogao postići za tjedan dana, ako republikanci pristanu na povećanje poreza imućnijima. Zahvaljujući tome, jučer su dionice u cikličkim sektorima, koji ponajviše ovise o rastu gospodarstva, bile među najvećim dobitnicama.