BRUXELLES - Europska komisija u ponedjeljak je uputila Vijeću i Europskom parlamentu novi prijedlog proračuna za sljedeću godinu, koji se neznatno razlikuje od ranijeg prijedloga. Komisija je za sljedeću godinu predložila iznos od 151 milijardu eura u obvezama, dok je u ranijem prijedlogu od prije nekoliko tjedana stajalo 150,9 milijardi. Glasnogovornik Komisije Patrizio Fiorilli je rekao da je ovaj prijedlog "99 posto isti kao i prethodni". Europski parlament odbio je 13. studenoga pregovarati s državama članicama EU-a o proračunu za sljedeću godinu jer se one nisu mogle dogovoriti oko rebalansa ovogodišnjeg proračuna. U proračunu za 2012. nedostaje devet milijardi eura. Riječ je o obvezama koje je EU preuzela prošle godine i koje sada treba platiti. Vijeće i Europski parlament nisu se sredinom studenoga uspjeli usuglasiti oko proračuna unutar trotjednog roka i u tom slučaju Komisija mora izići s novim prijedlogom.
NUERNBERG - Optimizam među njemačkim potrošačima blago je oslabio na pragu prosinca zbog brige u vezi s dužničkom krizom u eurozoni i globalnog gospodarskog rasta, pokazalo je novo izvješće tvrtke GfK. Indeks očekivanja potrošača spustio se na 5,9 bodova. Revidirana je i njegova vrijednost za studeni, na 6,1 bod. Istraživanje je pokazalo prigušenu spremnost Nijemaca da posegnu u lisnice i slabija očekivanja u vezi primanja u budućnosti u usporedbi s prošlim mjesecom. Odgovarajući indeks spremnosti na potrošnju u studenome je iznosio 29,4 boda, spustivši se s 33,9 bodova u listopadu, dok je indeks očekivanja vezanih uz dohodak smanjen s listopadskih 29,9 bodova na 17,8 bodova. Unatoč padu, drže se na visokim razinama zahvaljujući snažnom tržištu rada. Ekonomisti sve veće nade polažu u osobnu potrošnju, koja čini 60 posto BDP-a, budući da njemački izvoz na ključna tržišta u eurozoni slabi zbog dugotrajne dužničke krize.
BRUXELLES - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu da očekuje dogovor o isplati pomoći Grčkoj, ali je dodao da se protivi ideji da i države otpišu dio svoj potraživanja kako bi se smanjio grčki dug. Po dolasku na posebni sastanak ministara financija 17 članica eurozone izjavio kako očekuje "zadovoljavajuće rješenje" za Grčku. Dodao je da se protivi ideji da i države otpišu dio svojih potraživanja, nakon što su privatni vjerovnici bili natjerani na to. Riječ je o trećem sastanku euroskupine koju čine ministri financija eurozone, na kojem se pokušava postići dogovor o Grčkoj. Ključno pitanje na koje se traži odgovor jest može li se osigurati održivost grčkog duga bez otpisa nekih potraživanja. Grčki javni dug sljedeće godine će dosegnuti 190 posto BDP-a, a treba naći rješenje kako ga spustiti ispod 120 posto BDP-a do 2020. ili 2022. Direktorica Međunarodnog moneternog fonda Christine Lagarde smatra da se grčki dug može učiniti održivim jedino u slučaju da i države otpišu dio svojih zajmova koje su dale Grčkoj, čemu se najviše protivi Njemačka.
LONDON - Europske banke zatražile su od dužnosnika Europske unije da odgode primjenu postroženih propisa o bankovnom kapitalu Basel III kao što su to učinili i američki regulatori jer će u protivnom biti dovedene u podređeni položaj u odnosu na konkurenciju. "Tražim od dužnosnika da uzmu u obzir problem neravnopravnosti koji generira takva američka odluka", upozorio je čelnik Europske bankovne federacije (EBF) Christian Clausen u pismu povjereniku EU-a za unutarnje tržište Michelu Barnieru. Clausen je od vlasti EU-a zatražio da razmotre mogućnost odgode stupanja na snagu konačnog paketa propisa za bankovni sektor do 1. siječnja 2014. Postroženi propisi za banke Basel III sastavljeni su nakon svjetske financijske krize iz 2007. do 2009., a zahtijevaju od financijskih institucija da drže na strani značajne iznose likvidnih rezervi radi zaštite od eventualnih financijskih šokova. EBF je adresirao pismo na Europsku komisiju, a namjerava uputiti dopise sličnog sadržaja i na adresu Europskog vijeća i Europskog parlamenta.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi oslabili su u ponedjeljak pod pritiskom dobitonosnih prodaja a gubitnike je predvodio bankovni sektor koji je dodatno pritisnula odluka Katara o prodaji preostalih jamstava u britanskoj banci Barclays. Londonski FTSE pao je 0,56 posto na 5.786 bodova, frankfurtski DAX za 0,35 posto na 7.283 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,68 posto i iznosio 3.504 boda. Tržište je bilo na oprezu zbog pregovora o odmrzavanju tranše pomoći za Grčku, iako analitičari napominju da optimistični signali dužnosnika ukazuju na pozitivan ishod današnjeg sastanka ministara financija eurozone i predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda. Među gubitnicima na burzama se izdvajao bankovni sektor, koji je u prosjeku oslabio 1,1 posto, pritisnut padom vrijednosti britanskog Barclaysa za 4,1 posto nakon što je Quatar Holding u nedjelju objavio da je prodao preostala jamstva u toj britanskoj banci. Među gubitnicima bio je i njemački proizvođač čelika ThyssenKrupp koji je izgubio na vrijednosti 4,9 posto nakon što mu je Credit Suisse snizio investicijski rejting.
LONDON - Euro se u ponedjeljak na međunarodnim deviznim tržištima spustio s najviših razina prema jenu u posljednjih sedam mjeseci, dok je prema dolaru i dalje blizu najviše razine od kraja listopada u opreznoj trgovini zbog očekivanja odluke o isplati blokirane tranše pomoći Grčkoj. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,2971 dolara, što znači da je ostao nepromijenjen u odnosu na zatvaranje prethodnog dana trgovanja, nakon što mu je u petak tečaj dosegnuo najvišu razinu od kraja listopada od 1,2991 dolara. Jedinstvena europska valuta oslabila je pak 0,4 posto, na 106,60 jena. Ranije je nakratko u azijskoj trgovini dosegnula 107,135 jena, najvišu razinu od kraja travnja. I dolar je oslabio prema jenu u sličnom postotku, te se njime trgovalo po 82,10 jena. U fokusu je Grčka o kojoj danas raspravljaju ministri financija eurozone na sastanku u Bruxellesu, pokušavajući po treći put u nekoliko tjedana postići dogovor o isplati blokirane tranše pomoći Grčkoj prije nego joj stigne na naplatu golemi iznos duga sredinom prosinca.