FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 17,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 4. prosinca 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 17,30 sati.

LONDON/ZAGREB - Agencija Fitch upozorila je u telekonferenciji da je hrvatska vlada proračunom za 2013. dovela u pitanje vjerodostojnost plana srednjoročne fiskalne konsolidacije, napominjući ipak da važeći rejting Hrvatske i dalje podupire niz faktora. Fitch je krajem prošlog tjedna ponovo Hrvatskoj dodijelio negativnu prognozu za važeći rejting za dugoročno zaduživanje 'BBB-', nakon što ju je u rujnu izmijenio u stabilnu temeljem započetog procesa fiskalne konsolidacije. U danas objavljenom tonskom zapisu s jučerašnje telekonferencije analitičari agencije ukazuju ujedno na niz faktora koji podupiru rejting Hrvatske. "Rejting podupire čitav niz faktora, poput visokog BDP-a po stanovniku, niske inflacije, dobro kapitaliziranih banaka, pristupa Europskoj uniji u bliskoj budućnosti i poboljšanog sustava upravljanja u proteklih 10 godina", kazao je Fitchev analitičar Michele Napolitano. Prognoza za hrvatski rejting ponovo je negativna zbog usporene konsolidacije proračuna i više planirane razine deficita u idućoj godini. "Prijedlog proračuna za 2013. i dalje predstavlja negativno iznenađenje za nas", kazao je Napolitano. Proračun je, dodaje, razočarao na području fiskalne vjerodostojnosti, utjecaja na dinamiku duga i neočekivanog povećanja rashoda. Vlada na čelu s premijerom Milanovićem mora ubrzati konsolidaciju proračuna i pokrenuti reforme u javnom sektoru, te stabilizirati javni dug i početi ga smanjivati, sažima preporuke Fitchov analitičar.

BRUXELLES - Ministri financija Europske unije ukrstili su koplja u utorak oko uspostave jedinstvenog europskog nadzornog tijela za banke, dovodeći time u pitanje uspostavu bankovne unije i temeljite reforme u tome sektoru. Sporne su ovlasti Europske središnje banke (ECB), pri čemu francuski ministar Pierre Moscovici zastupa stajalište da bi središnja monetarna institucija eurozone trebala nadzirati sve banke u Europskoj uniji, dakle i one izvan eurozone. Njemački je pak ministar Wolfgang Schaeuble naglasio da ne može poduprijeti rješenje po kojem bi ECB imao zadnju riječ u pitanjima nadzora. "Pravo donošenja konačne odluke ne može biti prepušteno ECB-ovu upravnom vijeću", kazao je Schaeuble kolegama tijekom rasprave u direktnom prijenosu. Ujedno je pozvao ECB da zajamči neovisnost monetarne politike od upliva fiskalne i bankovne politike, a iskazao je i određenu sumnju u sposobnost ECB-a da nadzire tisuće zajmodavaca. "Ponovo odlučno ističemo da je apsolutno nužno podignuti svojevrsni kineski zid između nadzora banaka i monetarne politike", insistirao je njemački ministar. Većina zemalja načelno podupire zamisao o mehanizmu nadzora banaka ali mišljenja se razilaze oko njegove strukture i stupnja integracije bankovnih sustava radi podjele rizika i sprečavanja diskriminacije između članica eurozone i onih koje to nisu. Tri dužnosnika EU bliska pregovorima kazala su u utorak da će se ministri vjerojatno ponovo okupiti 12. prosinca kako bi nastavili raspravu o nadzoru banaka.

BRUXELLES - Europska komisija objavila je u utorak da je odlučila početkom iduće godine pokrenuti kaznene postupke zbog kašnjenja u uspostavi "jedinstvenog europskog neba", jer se države članice ne žele odreći suvereniteta nad svojim zračnim prostorom. Europski povjerenik za promet Siim Kallas odlučio je prijeći s riječi na djela nakon višestrukih upozorenja neposlušnim članicama. "Bit ćemo prisiljeni pokrenuti kaznene postupke", upozorio je Kallas 11. listopada na konferenciji europskih ministara prometa u Limassolu na Cipru. Procedure bi trebale biti pokrenute u veljači 2013. i odnositi se na sve države članice zbog "nepoštivanja njihovih obveza", objasnio je. "Pisma upozorenja bit će ubrzo poslana", objavila je u utorak Komisija. "Jedinstveno europsko nebo" trebalo bi ukinuti nacionalne granice na nebu kako bi se, po Komisiji, utrostručio kapacitet europskog zračnog prostora, smanjili troškovi upravljanja zračnim prometom za 50 posto te za 10 posto smanjio utjecaj na okoliš. Svaki dan europskim nebom prođe 27.000 zrakoplova, a 80 posto tih letova izvršeno je unutar EU-a preko čijih 440 zračnih luka prijeđe 1,4 milijarda putnika na godinu. Zračni prostor EU-a podijeljen je na 650 sektora, ima 60 centara za kontrolu zračnog prometa i regulira ga 27 nacionalnih sustava. Te fragmentacija uzrokuje dodatne troškove od pet milijardi eura na godinu i dodaje 42 kilometra udaljenosti prosječnom letu.

SUBOTICA - Oko 30 posto ispitanih uzoraka kukuruza u Vojvodini sadrži kancerogene aflatoksine, priopćeno je u utorak na Znanstvenom institutu za prehrambene tehnologije (FINS) u Novome Sadu. Rukovoditelj laboratorije u FINS-u Pavle Jovanov rekao je novinarima da je u njihovu laboratoriju do sada pregledano oko 130 uzoraka ovogodišnjeg roda kukuruza i da je u 60 posto utvrđena prisutnost aflatoksina, od čega je u 30 posto uzoraka vrijednost bila veća od dopuštenih 0,05 miligrama po kilogramu, prenosi agencija Beta. Nekoliko dana ranije, glavni ravnatelj poduzeća za nadzor kvalitete "SGS Srbija" Marinko Ukropina je izjavio kako su oni utvrdili da je najveći dio ovogodišnjeg roda kukuruza u Srbiji kontaminiran aflatoksinima, koji su najkancerogeniji poznati spoj koji se može naći u hrani za ljude i životinje. Ukropina je naveo da je kontaminaciju kukuruza izazvala suša. Pojava takvoga kukuruza posljedica je nepostojanja monitoringa koji se u EU provodi tijekom cijele godine, ističu stručnjaci. Aflatoksini su otrovni produkti plijesni Aspergillus flavus, kojih može biti u stočnoj hrani, sirovinama i poluproizvodima za proizvodnju ljudske hrane, kao i u žitaricama, kukuruzu, krumpiru, voću, orašastom voću i hrani životinjskog podrijetla, posebno mlijeku, ako su životinje hranjene zaraženom stočnom hranom. Stručnjaci upozoravaju da aflatoksini oštećuju jetru i druge organe, te mogu izazvati rak jetre.

LONDON - Euro je u utorak dodatno ojačao prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima zbog očekivanja da će program otkupa grčkog duga teći glatko, a dodatni poticaj pruža mu i nastavljen pad troškova zaduživanja ostalih prezaduženih zemalja eurozone. Euro je u takvim okolnostima ojačao 0,3 posto i njime se trgovalo po 1,3091 dolar, što je njegova nova najviša razina u posljednjih šest tjedana. Nakratko je dosegnuo i najvišu razinu prema švicarskom franku od sredine rujna od 1,21455 franaka, da bi se potom stabilizirao na 1,2116 franaka. Jedinstvena europska valuta kliznula je pak prema jenu za 0,1 posto, na 107,21 jena, nakon što je dan ranije dosegnula najvišu razinu u sedam mjeseci od 107,67 jena. Dolar je prema jenu oslabio 0,3 posto i njime se trgovalo po 81,95 jena. Time se dodatno udaljio od najviše razine u posljednjih sedam i pol mjeseci od 82,84 jena, na koju se popeo prošli mjesec. Slabljenje švicarskog franka prema euru u utorak se nastavilo zbog najave najvećih švicarskih banaka početkom ovoga tjedna da bi mogle zaračunavati naknade za neke pologe u francima.

(Hina) xggoj ybn

An unhandled error has occurred. Reload 🗙