BRUXELLES - Izvanredni summit Europske unije posvećen višegodišnjem proračunu završio je u petak bez dogovora. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je u noći na petak bio predstavio novi prijedlog za razdoblje 2014.-2020. od 972 milijarde eura, što je 1,01 posto bruto nacionalnog dohotka u Europskoj uniji. Ukupni iznos koji je Van Rompuy predložio ostao je isti kao i u njegovu prijedlogu od prošlog tjedna, što je 75 milijardi eura manje od iznosa koji je predložila Europska komisija, ali je predložio određenu preraspodjelu sredstava. S tim novim prijedlogom nitko na summitu, na kojem je sudjelovao u hrvatski predsjednik vlade Zoran Milanović, nije bio u potpunosti zadovoljan.
ŽENEVA - Gornji dom njemačkog parlamenta odbacio je u petak plan "Rubik" kojim udruga švicarskih banaka predviđa da njemački državljani u domovini plaćaju porez na novac u švicarskim bankama, a zauzvrat bi se njihova imena držala u tajnosti. Švicarski bankari razočarani su ishodom glasovanja zastupnika u Bundesratu, ali su najavili u petak da će nastaviti pregovore s Njemačkom. Važnost sklapanja sporazuma upravo s Njemačkom istaknuo je generalni direktor Swissbankinga (udruge švicarskih banaka) Claude-Alain Margelisch rekavši da bi primjer Njemačke, najjačeg europskoga gospodarstva, ako potpiše sporazum, slijedile i druge zemlje. Desetljećima su švicarske banke na računima držale neprijavljen novac ljuteći države u kojima žive vlasnici računa, jer se taj novac nije oporezivao. Pod pritiskom međunarodne zajednice Švicarska je izradila plan Rubik i ponudila ga svim državama "koje žele oporezivati sredstva položena u švicarskim bankama". Taj bi plan koristio svima jer se ime vlasnika računa ne bi objavljivalo, a njegov bi se novac oporezivao i vraćao zemlji u kojoj živi, obrazlaže Swissbanking. Sporazum Rubik sa Švicarskom su potpisale Velika Britanija i Austrija i on će stupiti na snagu 1. siječnja. S Italijom i Grčkom, Švicarska je počela pregovore, a Francuska se protivi ugovoru koji bi očuvao tajnost imena vlasnika računa. Švicarske banke upravljale su u 2011. s oko 5.269 milijarda švicarskih franaka, što je oko 4.390 milijarda eura, od čega polovica pripada stranim klijentima.
BUDIMPEŠTA - Mađarska će dobiti pučkog pravobranitelja za zaštitu financijskih prava građana koji će ih moći zastupati na individualnoj osnovi, kazala je glasnogovornica vladajuće mađarske stranke Fidesz Gabriella Selmeczi. Početkom tjedna mađarski parlament podupro je s većinom glasova prijedlog vlade o uspostavi institucije pučkog pravobranitelja za zaštitu prava potrošača financijskih proizvoda. Prijedlog je iznio mađarski ministar gospodarstva Gyorgy Matolcsy, a svrha mu je zaštititi prava potrošača financijskih proizvoda. Pravo imenovanja i razrješenja tog pučkog pravobranitelja imat će sam ministar gospodarstva. Selmeczi je kazala da će novi pučki pravobranitelj imati pravo pokretati potrebne radnje u ime klijenata koji su zatražili njegovu pomoć, a također će moći predlagati nove zakone ili amandmane. Jedna od njegovih glavnih zadaća bit će i informiranje građana o opasnostima zajmova u stranim valutama, istaknula je. "Pučki pravobranitelj za potrošače financijskih proizvoda bit će neovisan u obavljanju svojih dužnosti i neće smjeti tražiti niti primati upute od mađarske vlade, članova vlade odnosno drugih tijela javne uprave", kaže se u prijedlogu.
BEOGRAD - Ruski ministar financija Anton Siluanov potvrdio je u petak u Moskvi da je Rusija odobrila Srbiji zajam od 800 milijuna dolara za željezničku infrastrukturu uz petogodišnji rok otplate, izvijestili su mediji u Beogradu. Siluanov je precizirao da će kredit biti dostupan Srbiji već ove godine uz kamatu od 4,1 posto na godišnjoj razini, navode srbijanski mediji pozivajući se na ruske agencije Ria Novosti i Interfaks. Među predviđenim projektima koje će Srbija financirati ruskim kreditom je i kupnja dizelsko motornih vlakova od ruske tvrtke "Metrovagonmaš". Ukupna vrijednost projekata procenjena je na 920 milijuna dolara, a Srbija će morati osigurati 15 posto novca, odnosno 120 milijuna dolara. Predvđeno je da u poslovima obnove i gradnje željezničke infrastrukture u Srbiji ruske tvrtke sudjeluju u omjeru 70:30 posto. Pregovori o ruskom kreditu Srbiji od milijardu dolara započeli su krajem listopada 2009. godine, a do sada je dio od 200 milijuna dolara iskorišten u 2010. za potporu državnom proračunu.
LJUBLJANA - Slovenska vlada odustaje od dodatnog oporezivanja nekih roba i usluga, a umjesto toga povećat će trošarine, dogovor je koalicijskih stranaka u vladi koji su postigle u petak. Umjesto podizanja PDV-a sa 6,5 na 20 posto za tiskane medije, komunalne i frizerske usluge, rezano cvijeće, te korištenje sportskih objekata, što je izazvalo žestoke reakcije u javnosti, ministar financija Janez Šušteršič iznio je prijedlog da se 70 milijuna eura u proračunu za iduću godinu osigura kroz povećanje trošarina na naftne derivate i električnu struju, gazirana i alkoholna pića, te duhanske proizvode. Zato se prvotni prijedlog o dodatnom oporezivanju nekih roba i usluga povlači, potvrdili su nakon sastanka članovi vladajuće koalicije te dodali da se odustalo i od razmišljanja o uvođenju posebnog "kriznog poreza". Šušteršič je na konferenciji za novinare rekao da bi neke trošarine mogle biti povećane početkom, a druge tijekom iduće godine i da bez tog prihoda proračunski deficit ne bi mogao biti smanjen na planiranu razinu od 3 posto BDP-a. Uz to, upozorio je da je iduća godina za Sloveniju presudna glede mjera za izlazak iz krize te da bi političko blokiranje mjera štednje i strukturnih reformi što ih predlaže vlada ili njihov opoziv na referendumu povećali opasnost da država mora tražiti financijsku pomoć.
LONDON - Indijski proizvođač čelika Tata Steel izvijestio je da će ukinuti 900 radnih mjesta i zatvoriti 12 tvornica u Velikoj Britaniji u sklopu velikog preustroja koji bi mu trebao omogućiti uspješno prevladavanje teških uvjeta na tržištu. "Tata Steel objavio je danas prijedloge preustroja kojima će nastojati poboljšati konkurentnost svojeg britanskog odjela kako bi omogućio njegovo uspješno poslovanje u promjenjivim uvjetima na tržištu", navodi se u priopćenju. "Ovim prijedlozima preustroja želimo naše poslovanje učiniti uspješnijim i održivijim, žao nam je zbog gubitka radnih mjesta i znamo da je pred zaposlenicima i njihovim obiteljima koji će biti time pogođeni teško i uznemirujuće razdoblje", kazao je izvršni direktor europskog ogranka Tata Steela Karl-Ulrich Koehler.
LONDON - Euro je u petak na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema dolaru i na putu je da zaključi drugi uzastopni tjedni dobitak zbog naznaka mogućeg skorog dogovora o pomoći Grčkoj i neočekivanog poboljšanja njemačke poslovne klime. Euro je u takvim okolnostima ojačao 0,44 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,2938 dolara. Dolar je pak bio na neznatnom dobitku prema jenu te se njime trgovalo po 82,47 jena. Jedinstvenoj europskoj valuti snažnu podršku pružila je vijest o neočekivanom poboljšanju poslovne klime u Njemačkoj. Euro je u protekla dva tjedna ojačao prema dolaru, budući da su prinosi na grčke obveznice bili u padu zbog očekivanja da bi ministri eurozone u ponedjeljak trebali moći postići dogovor o isplati pomoći Grčkoj. Dolar je pak prema jenu u protekla dva tjedna bio na većem dobitku jer se očekuje da će nova japanska vlada nakon izbora zakazanih u prosincu pritisnuti japansku središnju banku da uvede drastičnije monetarne poticaje.