ZAGREB - Hrvatski bruto domaći proizvod pao je u trećem tromjesečju 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je manji pad nego u prethodnom kvartalu, ali veći nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu pao 1,9 posto, što je četvrti kvartal zaredom kako gospodarstvo pada. To je manji pad nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP potonuo 2,2 posto, ali veći od procjena. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekivalo je u prosjeku da je gospodarstvo oslabilo 1,5 posto, a procjene su im se kretale u rasponu od 1 do 1,9 posto. "Dok ne vidimo detaljniju objavu BDP-a teško je analizirati, no možemo pretpostaviti da je došlo do pada osobne i državne potrošnje, smanjenih investicija, a vjerojatno je i doprinos turističke potrošnje bio manji od očekivanja", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Ostaje pri svojoj ranijoj prognozi da bi u cijeloj ovoj godini pad gospodarske aktivnosti mogao iznositi oko 2 posto. Procjenjuje da bi BDP u 2013. mogao stagnirati, moguće blago porasti, što bi, kaže Šantić, bio uspjeh, s obzirom na sadašnje trendove i očekivanja za eurozonu, za koju će 2013. biti izazovna.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić ocijenio je danas da je pad BDP-a u trećem tromjesečju od 1,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje opasan pad, a odgovornim za taj pad ponajviše drži realni sektor gospodarstva koji nema vlastite ideje i programe te u prevelikoj mjeri ovisi o državi, dok je za potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića najnoviji pad BDP objektivno očekivan. Ocjenjujući da se radi o opasnom padu BDP-a, Linić je rekao da je realni sektor propustio priliku koju mu je Vlada dala smanjivanjem poreznih i neporeznih nameta i osiguravanjem ogromnih likvidnih bankovnih sredstava. Realni sektor jedino čeka državne investicije i o njima ovisi, a ako ne radi za državu, nema dovoljno hrabrosti, rekao je Linić u izjavi novinarima. Gdje su ti poduzetnici, pita se Linić te dodaje da je za njega najveće razočarenje pasivnost realnog sektora. Branko Grčić je rekao da je najnoviji pad BDP objektivno očekivan. Europa je, kaže, u trećem kvartalu zabilježila pad BDP-a od 0,4 posto, te dosegnula novo recesijsko dno što ima izravni učinak na Hrvatsku kroz smanjenje njezina izvoza i pad osobne potrošnje. Upitan za komentar Linićevih kritika privatnog sektora, rekao je da on "ne bi tražio krivce" te da je najveći krivac globalna kriza kojoj Hrvatska ne može umaknuti. Bez kombinacije investicija javnog i privatnog sektora teško će doći do oporavka, rekao je Grčić.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić najavio je danas da će Vladi predložiti zapošljavanje 230 stručnjaka za pripremu projekata financiranih iz fondova EU-a. Takav prijedlog pred Vladom bi mogao bi biti već slijedeći tjedan, rekao je Grčić na konferenciji "Financijsko upravljanje i praktični aspekti pristupanja EU". Želimo li iskoristiti što više sredstava iz Unijinih fondova moramo podići administrativni kapacitet i učinkovitost, a to ne ide bez stručnih i motiviranih javnih službenika, smatra Grčić. Velik potencijal vidi u sredstvima EU-a koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju od 2014. do 2020. u ukupnom iznosu od 13,7 milijardi eura. No ministar financija Slavko Linić upozorava da će Hrvatska već 2013. u kasu EU-a uplatiti 1,7 milijardi kuna, a od 2014. godine 3,8 milijardi kuna, što je za Hrvatsku ogroman izdatak. S druge strane, dodaje, Hrvatska ima mogućnost povlačenja 450 milijuna eura 2013. godine, a do 2020. 11,5 milijardi. Hrvatska mora izbjeći rizik da više uplaćuje nego uzima od EU-a, upozorio je šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren. To se može jačanjem fiskalne discipline i odgovornosti, koordinacijom institucija i kadrovskim jačanjem na svim razinama uprave. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ističe kako se na temelju iskustava zemalja ne može ustanoviti jasna povezanost iskorištenosti EU-ovih fondova i gospodarskog rasta pa je teško očekivati da to bude pokretač razvoja. Međutim, zemlja koje su pristupile EU-u povećala su kvalitetna izravna strana ulaganja i izvoz i to je prilika za nas, uz uvjet provedbe strukturnih reformi, kaže Vujčić.
ZAGREB - S početkom iduće godine u Hrvatskoj se ukida nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko, knjige, lijekove, ortpedska pomagala i kino-ulaznice, koji će se ubuduće oporezivati stopom od 5 posto, odlučio je danas Hrvatski sabor, izmijenivši većinom glasova Zakon o PDV-u. Zakon je izmijenjen, odnosno nulte su stope ukinute zbog usklađivanja s direktivom EU, koja kao najnižu stopu PDV-a dopušta onu od 5 posto.
ZAGREB - Čelnici dijela sindikata javnih službi istaknuli su danas, uoči novog kruga pregovora o Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne službe, da su spremni nastaviti pregovore do dogovora i potpisivanja novog TKU-a jer na taj način brane plaće svojih članova. Spremni smo pristati na privremeno odricanje od nekih materijalnih prava kako bi sačuvali TKU, koji prestaje važiti nakon što 19. prosinca istekne otkazni rok. TKU je pravo 180.000 zaposlenih u javnim službama i ne može biti "prćija" dijela sindikata javnih službi koji samo glume da pregovaraju a zapravo opstruiraju pregovore s Vladom, ustvrdila je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek. Pritom je ciljala na četiri sindikata iz Matice hrvatskih sindikata, koji su jučer organizirali jednodnevni štrajk, a zbog čijeg bi odbijanja Vladinog prijedloga TKU-a zaposleni u prosvjeti, zdravstvu, znanosti, socijalnoj skrbi i kulturi mogli ostati bez mnogih prava. Druga je mogućnost da Vlada zbog opstrukcije dijela sindikata ne uspije ostvariti željene uštede na materijalnim pravima pa zbog toga svima u javnim službama smanji koeficijent plaće za 10 posto. Ako se to dogodi, dogodit će se zahvaljujući Vilimu Ribiću, Zvonimiru Laktašiću, Branimiru Mihalincu i Anici Prašnjak, rekla je Avberšek.
ZAGREB - Pulsko brodogradilište Uljanik objavilo je danas putem Zagrebačke burze da je u procesu dokapitalizacije Uljanika upisano 1.119.997 novih dionica za koje je uplaćeno 100,8 milijuna kuna, kao i da je Nadzorni odbor Upravi dao prethodnu suglasnost na upućivanje pisma namjere za davanje ponude za kupnju riječkog 3. maja. U postupku povećanja temeljnog kapitala ukupno je upisano i uplaćeno 1.119.997 novih redovnih dionica, nominale 90 kuna, čime je prijeđen prag uspješnosti od najmanje 1.118.127 dionica te je utvrđeno "da je izdanje novih redovnih dionica izdavatelja uspješno". Ulagatelji u nove dionice Uljanika su osiguravajuća društva s udjelom od 30 posto, mirovinski fondovi i pravne osobe sa po 25 posto te investicijski fondovi s 20 posto. Uljanik je objavio i da je Nadzorni odbor na današnjoj sjednici dao suglasnost Upravi na upućivanje pisma namjera za davanje ponude za kupnju Brodograđevne industrije 3. maj. Vlada je privatizaciju Uljanika, kroz radničko dioničarstvo (ESOP) i dokapitalizaciju, najavila u drugoj polovici lipnja kada je predstavila prijedlog o privatizaciji riječkog 3. maja kojega bi preuzeo privatizirani Uljanik.
ZAGREB/BEČ - Švicarska industrijska grupacija Montana Tech Components (MTC grupa) preuzela je od Hypo Alpe Adria banke zadarsku Aluflexpack grupu, vodeću hrvatsku grupaciju na području proizvodnje aluminijske ambalaže, izvijestile su danas u priopćenjima švicarska kompanija i austrijska banka. "Ovom je akvizicijom MTC grupa dodatno ojačala svoj segment aluminijskog poslovanja. U planu su daljnje investicije i proširenja u cilju zauzimanja vodećeg položaja na europskome tržištu", navodi se u priopćenju MTC grupe. Kako navode, potpisivanje i zaključivanje ugovora o preuzimanju odvijalo ovih se ovih dana u Austriji i Hrvatskoj. Austrijska Hypo banka u spriopćenju navodi da je time transakcija završena i u financijskom pogledu. Prenoseći vijest o prodaji Aluflex grupe, austrijska novinska agencija APA navodi kako su se dvije kompanije dogovorile da neće ići s cijenom transakcije, kao i da se pretpostavlja da je cijena niža od 50 milijuna eura.
ZAGREB - Unatoč blagom rastu cijena dionica na europskim tržištima, na Zagrebačkoj su burzi Crobexi danas pali, jer investitori nemaju previše razloga za optimizam, s obzirom na daljnji pad domaćeg gospodarstva i Fitchovo snižavanje prognoze rejtinga. Oko 12,00 sati Crobex indeks bio je u minusu 0,29 posto, na 1.763 boda, a Crobex10 0,33 posto, na 994 boda. Redovni promet iznosio je 3,4 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Najlikvidnija je dionica HT-a, s prometom od 1,3 milijuna kuna, a cijena joj se spustila 0,1 posto, na 202,5 kuna. Slijedi dionica Končar Elektroindustrije, s prometom od 312.000 kuna, a cijena joj je porasla 1,19 posto, na 640 kuna. Među likvidnim izdanjima, nešto veći rast cijene bilježi dionica Ingre, za 4,5 posto, na 3,25 kuna. Znatniji pad cijene, pak, bilježi dionica Hidroelektre niskogradnje, čija je cijena pala 7,7 posto, na 88,04 kune.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, ojačala prema euru za 0,19 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,542298 kuna, što je niže i u odnosu na jučerašnju tečajnicu, i to za 0,11 posto. Tijekom ovog tjedna kuna je na tečajnim listama HNB-a ojačala prema svim važnijim svjetskim valutama, pri čemu je za najvećih 1,01 posto smanjen srednji tečaj američkog dolara, i na današnjoj tečajnici središnje banke iznosi 5,802214 kuna. Srednji tečaj švicarskog franka ovog je tjedna smanjen za 0,16 posto, na 6,261767 kuna, a britanske funte za 0,39 posto, na 9,301144 kune. U odnosu na jučerašnju tečajnicu srednji tečaj franka snižen je za 0,14 posto, funte za 0,15 posto, a dolara za 0,20 posto.