ZAGREB - Reforma mirovinskog sustava iz 2000. nije rezultirala razvojem sustava kako je bilo planirano i zbog toga je nužno provesti novu reformu kojom bi se budućim umirovljenicima omogućile mirovine dostatne za normalan život u iznosu koji bi odgovarao novcu koji su uložili u sustav, ali i osigurala održivost sustava, koji sada ovisi o transferima iz proračuna, rekao je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Predstavljajući neke od budućih promjena u mirovinskom sustavu na okruglom stolu "Nova arhitektura mirovinskog osiguranja", u organizaciji magazina Banka, Mrsić je najavio izmjene zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i društvima. Pritom je najavio razdvajanje zakonske regulative za obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove. Novina će, uz ostalo, biti uvođenje tzv. potportfelja A, B i C, pri čemu bi portfelj A, namijenjen mladim osobama, bio više rizičnosti (ulaganja u dionice i korporativne obveznice), portfelj B sličan današnjem prosječnom portfelju, a portfelj C činila bi konzervativna ulaganja (kreditni depoziti, obveznice i sl.) i bio bi namijenjen osobama blizu mirovine. Promjene će morati proći i prvi stup mirovinskog osiguranja (međugeneracijska solidarnost), kroz koji se već godinama prikuplja manje doprinosa nego što je potrebno za isplatu mirovina. Jedno od rješenje za to je veća naplata doprinosa, što je dokazano već ove godine, a ići će se i na preustroj HZMO-a, kako bi Zavod postao efikasniji i jeftiniji.
ZAGREB - Za pomake u hrvatskom turizmu, pa i hotelijerstvu važno je razviti neiskorištene potencijale i objekte, povećati investicije i zauzetost kapaciteta, produljiti sezonu, da država donese mjere za povećanje konkurentnosti te da se odgovorno i partnerstvom svih u sektoru, kao i s državom i lokalnom upravom, razvijaju destinacije. To su neki od zaključaka današnjeg, prvog dana XV. kongresa koji je, u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), okupio više od 150 sudionika. Profesor opatijskog hotelijerskog fakulteta i jedan od osnivača udruge hotela Zdenko Cerović istaknuo je da bi uvođenjem u funkciju 96 zatvorenih, devastiranih i neiskorištenih objekta, većinom hotela, Hrvatska dobila oko 8,5 tisuća soba, 17 tisuća kreveta, 3.200 novih stalnih i još 1.400 sezonskih radnih mjesta. To bi bez produljenja sezone donijelo i 1,6 milijuna novih noćenja, oko 100 tisuća eura prometa plus davanja za porez, naknade i ostalo, kao i milijardu eura investicija, kazao je. Unatoč smanjenju stope PDV-a za ugostiteljstvo na 10 posto od iduće godine te drugim mjerama Vlade za poboljšanje okvira poslovanja i atraktivnosti zemlje za investicije, hotelijeri i dalje imaju velika očekivanja od države i javnog sektora, koji, kako ističu, mora graditi temeljnu, pa i turističku infrastrukturu.
ZAGREB - Zavod za zaštitu bilja i Zavod za voćarstvo uselili su se u novu zgradu u zagrebačkim Remetama, a nove prostorije dvaju instituta otvorio je danas ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Zavod za zaštitu bilja i Zavod za voćarstvo djeluju u sklopu Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo i do sada su bili smješteni u Svetošimunskoj ulici pokraj Agronomskog fakulteta. Pokusna postaja u Ulici Rim, gdje je obnovljena stara i izgrađena nova zgrada, koristi se od 1947. Sredstva za izgradnju osigurana su zajmom Svjetske banke u sklopu projekta 'Pravno i institucionalno usklađivanje u području poljoprivrede s pravnom stečevinom EU-a' u kojem su sudjelovali Svjetska banka i Ministarstvo poljoprivrede. Cijena izgradnje i kompletnog opremanja zgrade je 45 milijuna kuna. Površina nove zgrade je 3.200 četvornih metara od čega se najveći dio prostora odnosi na laboratorije, laboratorijske pomoćne prostorije, biokomore i hladnjače.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze nastavili su rasti četvrti trgovinski dan za redom, Crobex je danas porastao za 0,40 posto, na 1.759,83 boda, a Crobex10 za 0,37 posto, na 993,95 bodova. Redovan promet Burze iznosio je 19 milijuna kuna, pri čemu se oko 3,7 milijuna kuna odnosilo na trgovanje državnom obveznicom oznake RHMF-O-227E. Među dionicama najveći je promet od 2,3 milijuna kuna imala dionica HT-a čija je cijena pala 0,20 posto, na 205,64 kune. Dionica Petrokemije protrgovano je za 1,4 milijuna kuna prometa, a cijena joj je rasla za 8,29 posto, na zadnjih 209 kuna. Povlaštenih dionica Adris grupe prodano je za 1,3 milijuna kuna, uz porast cijene od 0,82 posto, na 245 kuna. Inina je dionica, uz nepromijenjenu cijenu od 4.300 kuna, imala promet od 853,9 tisuća kuna. Nepromijenjena je ostala i cijena dionice Vira, na 533 kune, uz promet od 670,5 tisuća kuna. Cijena je pak pala dionici Dalekovoda, za 3,15 posto, na 76,50 kuna, a imala je promet od 659,1 tisuću kuna.