BEČ - "Quo vadis Europa - regionalna suradnja za europske integracije" naziv je devetog Bečkog gospodarskog foruma (Vienna Economic Forum) koji je u Beču okupio u ponedjeljak oko 200 sudionika, visokih državnih dužnosnika i predstavnika financijskih i gospodarskih institucija iz 13 država jugoistočne Europe i Indije. Jačanje gospodarske suradnje važno je za sve države regije naglasio je predsjednik Vienna Economic Foruma Erhard Busek. Regija je, po njegovu mišljenju, stabilna, a gospodarsku i drugu suradnju treba dalje jačati kako bi se stvorila bolja gospodarska klima i rješavale teškoće nastale uslijed globalne gospodarske i financijske krize. "Iako se čuju različiti tonovi o regiji, mogu reći da se nitko od ulagača u regiji nije povukao, a samo štednja nije pravi put za rješavanje problema", kazao je Busek. "Mislim da je stanje na Balkanu stabilno i da se stvari razvijaju u pravom smjeru" istaknuo je on. Iznesen je podatak da je Austrija u državama jugoistočne Europe uložila oko 60 milijarda eura, a u Hrvatskoj od 1993. više od šest milijarda.
BERLIN - Vlade zemalja eurozone otpisat će dio grčkog duga samo u ekstremnim okolnostima, upozorio je u ponedjeljak šef europskog kriznog fonda Klaus Regling u razgovoru za njemački poslovni dnevnik Handelsblatt. Direktor Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), vrijednog 500 milijardi eura, rekao je za Handelsblatt da će pozivi za otpisom dodatnog iznosa grčkog duga koji drži javni sektor biti pomno razmotreni. "Otpis u javnom sektoru jako je neuobičajena pojava", naglasio je Regling. "Tako nešto moguće je samo u ekstremnim okolnostima". Privatni ulagači pristali su otpisati značajan iznos grčkog duga u sklopu drugog paketa financijske pomoći koji je dogovoren početkom godine. Takozvani "javni sektor", uključujući vlade ostalih zemalja eurozone, dosad je bio pošteđen otpisa. Grčka nastoji uvjeriti međunarodne zajmodavce da joj se isplati nova tranša pomoći od 31,5 milijarde eura, potrebna kako bi uredno podmirivala svoje obveze. Predsjednik eurogrupe Jean-Claude Juncker izjavio je da se nada da će ministri financija na sastanku u utorak odobriti isplatu.
LUXEMBOURG - Desezonirane aktivnosti u građevinskom sektoru eurozone smanjene su u rujnu za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec a još su veći pad, za 1,8 posto, zabilježile u 27 zemalja Europske unije, objavio je europski statistički ured. U kolovozu eurozona je zabilježila rast za revidiranih 0,6 posto a EU za 0,2 posto. Pad je zabilježen i na godišnjoj razini, pa su građevinari u eurozoni smanjili aktivnosti za 2,6 posto a u EU za 5,8 posto. Ujedno su osjetno snižene procjene godišnjeg pada aktivnosti u kolovozu, s procijenjenih 5,5 posto na 1,4 posto u eurozoni, te sa 6,8 posto na 4,3 posto u EU. Među zemljama članicama čijim podacima raspolaže Eurostat, najveći su pad aktivnosti u građevinskom sektoru na mjesečnoj razini zabilježili Portugal, za čak 13,4 posto, Italija, za jedanaest posto, i Rumunjska, za četiri posto. Rast je zabilježen u Sloveniji, za 17,1 posto, Njemačkoj, za 2,7 posto, i Švedskoj, za 1,0 posto. Portugal je prednjačio padom aktivnosti u građevinskom sektoru i na godišnjoj razini, s negativnom stopom rasta od 18,2 posto, slijedi Italija s minusom od 17,8 posto, i Poljska, s padom za 16,7 posto.
WASHINGTON - Sve zemlje svijeta će pogoditi učinci klimatskih promjena, ali će najsiromašnije zemlje biti najteže pogođene nedostatkom hrane, porastom razine mora, ciklonima i sušom, priopćila je Svjetska banka u izvješću o klimatskim promjenama. "Nikada nećemo okončati siromaštvo ako se ne pozabavimo klimatskim promjenama. To je danas jedan od pojedinačnih najvećih izazova za socijalnu pravdu", rekao je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim. Izvješće nazvano "Smanjiti zagrijavanje" ističe razarajuće djelovanje svijeta koji će biti topliji za 4 stupnja Celzijusa do kraja stoljeća, što je vjerojatan scenarij prema sadašnjoj politici, stoji u izvješću. Zbog toga će porasti razina mora i doći će do poplava u nekim dijelovima svijeta. Doći će do oskudice vode i propadanja usjeva što će povećati glad i siromaštvo. "Nadam se da će nas ovo izvješće šokirati i natjerati na akciju", napisao je Kim u izvješću. Svjetska banka je prošle godine udvostručila financijska sredstva za zemlje koje se žele prilagoditi klimatskim promjenama i sada upravlja takvim fondovima u vrijednosti od 7,2 milijarde američkih dolara u 48 zemalja. Studija Svjetske banke objavljena je uoči sastanka predstavnika 200 zemalja u Dohi.
BRUXELLES - Eurozona je po nereguliranim aktivnostima u bankovnom sustavu, vrijednima približno 17.200 milijardi eura u 2011., druga u svijetu, nakon Sjedinjenih Država, prenosi europski informativni portal EUObserver naglaske izvješća Odbora za financijsku stabilnost (FSB). Od pojedinačnih zemalja najveći udio u Europi otpada na Britaniju, čiji je neregulirani bankovni sustav u 2011. procijenjen na 7.000 milijardi eura, dok je onaj SAD-a dosegnuo 18.000 milijardi eura. Te su transakcije u većini slučajeva neregulirane i predstavljaju veće rizike od tradicionalnih bankovnih aktivnosti. Kompanije koje se njima bave uključuju otvorene investicijske fondove rizičnog kapitala, mirovinske i mješovite fondove i tržišta vrijednosnica. Poznate i kao nebankarske financijske institucije, kompanije u nestandardnom bankovnom sustavu konkuriraju komercijalnim bankama u segmentima kao što je kreditiranje malog poduzetništva.
DEN HAAG - Nizozemska banka ING i Europska komisija objavili su da su postigli dogovor o produžetku roka za povrat pomoći koja je banci odobrena za vrijeme financijske krize. Novim sporazumom banka je dobila više vremena za prodaju imovine u segmentu osiguranja i za povrat preostalog iznosa od ukupno 10 milijardi eura državnih potpora iz 2008. Iz ING-a su priopćili da će preostale tri milijarde eura i 50-postotnu premiju vratiti u četiri jednake tranše od 1,125 milijardi eura. Isplata prve tranše najavljena je za 26. studenog, a zadnja bi trebala biti isplaćena u svibnju 2015. Prema početnoj verziji sporazuma iz 2009. ING se obavezao prodati poslovanje s osiguranjem do kraja 2013. godine, a novim je sporazumom dobio više vremena za ispunjenje te obveze, možda i do kraja 2018. ING će u sljedeće tri godine vratiti nizozemskoj državi kompletnu državnu potporu, uključujući i premije, istaknuo je potpredsjednik Komisije Joaquin Almunia. ING je već odvojio poslove osiguranja od onih bankovnih i prodao je svoj latinoamerički ogranak u 2011.
DOHA, - Katar je spreman potpisati milijardu eura vrijedan sporazum s Italijom o ulaganju u male i srednje talijanske tvrtke, izjavio je danas premijer te zaljevske države šeik Hamad bin Jassim al-Thani. Katar će osigurati polovinu novca za tu namjenu, izjavio je šeik Hamad na zajedničkoj novinskoj konferenciji s talijanskim premijerom Marijem Montijem, koji je u posjeti toj regiji. Ujedno, danas su talijanski strateški investicijski fond FSI i Qatar Holding potpisali ugovor o zajedničkom ulaganju do 2 milijarde eura u talijanske kompanije. Prema ugovoru, obje strane ulagat će u prve četiri godine podjednake iznose i to u prehrambeni i turistički sektor, te modnu i industriju namještaja.
BRUXELLES - Europska komisija dala je u ponedjeljak dopuštenje da američki fond Advent preuzme njemački lanac parfumerija Douglas, ocjenjujući da ta operacija ne predstavlja narušavanje tržišnog natjecanja. Američki fond Advent International dao je polovicom listopada ponudu za preuzimanje njemačkog lanca parfumerija Douglas čija je vrijednost procijenjena na gotovo 1,5 milijardi eura. Douglas je prisutan na tržištu kozmetičkih proizvoda, ali i nakita, slatkiša i knjižara, te ima godišnji promet od oko tri milijarde eura, s oko 2.000 dućana prisutnih u gotovo svim europskim zemljama.
KOPENHAGEN - Danska brodarska i naftna kompanija A.P. Moeller-Maersk objavila je da će smanjiti ulaganja u odjel za kontejnerski prijevoz i usredotočiti se umjesto toga na poslovanje s naftom naftnim platformama i lučkim pretovarom. "Smanjit ćemo aktivnosti u brodskom prijevozu i usmjeriti se na unosnije dijelove poslovanja i stabilnije poslove“, kazao je izvršni direktor Nils Andersen za londonski poslovni dnevnik The Financial Times, najavivši veliku promjenu u Maerskovoj strategiji. Prošlu je godinu Maersk Line zaključio s neto gubitkom od 540 milijuna dolara, dok je odjel za naftu ostvario dobit od 2,1 milijardu dolara, a odjel za naftne platforme dobit od 495 milijuna dolara. Poslovi pretovara zabilježili su plus od 649 milijuna dolara. Maersk Line središnji je dio grupe, s udjelom u svjetskom tržištu od 16 posto. U ovoj godini očekuju "skroman pozitivan rezultat".
LONDON - Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na londonskom tržištu blizu 110 dolara za barel zbog eskalacije nasilja na Bliskom istoku koje je potaklo zabrinutost za opskrbu naftom a potporu je pružila i nada da bi se fiskalna kriza u SAD-u ipak mogla izbjeći. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte bila viša za dolar i iznosila je 109,95 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,07 dolara višoj cijeni, od 87,99 dolara. Ulagači strahuju da bi se izraelsko-palestinski sukob mogao preliti u druge zemlje i poremetiti i izvoz iz regije koja dobavlja više od trećine svjetske nafte. Izrael je u ponedjeljak dolio ulje na vatru izjavom da je po potrebi spreman krenuti i u kopnenu invaziju na Pojas Gaze, iako je skloniji diplomatskom rješenju sukoba. Analitičari smatraju da je malo vjerojatno da bi se sukob Izraela i Gaze mogao proširiti na cijelu regiju, ali ulagači su oprezni jer znaju da su u prošloisti ratovi na tom području dovodili do embarga na isporuku nafte i privremenih poremećaja u opskrbi. "Sukobi na Bliskom istoku svakako podupiru cijene nafte. Ujedno sva financijska tržišta podupire nada da se nazire rješenje za krizu oko američkog proračuna", tumači Carsten Fritsch iz Commerzbanka.
TOKYO) - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući ohrabrujućem početku pregovora o proračunu u SAD-u, dok je tečaj jena prema dolaru pao na najnižu razinu u gotovo sedam mjeseci jer se očekuje daljnje labavljenje monetarne politike u Japanu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros skočio 1,4 posto, dok su burzovni indeksi u Singapuru, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji ojačali između 0,1 i 0,9 posto. U Šangaju su, pak, cijene dionica oslabile oko 0,3 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,6 posto, nakon što je prošloga tjedna zaronio na najnižu razinu u devet tjedana. Dobro raspoloženje na azijskim burzama zahvaljuje se blagom usponu cijena dionica na Wall Streetu u petak, nakon obećavajućeg početka pregovora o proračunu u SAD-u.
NEW YORK - Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica pale, no njihov blagi rast u petak, nakon početka pregovora o proračunskim problemima u SAD-u, potiče nadu da bi se tržište uskoro moglo stabilizirati, pa i oporaviti. Dow Jones indeks oslabio je prošloga tjedna 1,8 posto, na 12.588 bodova, dok je S&P 500 pao 1,5 posto, na 1.359 bodova, a Nasdaq indeks 1,8 posto, na 2.853 boda. Za S&P indeks to je drugi tjedni gubitak zaredom, dok je Dow Jones skliznuo četvrti, a Nasdaq šesti tjedan uzastopno. Posljedica je to strahovanja ulagača od automatskog smanjenja proračunskih rashoda i povećanja poreza početkom iduće godine, što bi moglo gurnuti američko gospodarstvo u recesiju, ako se republikanci i demokrati do kraja godine ne dogovore o boljim rješenjima. Tržište je već tjednima pod pritiskom, no kada problem 'fiskalne litice' bude riješen, cijene bi dionica mogle snažno porasti.