BRUXELLES - Predsjednici država ili vlada 15 zemalja članica EU-a i Hrvatske, koje čine neformalnu skupinu "prijatelji kohezije", okupili su se u utorak u Bruxellesu kako bi izvršili pritisak da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlike između bogatih i siromošnih regije u Uniji. Domaćin sastanka, na kojem sudjeluje hrvatski premijer Zoran Milanović, je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Skupinu "prijatelji kohezije" čine Hrvatska, Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska te Cipar, koji kao predsjedavajuća država u ovom pitanje ostaje neutralan. Europska komisija je za razdoblje 2014.-2020. predložila proračun u iznosu od 1,033 bilijuna eura u preuzetim obvezama, što je 1,08 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, a 988 milijarda eura u stvarnim plaćanjima, što je 1,03 posto BND-a. Za kohezijsku politiku namijenjeno je 376 milijarda eura. Prema prijedlogu Europske komisije Hrvatska bi u razdoblju 2014-2020. trebala imati na raspolaganju 13,7 milijardi eura.
LONDON - Zapadne banke povlače novac iz zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku, pri čemu je taj tempo u drugom tromjesečju blago ubrzao, konstatirala je skupina međunarodnih zajmodavaca i regulatora. Bečka inicijativa formirana je u siječnju 2009. na poticaj Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kako bi kroz suradnju banaka, regulatora i međunarodnih financijskih institucija spriječila slom financijskog sustava u istočnoj Europi pod utjecajem financijske krize. Skupina okuplja predstavnike EBRD-a, Međunarodnog monetarnog fonda, Europske investicijske banke i Svjetske banke, te Europske komisije i Europske središnje banke kao promatrača. Inicijativa odnedavno prati trendove razduživanja u regiji u tromjesečnim izvješćima i u drugom po redu izvješću konstatirala je da su banke u 12-mjesečnom razdoblju do kraja lipnja smanjile financiranje podružnica i ostalih banaka i poduzeća u regiji nove Europe, uz izuzetak Rusije i Turske, u protuvrijednosti 4,1 posto njezina BDP-a. Trend razduživanja najteže je pogodio Mađarsku i Sloveniju gdje su banke smanjile financiranje u protuvrijednosti 10 do 15 posto BDP-a. Slijede Bugarska, Hrvatska, Litva i Srbija, gdje je financiranje smanjeno u protuvrijednosti pet do 10 posto njihova BDP-a.
ATENA - Grčka je u utorak prikupila 4,06 milijardi eura aukcijom tromjesečnih zapisa kako bi podmirila financijske obveze koje joj dospijevaju krajem ovog tjedna. Prodano je 2,76 milijardi eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od mjesec dana, uz kamatu od 3,95 posto, te daljnjih 1,3 milijardi eura zapisa s rokom dospijeća od tri mjeseca i kamatom od 4,2 posto. Na prošlomjesečnoj aukciji tromjesečnih zapisa agencija za upravljanje državnim dugom prikupila je 1,62 milijardi eura, uz kamatu od 4,24 posto. Grčkoj su sredstva potrebna jer joj u petak na naplatu dospijeva pet milijardi eura tromjesečnih zapisa izdanih u kolovozu radi financiranja isplate plaća u javnom sektoru i mirovina, budući da su međunarodni zajmodavci odgodili isplatu tranše međunarodne pomoći. Ateni još nedostaje više od 900 milijuna eura za podmirivanje predstojeće obveze a iznos bi trebao biti namaknut izdanjem dodatnih dužničkih zapisa ovoga četvrtka, navode u agenciji.
BEOGRAD - U Beogradu su u utorak počeli razgovori misije Međunarodnog monetarnog fonda sa srbijanskim dužnosnicima o reformama koje bi trebale dovesti do smanjenja javnog duga i novog aranžmana Srbije s tom međunarodnom financijskom institucijom. Srbijanski ministar financija i gospodarstva Mlađan Dinkić uvjeren je da će misija MMF potvrditi prijedlog proračuna te države za 2013. Misija MMF boravit će u Beogradu do 20. studenoga, a u planu su razgovori o nacrtu proračuna za 2013. godinu, program fiskalne konsolidacije i srednjoročni makroekonomski okvir, priopćila je srbijanska središnja banka. Srbija je krajem rujna 2011. sklopila s MMF-om takozvani aranžman iz predostrožnosti, vrijedan 1,1 milijardu eura, ali je on zamrznut početkom veljače, budući je ovogodišnji proračun Srbije odstupio od dogovorenog fiskalnog programa. Predsjednik Fiskalnog vijeća Srbije Pavle Petrović je na tiskovnoj konferenciji ocijenio da MMF može tražiti dodatna jamstva o ostvarenju rashoda proračuna za 2013. godinu i pada proračunskog deficita za 2014.
MILANO - Najveća talijanska banka UniCredit u utorak je izvijestila da je u trećem tromjesečju ostvarila neto dobit od 335 milijuna eura, što se pripisuje snažnoj dobiti od trgovanja i smanjenju troškova. Time je učinjen snažan zaokret na godišnjoj razini, budući da je u trećem tromjesečju prošle godine UniCredit zabilježio gubitak od 10,6 milijardi eura zbog golemih otpisa povezanih s ranijim bančinim akvizicijama. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci neto dobit je dosegnula 1,4 milijardu eura, nasuprot 847 milijuna eura u istom razdoblju godine ranije. U trećem tromjesečju Unicredit je za loše zajmove izdvojio 1,8 milijardi eura, što je 1,8 posto manje na godišnjoj razini, ali je njihov iznos uvećan u prvih devet ovogodišnjih mjeseci za 13,2 posto, na 5,1 milijardu eura. Rezervacije za rizične zajmove u porastu su zbog duboke recesije u Italiji.
TORINO/MILANO - Talijanska banka Intesa Sanpaolo je objavila da je u trećem tromjesečju njezina neto dobit smanjena na 414 milijuna eura, u usporedbi s 527 milijuna eura ostvarenih u istom razdoblju prošle godine. U banci pritom napominju da je prošlogodišnji rezultat uključivao porezne beneficije u iznosu 1,1 milijardu eura. Sredstva rezerviranja za loše zajmove u trećem su tromjesečju uvećana na 1,2 milijarde eura, sa 695 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine. Podatak svjedoči o otežanom makrogospodarskom okruženju zbog duboke recesije u matičnoj Italiji, gdje Intesa ostvaruje 80 posto prihoda. Dobit prije oporezivanja uvećana je na 962 milijuna eura, s 224 milijuna eura u trećem tromjesečju 2011. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci neto dobit smanjena je za 12,5 posto, na 1,69 milijardi eura, dok je dobit prije oporezivanja porasla za 16,5 posto, na 3,22 milijarde eura. U Intesi ističući da će se i dalje fokusirati na jačanje kapitalne osnovice i na poboljšanje likvidnosti i profila rizika. Ujedno očekuju da će cijena kredita ostati visoka.
LJUBLJANA - Trgovački lanac "Mercator" u prvih je devet mjeseci ove godine uz 2,1 milijardu eura prihoda od prodaje ostvario 22 milijuna eura gubitka, objavila je slovenska kompanija. U priopćenju se navodi da je negativan rezultat posljedica smanjene gospodarske aktivnosti u regiji u kojoj posluje i posljedičnog pada potrošnje, a uz to i negativnih tečajnih razlika pri poslovanju u Srbiji. Mercator navodi da je tijekom trećeg kvartala ove godine već počela davati rezultate racionalizacija troškova poslovanja koju je uvela nova uprava sredinom godine. Učinci racionalizacije iznose do sada pet milijuna eura. Prihodi Mercatorove grupacije povećani su za 0,7 posto u odnosu na devet mjeseci lani te dosegli 72,2 posto ovogodišnjeg plana, ali su se prihodi Mercatora u Sloveniji smanjili za dva posto. Istodobno, na stranim tržištima je ostvaren rast prihoda od prodaje od 4,4 posto.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u utorak zbog neizvjesnosti u pogledu Grčka nakon što su ministri financija eurozone i čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nisu uspjeli postići dogovor o izmjenama uvjeta za isplatu nove tranše pomoći Grčkoj. Londonski FTSE pao je 0,5 posto na 5.740 bodova, frankfurtski DAX za 0,8 posto na 7.114 bodova, a pariški CAC za 0,3 posto na 3.401 bod. Među gubitnicima na tržištu izdvajao se u utorak njemački dobavljač plina i električne struje E.ON, čija je dionica potonula osam posto nakon što je povukla prognozu za 2013., pozivajući se na gospodarske nesigurnosti i strukturne troškove u energetskoj industriji. Spustile su se i cijene dionica RWE-a, za tri posto. Na značajnijem je gubitku, od gotovo pet posto, bio i britanski telekomunikacijski operater Vodafone nakon što je izvijestio o gubitku u prvoj polovici godine. Rudarske kompanije bile su također u minusu. Anglo American je izgubio na vrijednosti 3,6 posto, Randgold Resources 2,6 posto, a Eurasian Natural Resources 2,4 posto.
LONDON/NEW YORK - Euro se u utorak na međunarodnim deviznim tržištima spustio na novu najnižu razinu u više od dva mjeseca prema dolaru, nakon što su se međunarodni zajmodavci sukobili oko pomoći za Grčku, potpirujući strah od mogućeg novog produbljivanja dužničke krize u toj zemlji. Euro se u takvim okolnostima spustio nakratko i do 1,2660 dolara, najnižu razinu od 7. rujna, da bi se potom stabilizirao na 1,2696 dolara, što znači da je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na zatvaranje dan ranije. Dolar nije zabilježio veće promjene ni u odnosu na jen, te se njime trgovalo po 79,47 jena. Jedinstvena europska valuta smanjila je gubitke nakon što je u njemačkom listu objavljeno da Njemačka želi objediniti pomoć Grčkoj u jedinstvenu isplatu u iznosu većem od 44 milijarde eura. Trgovci su medijsko izvješće, koje se poziva na izvore u vladi, protumačili kao znak da Njemačka želi da se postigne sporazum.