ZAGREB - MMF-ov opis stanja u Hrvatskoj govori da je ono zabrinjavajuće, a za poboljšanje su potrebni nastavak štednje i rezovi te osiguranje gospodarskog rasta, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić komentirajući jučer objavljene preporuke misije MMF-a Hrvatskoj. MMF govori o alarmantnom i zabrinjavajućem stanju u pogledu rasta javnog duga, a javni dugovi rastu stoga što je Vlada napokon izračunala koliko je stoje dugovi brodogradnje, zdravstva, željeznica i drugih sustava, kaže Linić. Dodaje da pored svih uspjeha oko kontrole deficita, državnim preuzimanjem problematičnih kredita javni dug raste, a njegova otplata ugrožava mnoge procese u Hrvatskoj. Ističe da je tijekom 2013. i u sljedećim godinama neophodna daljnja financijska konsolidacija te da Vlada mora nastaviti s kontrolom deficita. Vlada smatra da rezanja treba nastaviti, kao i borbu za ekonomski rast jer će bez rasta biti vrlo teško smanjiti javne rashode, dodaje. Za prevelike rashode rješenje nisu novi nameti i porezi nego štednja i razvoj. Možemo li ostvariti oboje bit će lakše, a ako ne opcija je štednja, dodaje. "Moramo nastaviti jačanje fiskalne discipline, a promjenama porezne politike rasteretiti gospodarstvo da bi bilo konkurentno, te poreznu presiju na plaće polako preusmjeravati na poreze prema bogatima koji imaju dosta imovine", kazao je. Upitan razmišlja li Vlada o povećanju PDV-a na određene proizvode s nula na deset posto kako preporuča MMF, Linić je podsjetio da se od 1. siječnja 2013. nulta stopa PDV-a pretvara u pet postotnu, što zasad nema potrebe mijenjati.
ZAGREB - Zamoljen za komentar izvješća Europske komisije o monitoringu, u kojem se kaže da nije dovoljno napravljeno u brodogradnji i željezarama, ministar financija Slavko Linić podsjetio je da je željezara (Sisak) zatvorena te da se očekuje kako bi novi vlasnik mogao pokrenuti proizvodnju do kraja godine. Kad je riječ o brodogradnji, Linić podsjeća da je Vlada preuzela preko devet milijardi kuna u javni dug, Kraljevica je u stečaju, Uljanik dovršava privatizaciju, na to se priprema i 3. maj, a potpis ugovora za Brodosplit očekuje se u sljedećih sedam-osam dana, pa ostaje samo Brodotrogir. Prema tome, kaže Linić, do ulaska u EU sve obveze iz poglavlja o slobodi tržišta bit će izvršene. Na pitanje je li zadovoljan stanjem u javnim poduzećima, napomenuo je kako je Vlada krenula s restrukturiranjem, primjerice u HŽ-u, a da će restrukturiranja biti do kraja godine uspješno provedena u svim javnim poduzećima. Ministar Linić nije zadovoljan ostvarenjem plana investicija javnih poduzeća, koji se ostvaruje sa 30 do 35 posto. Stoga drži da je potreban ogroman napor da se do kraja godine taj plan ostvari sa sto posto, što je po njegovoj ocjeni itekako potrebno da bi pad BDP-a bio manji i da se približi Vladinim projekcijama od nula posto.
ZAGREB - Preporuka MMF-a za produženjem dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina može se ostvariti tek u ne baš skoroj budućnosti, rekao je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Da bi Hrvatska ostvarila visoki rast BDP-a morala bi imati barem dva milijuna zaposlenih. Ako i zaposlimo sve ljude sa zavoda za zapošljavanje, još će nam nedostajati radne snage, stoga produžavanje dobi za odlazak u mirovinu čeka Hrvatsku u budućnosti, ali ne u doglednoj budućnosti, izjavio je Mrsić komentirajući jučerašnju zaključnu izjavu misije MMF-a. Prosječna životna dob u Hrvatskoj produžila se tri puta manje nego u zemljama Europske unije, što također pokazuje da je upitno trebamo li mi odmah primjeniti preporuku MMF-a, dodao je Mrsić. Što se tiče ostalih preporuka MMF-a, Mrsić je istaknuo da su neke od njih već ugrađene u hrvatsko zakonodavstvo, samo je pitanje kojom brzinom će se te promjene odvijati. Hrvatska Vlada opredijelila se za štednju, ali i poticanje investicija i rast BDP-a, a mjere koje predlaže MMF dolaze u obzir ako Vlada ne uspije u tim namjerama, rekao je Mrsić.
BLED - Hrvatski i slovenski financijski stručnjaci Zdravko Rogić i Franc Arhar predložiti će ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije da se Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu zajedno pošalje pismo u kojima će tu instituciju obje strane zamoliti za suradnju u traženju rješenja za pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke, a u međuvremenu će se razgovarati i o mogućem bilateralnom rješenju. Nakon svog trećeg sastanka, održanog danas na Bledu, Rogić i Arhar, koje su imenovale vlade Hrvatske i Slovenije za pripremu prijedloga rješenja problema devizne štednje kod bivše Glavne filijale Ljubljanske banke u Zagrebu, izrazili su optimizam da će se za to pitanje naći rješenje koje odgovara objema stranama. U traženju rješenja preko BIS-a spremni smo na raspolaganje dati i naše usluge, izjavio je Arhar. Traženje rješenja putem BIS-a novi je pokušaj da se dođe do rješenja tog pitanja pregovorima svih nasljednica bivše SFRJ, nakon što je jedan takav pokušaj već bio neuspješan, a Arhar i Rogić pokušat će na takve pregovore nagovoriti i ostale zemlje bivše SFRJ, potpisnice sporazuma o sukcesiji, potpisanog u Beču 2001. godine, dodao je Arhar. Cilj je da se nađe prihvatljivo rješenje za obje strane, pri čemu se traže dodirne točke, istaknuo je Rogić. Neslužbeno se saznaje da bi do idućeg sastanka Rogića i Arhara moglo doći za oko dva tjedna.
SISAK - Novi vlasnik najvećeg dijela sisačke željezare, talijanska kompanija Acciaierie Bertoli Safau (ABS) koja djeluje u sastavu holdinga Danieli, namjerava tijekom studenoga pokrenuti proizvodnju u novoj sisačkoj čeličani koju je prije dvije godine, dok je bio vlasnik željezare, izgradio američki CMC. U čeličani će na početku biti zaposleno stotinjak radnika. To je u razgovoru sa sisačkim gradonačelnikom Dinkom Pintarićem najavio predsjednik Uprave ABS-a Alessandro Trivillioni, priopćeno iz sisačke gradske uprave. Na zatvorenom sastanku Trivillioni i član Uprave ABS-a Sisak Giuseppe Flabore sisačke su gradske čelnike upoznali i s poslovnim planovima talijanske kompanije u Sisku. Radnici sisačkog Metalinga uglavnom su završili demontažu i uklanjanje proizvodnih linija valjaonice šavnih cijevi, a oko 6.000 tona opreme već je spremno za transport i montažu u Americi. Uskoro će početi demontaža i najvećeg željezarinog pogona valjaonice bešavnih cijevi koja će također biti preseljena u Ameriku.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze prekinuli su višednevni rast, Crobex je nakon pet dana rasta danas pao za 0,09 posto, na 1.752,78 bodova. Specijalizirani indeks Crobex10 pao je za 0,22 posto, na 980,99 bodova, a nakon rasta u proteklih šest trgovinskih dana. Redovni promet Burze iznosio je danas 12,8 milijuna kuna, a pojedinačno najveći promet imale su dionice Valamar Adria Holdinga kojih je protrgovano za 2,1 milijun kuna. Cijena te dionice je porasla za 1,89 posto, na 106,30 kuna. HT-ova je dionica uz pad cijene od 0,33 posto, na 207,50 kuna, ostvarila nešto više od 2 milijuna kuna prometa. Po prometu slijedi dionica Europlantaže, kojom se trguje na MTP-u, sa oko 1,8 milijuna kuna i nepromijenjenom zadnjom cijenom od 740 kuna. Rast cijene za 2,47 posto, na 1.239,92 kune, bilježe dionice Ericssona Nikole Tesle kojih je protrgovano za 1,1 milijun kuna.