ZAGREB - Stečajni upravitelj Tvornice željezničkih vagona Gredelj Petar Hrkač izvijestio je radnike Gredelja na njihovom današnjem prosvjednom skupu u krugu tvornice da je jučer otvoren stečaj Gredelja i da će svi dobiti otkaz, a da će se na posao vratiti oni koji budu potrebni. Otkaze ugovora o radu radnici Gredelja dobit će ubrzo, ovih dana, a potom će, po Hrkačevim riječima, svi odraditi jednomjesečni otkazni rok. Nakon toga, novi ugovori o radu bit će ponuđeni onima koji su potrebni za obavljanje poslova. Premda su radnici inzistirali, Hrkač nije odgovorio koliko bi ih se moglo vratiti na posao. Do 12. prosinca, za kada je zakazana skupština vjerovnika, mora biti jasno što Gredelj može u budućnosti i s kojim ljudima, rekao je Hrkač i dodao da će tada vjerovnici odlučiti što će biti s Gredeljem. Najavio je da će sva radnička potraživanja biti isplaćena prema stečajnom zakonu i kolektivnom ugovoru. Isplate plaća za kolovoz i rujan Hrkač očekuje u radoblju od mjesec do mjesec i pol dana od ispitno-izvještajnog ročišta, a za troškove prijevoza kazao je kako će ih pokušati isplatiti što prije. Na pitanje radnika je li još uvijek živ plan o podjeli Gredelja na dva društva uz smanjenje broja zaposlenih na 700, rekao je kako želi da Gredelj radi punim kapacitetom. Radnici su sa strepnjom i ogorčenjem primili vijesti o stečaju, a stečajnom upravitelju uputili brojna pitanja, na koja uglavnom nisu dobili odgovor. Neka od njih su kako će preživjeti bez plaće, kad će plaće biti isplaćene, koliko će ih na kraju morati otići iz poduzeća te hoće li odgovarati oni koji su Gredelj doveli u sadašnju situaciju.
ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) je do kraja rujna ove godine turističkom sektoru odobrila nešto više od milijardu kuna kredita, što je povećanje za nešto više od 80 posto u odnosu na prošlu godinu, a iduće godine za turizam planira povećati kredite 7 do 10 posto te zadržati postojeće kamatne stope od 1 posto, 3 posto i 5 posto za te kredite. Time bi se, uz ostale mjere koje priprema Ministarstvo turizma i Vlada, povećala investicijska atraktivnost, aktivnost i konkuretnost hrvatskog turizma, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu turizma na kojoj su ministar turizma Veljko Ostojić i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev iznijeli podatke o kreditnoj aktivnosti HBOR-a za turizam i planovima investicija u tom sektoru za iduću godinu. U idućoj godini očekujemo investicije u turizmu od 2,5 do 3 milijarde kuna, što bi bilo gotovo dvostruko više nego ove godine, naglasio je Ostojić. Turistički je sektor pozvao da iskoristi dobre uvjete HBOR-a, naglasivši da se bolji investicijski okvir teško može i zamisliti, a Kovačev ističe kako su za turizam rokovi otplate kredita ove godine produljeni na 17 godina, što je najdulji rok u bilo kojem HBOR-ovom programu, poček je 4 godine, a kamatne stope su smanjene za po jedan postotni bod, na 1 posto, 3 posto i 5 posto.
ZAGREB - Povjerenik EU za proračun i financijsko planiranje Janusz Lewandowski pozvao je u utorak u Zagrebu Hrvatsku da nastavi jačati svoje kapacitete za povlačenje europskih sredstava i pripremi dobre projekte kako bi bila neto-korisnik europskog proračuna, a ne neto-uplatitelj. Povjerenik Lewandowski razgovarao je s potpredsjednikom vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku Nevenom Mimicom i potpredsjednikom vlade i ministrom regionalnog razvoja i fondova EU-a Brankom Grčićem o pregovorima koje države članice EU-a vode o novom višegodišnjem proračunu za razdoblje od 2014. do 2020. i hrvatskim stajalištima i zahtjevima u tom pogledu. "Ovo je odlučujući trenutak za pripreme Hrvatske za ulazak u EU", kazao je Lewandowski, pozivajući Hrvatsku da nastavi jačati svoje apsorpcijske kapacitete kako bi mogla u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj namijenjena. Ukupni učinak ulaska Hrvatske na sedmogodišnji europski proračun iznosi 13,741 milijarda eura u obvezama, a 9,956 milijarda u stvarnim plaćanjima. Najveći dio dolazi iz kohezijskih sredstava, 8,7 milijarda eura. Europski proračun se iskazuje na dva načina – odvojeno se prikazuju preuzete obveze, odnosno rashodi koji su vezani za aktivnosti dulje od jedne financijske godine i rashodi koji pokrivaju aktivnosti iz tekuće i prijašnjih financijskih godina, koji su stvarno isplaćeni u toj godini. Na godišnjoj osnovi za Hrvatsku to znači oko 1,1 milijarda eura, što bi se 2020. trebalo popeti na 1,4 milijarda eura, rekao je Grčić.
ZAGREB - Očekivani ukupni prirod kukuruza, šećerne repe, suncokreta i soje u Hrvatskoj u 2012. će biti manji nego u godini prije, pri čemu se najveći pad očekuje kod kukuruza i soje čiji će urod biti za četvrtinu manji nego prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o očekivanim prirodima kasnih usjeva sa stanjem početkom rujna ove godine. Ti su podaci prve informacije o visini priroda važnijih kasnih usjeva koje izdaje DZS, a i oni pokazuju da će ovogodišnja suša znatnije smanjiti prinose kukuruza, soje i šećerne repe. Po prvim statističkim procjenama, u ovoj se godini očekuje ukupni prirod kukuruza od 1,3 milijuna tona, što je za 25 posto manje nego prošle godine kada je urod kukuruza bio nešto veći od 1,73 milijuna tona. Prosječna prinos kukuruza po hektaru u ovoj se godini procjenjuje na 4,2 tona, dok je prošle godine prosječno bio 5,7 tona po hektaru. Pad priroda za 25 posto očekuje se i kod soje za koju prve procjene govore o prirodu od ukupno 110 tisuća tona te prosječnom prinosu po hektaru od 1,9 tona. Prve su procjene DZS-a da će ovogodišnji urod šećerne repe biti za 18 posto manji od ostvarenog prošlogodišnjeg priroda. Ove se godine očekuje urod šećerne repe od 960 tisuća tona, ili 40 tona po hektaru. Očekuje se i manji urod suncokreta za 4 posto, odnosno urod od 82 tisuće tona ili prosječno 2,4 tona po hektaru.
ZAGREB - U nešto živahnijem trgovanju nego jučer, indeksi Zagrebačke burze oko podneva bili su u blagom plusu, pri čemu se najviše trgovalo povlaštenom dionicom Adrisa, dok je najveća dobitnica dionica Atlantske plovidbe. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,24 posto, na 1.731 bodu, a Crobex10 0,03 posto, na 964 boda. Redovni promet iznosio je 3,73 milijuna kuna, što je otprilike 1,7 milijuna više nego jučer u ovo doba. Povlaštenom dionicom Adrisa ostvareno je do podneva 774.000 kuna prometa. Cijena joj je ojačala gotovo 1 posto, na 226,5 kuna, te se nalazi na najvišoj razini od 14. svibnja, kada je na zatvaranju dosegnula 227 kuna. Po visini prometa slijedi dionica Atlantske plovidbe, kojom je ostvareno 692.000 kuna prometa. Cijena joj je skočila gotovo tri posto, na 240 kuna. Uz promet od 444.000 kuna, dionici HT-a cijena je ojačala 0,78 posto, na 204,8 kuna – najvišu razinu do 21. kolovoza, kada je na zatvaranju iznosila 205 kuna. U većem fokusu investitora je i dionica Ine, pri čemu joj je cijena i dalje na rekordnoj razini od 4.500 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, ojačala prema euru za 0,19 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,428593 kune. Kuna je u odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a ojačala i prema ostalim značajnijim svjetskim valutama, pri čemu je srednji tečaj američkog dolara snižen za 0,26 posto, na 5,754584 kune. Srednji tečaj švicarskog franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke iznosi 6,140856 kuna te je niži za 0,25 posto u odnosu na jučer, dok je srednji tečaj britanske funte smanjen za 0,22 posto, na 9,299691 kunu.