ZAGREB - Cijene motornih benzina od ponoći će biti niže od 33 do 35 lipa po litri, eurodizel će pojeftiniti za 30 lipa, a cijene plavog dizela i lož ulja bit će niže od 19 do 22 lipe, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva koje je danas objavilo najviše razine maloprodajnih cijena naftnih derivata u razdoblju od 2. do 15. listopada. Cijene motornih benzina pale su i prije dva tjedna, ali blaže, za 13, odnosno 14 lipa, a nakon najnovijeg će pojeftinjenja najviša cijena najprodavanijeg eurosupera 95 pasti ispod 11 kuna, razinu ispod koje je zadnji put bila 20. kolovoza. U iduća dva tjedna naftne kompanije eurosuper BS 95 mogu prodavati po najvišoj cijeni od 10,77 kuna, što je 33 lipe manje od dosadašnjih 11,10 kuna. Za 34, odnosno 35 lipa po litri od ponoći će pojeftiniti eurosuper 98 i eurosuper 100, jer je Ministarstvo gospodarstva najvišu cijenu eurosupera BS 98 utvrdilo na 11,13 kuna (do sada 11,47 kuna), a eurosupera BS 100 na 11,37 kuna (do sada 11,72 kune). Najviša cijena eurodizela BS u iduća dva tjedna može biti 10,03 kune, što je 30 lipa manje od dosadašnjih 10,33 kune. Od ponoći će pojeftiniti i plavi dizel i plinska ulja - najviša cijena plavog dizela može biti 6,40 kuna, što je 19 lipa niže od dosadašnjih 6,59 kuna, dok će cijene plinskih ulja pasti za 22 lipe - najviša cijena običnog loživog ulja može biti 7,16 kuna (do sada 7,38 kuna), a euro plinskog ulja 7,41 kunu (do sada 7,63 kune).
ZAGREB - Pliva provodi jedan od najvećih investicijskih ciklusa u svojoj povijesti, ukupne vrijednosti veće od 200 milijuna dolara, što se gotovo u cijelosti odnosi na proizvodnju, istaknuto je na današnjem obilasku Plivinih proizvodnih lokacija u Savskom Marofu i Zagrebu. Investicije obuhvaćaju gradnju novog pogona za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstancija i postrojenja za obradu otpadnih voda i procesnih plinova u Savskom Marofu te proširenje postojećeg pogona za proizvodnju suhih oralnih oblika i proizvodnju injekcija u Zagrebu. Završetak gradnje planiran je do kraja 2013. godine. Ukupno ulaganje od 200 milijuna dolara Pliva pokriva iz vlastitih izvora, a više od 80 posto proizvodnje iz novih pogona namijenjeno je izvozu, rekao je predsjednik Uprave Plive Tihomir Orešković. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić prilikom obilaska gradilišta u Savskom Marofu ocijenio je kako je Pliva uspjela dokazati da je u grupaciji Teva najbrža u pretvaranju istraživačkih procesa u proizvodnju. Plivine investicije po njegovim su riječima trenutno najveće privatne investicije u Hrvatskoj koje su bitne zbog svoga iznosa, ali i poruke da je u Hrvatskoj moguće ulagati u visoke tehnologije i polučiti visoke prihode po zaposlenom.
ZAGREB - "Stvari se pokreću i dešavaju" o čemu govori statistički podatak o 3,8 postotnom rastu ulaganja u kapitalna dobra, izjavio je danas prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Jedno od takvih je rekonstrukcije hidroelektrane Zakučac u zaleđu Omiša, vrijedno milijardu kuna, rekao je Čačić koji je danas obišao proizvodne lokacije Plive u Savskom Marofu i Zagrebu. Na pitanje je li gotova analiza ostvarenja plana ulaganja javnih poduzeća, odgovorio je da je potrebno 15 do 20 dana za prikupljanje podataka te da će krajem mjeseca biti gotovi podaci sa stanjem od 1. listopada. Na pitanje što će industriji i gospodarstvu donijeti Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, rekao je da će to biti čišćenje, što neće biti lako, ali je nužno. Bit će bolno, a pitanje je koliko imamo anestetika, ali bez rezova ne ide jer je nelikvidnost kulminirala pa su novčani tokovi potpuno začepljeni, rekao je Čačić. Zamoljen za komentar pada broja zaposlenih u industriji na godišnjoj razini, kazao je kako ne treba zaboraviti da su lani radili Dina, Dioki i Željezara Sisak, a bilo je i više zaposlenih u brodogradnji.
ZAGREB - Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u drugom je tromjesečju ove godine iznosio 210 milijuna eura, što je 156,2 milijuna eura ili 42,6 posto manji deficit nego u istom razdoblju prošle godine, preliminirani su podaci Hrvatske narodne banke. Na kretanja na tekućem računu u drugom kvartalu ove godine ponajviše je utjecao rast suficita na računu usluga te pad deficita na računu dohotka, dok se na računu roba bilježi rast deficita. Na računu roba manjak je u razdoblju od travnja do kraja lipnja iznosio 1,7 milijardi eura, što je 4,8 posto veći deficit nego u isto vrijeme lani. Istodobno je pak deficit na računu dohodaka smanjen za 29,5 posto, na 329,7 milijuna eura. Na računu usluga suficit je porastao za 3,4 posto, na 1,6 milijardi eura, ponajviše pod utjecajem kretanja na podračunu putovanja, odnosno turizma. Dobri fizički turistički pokazatelji u predsezoni tako su se odrazili i na podatke o priljevu deviza od turizma s obzirom da je prihod od putovanja u drugom tromjesečju ove godine porastao za 9,1 posto, ili za 146,7 milijuna eura, na 1,76 milijardi eura. U prvom je polugodištu zabilježen deficit tekućeg računa platne bilance u iznosu od 1,8 milijardi eura, što je 194 milijuna eura ili 9,7 posto manje nego u prvom polugodištu lani.
ZAGREB - Prosvjed deset sindikata Matice hrvatskih sindikata održat će se 11. listopada na Trgu Francuske Republike, Trgu bana Jelačića i Trgu sv. Marka, najavio je danas predsjednik Matice Vilim Ribić, pozvavši građane da im se pridruže jer je to "simbol protivljenja pogrešnoj i štetnoj politici koja nije u interesu članova sindikata i većine građana". Očekujemo nekoliko tisuća ljudi iz sustava prosvjete, zdravstva i drugih sindikata, a ovisno o odazivu građana i do dvadeset tisuća ljudi, rekao je Ribić na konferenciji za novinare. Ova školska godina neće biti godina socijalnog mira, prosvjed je tek prva u nizu akcija, a ove jeseni organizirat ćemo i štrajk, dodao je. Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, smatra neprihvatljivom premijerovu izjavu da se zbog pritiska određenih ljudi u sindikatu nije moglo dogovoriti da se na najkraće moguće vrijeme odustane od božićnice i regresa. Nije bilo nikakvog razloga da se napravi odmazda nad profesorima, nastavnicima i učiteljima, osim da je to vjerojatno čestitka premijera za Svjetski dan učitelja, istaknuo je.
RIJEKA - Obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić danas je izjavio da će novi županijski prostorni plan omogućiti nove sadržaje i predvidjeti novu poslovno-uslužnu zonu na prostoru Brodogradilišta Kraljevica u stečaju. Rekao je da prostorni plan na tom području neće predvidjeti industrijsku, nego poslovno-uslužnu zonu u kojoj će biti mogući i turistički sadržaji te da je "po pregovorima s EU, brodogradnja tamo likvidirana, jer se moralo smanjivati dokove". Vujić je na redovnoj konferenciji za novinare istaknuo da poslovna zona ne predviđa primjerice marinu, da predviđa remont jahta, ali ne i remont brodova, koji se obavlja u obližnjem Brodogradilištu Viktoru Lencu. Dodao je da je to ipak stvar ulagača, ali da će se prostornim planom omogućiti nove sadržaje, spriječiti blokiranje prostora i da se neće dozvoliti da se Kraljevica upropasti kao Bakar. Naglasio je da se na prostoru brodogradilišta u Kraljevici neće dozvoliti "nikakva industrija, posebice ne rezalište brodova koje su neki htjeli nametnuti".
ŽUPANJA - Velika suša, koja u Slavoniji traje od proljetos, gotovo je prepolovila prinose šećerne repe na poljima kooperanata županjske "Sladorane" te su oni od očekivanih manji za oko 40 posto, potvrdio je Dražen Holmik iz Službe za plan i analizu "Sladorane". Prerade šećerne repe u toj šećerani odvija se u otežanim uvjetima upravo zbog problema koje je prouzročila suša, koji se ponajprije ogledaju u smanjenim prinosima i lošijoj kvaliteti repe. Repu skidamo s površine od 8.574 hektara, a zbog suše prinosi će biti manji za oko čak 40 posto, navodi dodajući kako prosječni prinos iznosi 37 naspram 52 tone po hektaru, koliko je iznosio u 2011. U "Sladorani" namjeravaju u ovogodišnjoj kampanji preraditi oko 310.000 tona šećerne repe iz koje će proizvesti oko 45.000 tona šećera. Prošle godine u toj je šećerani prerađeno 450.000 tona šećerne repe. "Sladorani" veliki problem u ovogodišnjoj kampanji predstavlja i nemogućnost raspolaganja repom proizvođača u Srbiji s kojima je županjska šećerana ugovorila proizvodnju, ali oni nisu u mogućnosti isporučiti repu zbog privremene zabrane Srbije na izvoz žitarica i šećerne repe.
ZAGREB - Hrvatske autoceste (HAC) na svim su autocestama u svojoj nadležnosti u prvih osam mjeseci ove godine zabilježile 3,1 posto manji promet vozila, a za 1,1 posto viši prihod od cestarine nego u istom razdoblju prošle godine, dok je koncesionar Autoceste Zagreb-Macelj zabilježio porast broja vozila i prihoda od cestarine od po 5,3 posto, doznaje se iz tih tvrtki. Po podacima HAC-a u osam mjeseci ove godine po svim autocestama kojima upravljaju prometovalo je 22,35 milijuna vozila (3,1 posto manje), dok je prihod od naplaćene cestarine bez PDV-a iznosio 904,1 milijun kuna (1,1 posto više). Na autocesti Zagreb-Macelj u osam mjeseci ove godine bilo je ukupno 4,44 milijuna vozila (5,3 posto više), dok je prihod od cestarine bez PDV-a iznosio 123,3 milijuna kuna (5,3 posto više).
ZAGREB - Redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u rujnu je u odnosnu na kolovoz povećan za 30,2 posto, na 203,2 milijuna kuna, stoji u danas objavljenom mjesečnom izvješću Zagrebačke burze. U plusu su rujan u odnosu na kolovoz završili i burzovni indeksi, pa je tako Crobex prošli mjesec završio na razini od 1.715 bodova, te je prema mjesecu ranije rastao za 2,1 posto, dok je vrijednost indeksa Crobex10 povećana za 4,3 posto, na 954,5 bodova. Najtrgovanija dionica u rujnu bila je dionica HT-a, sa 33 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 1,5 posto, na 203 kune. Promet dionicama Ine u rujnu je iznosio gotovo 17,4 milijuna kuna, uz rast cijene za 7,3 posto, na 4.400 kuna, dok je cijena povlaštenih dionica Adris grupe porasla za 2,8 posto, na 223 kune, uz promet od 13,8 milijuna kuna. Gotovo devet milijuna kuna prometa u rujnu je ostvareno dionicama Podravke, koje su poskupjele za 15 posto, na 247,76 kuna, dok je mjesečni promet nešto manji od osam milijuna kuna ostvaren dionicama Valamar Adria Holdinga, uz rast cijene za 5,2 posto, na 101,5 kuna.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze današnje su trgovanje završili u plusu, Crobex je porastao za 0,72 posto, na 1.727,67 bodova, Crobex10 povećan je za 0,99 posto, na 963,98 bodova, a cijena dionice Ine dostigla je rekordnu razinu od 4.500 kuna. Redovni promet Burze iznosio je 9,2 milijun kuna, a samo su dvije dionice ostvarile promete iznad milijun kuna. Promet dionicom Ine iznosio je 2,2 milijuna kuna, a cijena joj je nastavila rasti, četvrti trgovinski dan zaredom, danas je povećana za 2,27 posto, na do sada rekordnih 4.500 kuna. HT-ova je dionica uz 0,15 posto višu cijenu ili po 203,31 kunu ostvarila 1,7 milijuna kuna prometa. Dionica Diokija zabilježila je pad cijene od 1,15 posto, na 19,77 kuna, uz promet od 709,8 tisuća kuna. (Hina) xggoj yds