ZAGREB - Činimo sve kako bi se problem nelikvidnosti pokušao riješiti u prvih šest mjeseci primjene novog zakona o financijskom poslovanju, dakle, do kraja prvog tromjesečja iduće godine, rekao je danas ministar financija Slavko Linić navodeći najnovije podatke Fine po kojem su neizvršene osnove za plaćanje krajem svibnja porasle na 44,5 milijardi kuna. Sudjelujući na okruglom stolu o zakonu o financijskom poslovanju i općem poreznom zakonu, Linić je najavio da će Vlada sa sutrašnje sjednice Hrvatskom saboru uputiti prijedlog zakona o financijskom poslovanju, a nada se da će ga Sabor u prvom čitanju raspraviti do ljetne stanke. Tada imamo dovoljno vremena za primjedbe i sugestije i pripremu drugog čitanja do kraja rujna. Želimo da se zakon o financijskom poslovanju usvoji do 1. listopada kako bi tada i stupio na snagu, čime bi se dobilo na brzini i efikasnosti u rješavanju neizvršenih osnova za plaćanje do kraja prvog kvartala iduće godine, rekao je Linić na okruglom stolu u organizaciji Hrvatska udruga poslodavaca, tjednika Lider i Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. Taj je zakon važan za rješavanje problema nelikvidnosti i nesolventnosti, a uz ostalo uvodi predstečajnu nagodbu koja zapravo zamjenjuje predstečajni postupak. Utvrđuju se i rokovi plaćanja računa od 60 dana, a za državu 30 dana. Usvajanje Općeg poreznog zakona, kojim se uvodi i objava popisa poreznih dužnika, u Saboru se očekuje do kraja ovog tjedna.
ZAGREB - Pregovori Vlade i sindikata javnih službi o izmjenama temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) nastavljeni su danas poslijepodne u sjedištu Vlade. Sjest ćemo za stol i razgovarat ćemo, tek je kratko novinarima pred ulazak u Banske dvore kazao ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić je uoči sastanka kazao kako ne očekuje ništa, jer vlast nije pokazala elementarne pregovaračke sposobnosti "već svoje najvažnije svojstvo, a to je volja za moć i vladanje nad ljudima". S tim se suočavamo na svakom sastanku i mislim da tu nema argumentiranog dijaloga, rekao je Ribić. Najavio je i da će sindikati iznijeti neke svoje prijedloge, ali ni on ni drugi čelnici sindikata javnih službi prije pregovora nisu htjeli precizirati o čemu se radi. Na današnjem nastavku pregovora očekuje se odgovor sindikata na vladinu ponudu smanjenja dodatka za radni staž sa 0,5 na 0,3 posto po godini staža do kraja ove godine, čime bi država uštedjela 500 milijuna kuna. Vlada predlaže i ukidanje božićnice u ovoj godini, smanjenju dnevnice sa 170 na 150 kuna, te izostanak jubilarnih nagrada i regresa iduće godine. Prijedlog je vlade i da se stavi van snage sporazum koji su sindikati sklopili s prethodnom vladom o podizanju plaće s 1. siječnjem 2013., kao i o prosvjetnom dodatku od 1. srpnja ove godine.
KOPRIVNICA - Predsjednik RH Ivo Josipović tijekom današnjeg posjeta Podravki kazao je kako vjeruje u koprivničku tvornicu kao nacionalnu kompaniju koja danas, a i sutra kada uđemo u Europsku uniju, može biti uspješna tvrtka na koju možemo biti ponosni. "Ima i drugih takvih tvrtki, međutim Podravka je posebno osjetljiva zato jer je naša domaća, a drugo zato što se bavi strateškim resursima, odnosno hranom", rekao je predsjednik Josipović novinarima nakon susreta s predstavnicima tvrtke. Kazao je kako je imao ozbiljne investitore u uredu koji su govorili o tome da ne žele kupiti Podravku nego ulagati u proširenje njenih asortimana. "Ne mogu govoriti o imenima, ali mogu reći da se radi o predstavnicima nekih od velikih fondova koji operiraju po Europi, Americi i Aziji. Oni ne kupuju tvrtke, nego gledaju gdje će investirati novac, dakle uložiti ga u neki projekt. Podravka nije bila jedina tvrtka za koju su oni zainteresirani, ali je jedna od glavnih koja se spominjala", kazao je predsjednik Josipović. S Upravom Podravke predsjednik je održao jednosatni sastanak. Nakon toga održan je susret i s ostalim djelatnicima Grupe Podravka na kojem se govorilo o ulasku Hrvatske u Europsku uniju.
ZAGREB - Ukupni financijski prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja u prva četiri mjeseca ove godine iznosili su 4,2 milijarde kuna ili 4,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, objavilo je danas Ministarstvo turizma. Napominjući kako je riječ o nedavno objavljenim financijskim podacima Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave, iz Ministarstva turizma navode kako su pravne i fizičke osobe u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima u prva četiri mjeseca ostvarile ukupni prihod od 1,4 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini porast za 12,4 posto. Kampovi su u prva četiri mjeseca ove godine ostvarili 36,3 milijuna kuna prihoda ili 14,4 posto više nego lani, dok su touroperatori sa 66 milijuna kuna prihoda u plusu od 17,7 posto, navodi se u priopćenju Ministarstva turizma.
ZAGREB - Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora za projekte poticanje inovacija u turizmu koji je otvoren do 31. kolovoza ove godine i za što je predvidjelo ukupno 6 milijuna kuna. Poziv je objavljen na web stranicama Ministarstva u sklopu ovogodišnjeg programa "Inovativni turizam" temeljem kojeg će sredstva dodijeliti projektima čiji je cilj razvoj novih, inovativnih proizvoda i proširenje ukupne turističke i ugostiteljske ponude. Ministar turizma Veljko Ostojić naglasio je da su inovacije, svježe ideje i novi zanimljivi proizvodi dodatni iskorak u ukupnoj ponudi te da to odredište pozicionira na višu, još kvalitetniju razinu. Stoga, kako kaže, kroz program "Inovativni turizam" žele još snažnije potaknuti inovacije u turizmu, a to je i u skladu s trendovima na svjetskom turističkom tržištu. Taj je program jedan od ukupno osam ove godine u sklopu kojih će Ministarstvo turizma ukupno dodijeliti 32 milijuna kuna potpora i poticaja, a sve s ciljem jačanja cjelokupne konkurentnosti hrvatskog turizma kroz partnerstvo s javnim, privatnim i civilnim sektorom.
ZAGREB - Udruga Potrošač treba u roku 60 dana dodatno obrazložiti kolektivni interes u tužbi koju je podigla protiv osam banaka zbog valutne klauzule u švicarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope, odlučeno je na zagrebačkom Trgovačkom sudu na kojem je danas održano prvo pripremno ročište u tom sporu. Odvjetnici tuženih banaka u istom razdoblju nakon primitka tužbe moraju iznijeti svoje stajalište. Po sudskom rješenju, tužitelj mora pojedinačno za svaku banku navesti razdoblje u kojem su banke sklapale sporne ugovore. Uz to, za svako razdoblje mora navesti i pravni propis na koji se poziva, odnosno svaki konkretni članak za koji smatra da je prekršen. Sudac Radovan Dobronić uputio je tužitelja da odustane od dijela tužbe u kojima se traži isplata potrošačima razlike nastale zbog viših rata ili će taj dio odbiti jer je nedopušten. No, predstavnici tužitelja rekli su novinarima da će potrošači, presudi li u konačnici sud u njihovu korist, sami pojedinačnim tužbama moći tražiti isplatu razlike. Na pripremnom ročištu analizirani su procesno-pravni aspekti predmeta jer je riječ o tipu tužbe koja se, po riječima tužitelja, prvi put razmatra u povijesti hrvatskoga pravosuđa. Udruga franak, kojoj je ranije odbijena tužba protiv banaka, ističe da u Hrvatskoj ima preko 100.000 korisnika kredita vezanih za švicarce, od kojih je 75.000 stambenih kredita, kojima su s obzirom na klizanje franka i promjene kamatnih stopa posljednjih godina rate otplate porasle od 35 do čak 100 posto.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 5,7 milijuna kuna, a dionički indeksi nastavili su padati, Crobex za 0,56 posto, na 1.667,11 bodova. Vrijednost specijaliziranog indeksa Crobex10 pala je za 0,80 posto, na 907,71 bod. Na Zagrebačkoj burzi danas ni jedna dionica nije imala milijunski promet, a najviše se trgovalo dionicama HT-a kojima je ostvareno 782,8 tisuća kuna prometa. Cijena dionice HT-a je pala za 2,76 posto, na 200,11 kuna. Rast cijene pak za 1,11 posto, na 273 kune, bilježi dionica Atlantske plovidbe kojom je ostvareno 694,8 tisuća kuna prometa. Promet od 574,8 tisuća kuna imala je dionica Valamar Adria Holdinga kojoj je cijena pala 0,63 posto, na 91,60 kuna. Uz promet od 445 tisuća kuna, cijena dionice Atlantic grupe je pala za 3,54 posto, a pala je i cijena dionicama Ericssona Nikole Tesle, za 0,89 posto, uz promet od 371,2 tisuće kuna. Trgovanje su s rastom cijene za 0,41 posto završile dionice AD Plastika kojih je protrgovano za 327,2 tisuće kuna, kao i dionice Ine koje su, uz promet od 260 tisuća kuna, zabilježile rast cijene za 2,29 posto.