ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice Saboru predložila novi zakon o javno-privatnom partnerstvu (JPP) koji treba omogućiti transparentni postupak te brže i efikasnije ugovaranje takvih projekata. Važeći Zakon o JPP-u donijet je 2008. godine, no zakonodavni je okvir, kaže prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, bio nedovoljno transparentan, a provedba vrlo spora. "U vrijeme dok Hrvatska nije imala zakon o JPP-u realizirana su 34 takva projekata u Varaždinskoj i jedan u Koprivničko-križevačkoj županiji, a nakon toga zakona nije napravljen ni jedan. Napravljeno je nekoliko objekata, ali su oni samo realizirani pod formom JPP-a i diskreditirali su sam koncept", rekao je Čačić. Prijedlog novog zakona o JPP-u treba omogućiti brže i efikasnije ugovaranje projekata. Tako se vrijeme izdavanja suglasnosti Ministarstva financija i Agencije za JPP skaćuje sa 180 dana na 30 dana. Nakon toga sve faze mogu završiti za šest do deset mjeseci, a do sada se to nije moglo ispod 18 mjeseci. Novina je zakona i mogućnost da se u jednom dijelu javne građevine koriste komercijalno, a omogućuje i sklapanje ugovora i na rok duži od 40 godina, ali samo ako je takav duži rok propisan posebnim zakonom.
ZAGREB - Hrvatska do ulaska u Europsku uniju mora zadržati stabilnost javnih financija i pripremiti se za prihvat sredstava iz Unijinih fondova, rekla je viša ekonomistica u Uredu Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević - Šujster nakon predstavljanja studije Svjetske banke "EU 11 Regular Economic Report". Hrvatska treba nastojati i na unapređenju investicijske klime, posebno za privatna ulaganja, kaže ona, a to mišljenje dijeli i direktorica Sektora Svjetske banke za borbu protiv siromaštva i gospodarsko upravljanje za Europu i središnju Aziju Yvonne Tsikata. U polugodišnjem izvješću "EU 11 Regular Economic Report", u koje je uključeno deset najmlađih članica EU-a i Hrvatska, za sve zemlje EU11 predviđa se sporiji tempo rasta tijekom 2012. nego 2011., a značajniji oporavak očekuje se tek 2013. godine i to pod uvjetom da se gospodarski problemi u eurozoni dodatno ne pogoršaju. Za Hrvatsku se predviđa gospodarski pad od jedan posto u ovoj godini u odnosu na prošlu, a za svih 11 zemalja zajedno rast od 1,5 posto. Najveći rast Svjetska banka prognozira za Poljsku 2,9 posto, Latviju i Litvu 2,3 posto i Slovačku 2,1 posto. Pad se, uz Hrvatsku, prognozira za Mađarsku, 0,4 posto i Sloveniju, 1,2 posto.
ZAGREB - Vlada je danas Saboru predložila dopune Zakona o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom kojima daje još jednu mogućnost da se prijave za reprogram poduzetnicima koji imaju porezne dugove, a do sada nisu iskoristili mogućnost da ih reprogramiraju. Tim se poduzetnicima daje rok od još mjesec dana (od stupanja na snagu dopuna) da podnesu prijavu za reprogram dugova (nastalih do 31. siječnja 2012.). Kratak rok važećeg zakona i neinformiranost poduzetnika o mogućnosti reprograma doveli su do toga da se mnogi nisu javili, smatra ministar financija Slavko Linić. Do sada je, naveo je, podnijeto više od 8.500 zahtjeva za reprogram poreznog duga na 36 mjeseci, a nešto više od 5.000 zahtjeva za jednokratnu otplatu duga uz otpis zateznih kamata.
ZAGREB - Građani koji kasne s plaćanjem više neće morati plaćati opomene koje ih upozoravaju na kašnjenje, predviđaju izmjene Zakona o zaštiti potrošača koje je Vlada s današnje sjednice uputila Saboru. Po tim izmjenama, trgovci, a Zakon pod njima podrazumijeva sve koji djeluju na tržištu pa prema tome i banke, telekomunikacijske tvrtke i javna poduzeća, više neće smjeti naplaćivati opomene koje šalju građanima. Uočeno je, naime, da su građane na njihov dug upozoravali i opomenama, ponekad i s vrlo visokim iznosima. Stoga su se u velikom broju obraćali Ministarstvu gospodarstva s pritužbama. Građani su se osjećali oštećeno jer su dobivali opomene koje su bile i do 300 kuna, objašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva. Analiza, primjerice bankarskih opomena, pokazala je vrlo neujednačenu praksu, opomene su bile od 20 do 300 kuna, bilo je primjera i da je slano nekoliko opomena u jednom mjesecu, opomena koje su se slale na tjednoj razini, ili za kašnjenje plaćanja za tri-četiri dana.
ŽUPANJA - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović prilikom današnjeg posjeta Županji razgovarao je sa čelnicima Grada i Vukovarsko-srijemske županije o gospodarskim i razvojnim pitanjima. U izjavi novinarima predsjednik Josipović kazao je kako su se razgovori ticali daljnjeg razvoja gospodarstva, investicija i zapreka s kojima se u Hrvatskoj suočavaju investitori. Istaknuo je kako je za razvoj Hrvatske i izlazak iz krize nužno olakšati ulazak investicija u Hrvatsku. Tijekom boravka u Županji predsjednik Josipović će posjetiti i tvrtku za proizvodnju kombajna Žetalice d.o.o. koja posluje u sastavu njemačke grupacije Same Deutz Fahr koja više od 90 posto proizvodnje izvozi na tržište zapadne Europe.
ZAGREB - Vlada nema šta tražiti u određivanju cijena naftnih derivata i treba je što prije 'izbaciti' iz regulacije cijena, kazao je danas ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar na konferenciji pod nazivom "Elektroenergetski sustav RH" u organizaciji magazina Banka i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Istaknuo je kako se zalaže da se deregulira određivanje cijene naftnih derivata, odnosno da se izbaci formula za utvrđivanje cijena. "Formula je danas alibi za povećavanje cijena, jer se oni koji trguju naftnim derivatima oslanjaju na odgovornost Ministarstva (gospodarstva), ne žele preuzeti odgovornost prema svojim kupcima i podižu cijene kako formula definira. Danas ta formula više nije potrebna, oni koji trguju moraju preuzeti odgovornost prema svojim kupcima", istaknuo je. Formula je imala pozitivnu posljedice, osnažila je i stabilizirala sektor, ali je sada nepotrebna, kazao je Granić napominjući kako Vladi i Ministarstvu gospodarstva treba dati samo mogućnost intervencije kad dođe do poremećaja na tržištu, energetskih ili cjenovnih.
ZAGREB - U mirnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi Crobex indeksi danas stagniraju, a promet je mršav, pa se do podneva niti jedna dionica nije uvrstila na listu milijunašica. Osim nedostatka domaćih vijesti, uspavanka na domaćem tržištu posljedica je opreznog trgovanja na svjetskim burzama uoči summita Europske unije u četvrtak i petak. Crobex je bio oko podneva u minusu blagih 0,1 posto, na 1.624 boda, a toliko je izgubio i Crobex10, skliznuvši na 884 boda. Redovni promet dionicama iznosio je samo 1,8 milijuna kuna, što je za 2,4 milijuna manje nego jučer u to doba. Nakon što je jučer pala za više od 15 posto, jutros je, uz promet od oko 530 tisuća kuna, cijena dionice Istraturista porasla za 8,2 posto, na 110 kuna. Dionicom HT-a do podneva je ostvaren promet od oko 550 tisuća kuna, a cijena joj je porasla blagih 0,07 posto, na 198,51 kunu.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na prethodnu tečajnicu ojačala prema euru za 0,24 posto, a ojačala je i prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,512926 kuna. Kuna je istodobno ojačala prema američkom dolaru za 0,15 posto, britanskoj funti 0,18 posto i švicarskom franku 0,24 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 6,014190 kuna, funte 9,400558 kuna, a franka 6,257122 kune.