ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u svibnju pala za 3,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je manji pad nego mjesec dana prije i manji nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u svibnju porasla za 2,6 posto u odnosu na travanj, dok je u odnosu na svibanj prošle godine pala za 3,8 posto. To je manji pad nego što se očekivalo, s obzirom da je pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo u prosjeku da je u svibnju industrijska proizvodnja pala za 5,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Industrijska proizvodnja pala je već peti mjesec zaredom, no pad u svibnju znatno je manji nego u travnju, kada je iznosio 9,4 posto. "Industrijska je proizvodnja i u svibnju nastavila negativan trend godišnjih promjena, no nešto slabijim intenzitetom. Uz slabu domaću potražnju, na industrijsku su se proizvodnju dodatno negativno odrazila nepovoljna kretanja u EU, našem najznačajnijem vanjskotrgovinskom partneru, odnosno slabija inozemna potražnja“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke DZS-a. Ukupno je u prvih pet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja pala za 6,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. "S obzirom na smanjenu i domaću i inozemnu potražnju, ni u idućim mjesecima ne očekujemo znatnije poboljšanje u industrijskoj proizvodnji", zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj ove godine iznosila je 5.403 kune, što je nominalno 1,7 posto manje, a realno 2,5 posto manje u odnosu na ožujak, objavio je Državni zavoda za statistiku. U odnosu na travanj prošle godine, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za četvrti mjesec ove godine bila je nominalno viša za 0,1 posto, no realno je niža za 2,4 posto. Za razdoblje od siječnja do travnja ove godine prosječna mjesečna neto plaća iznosila je pak 5.432 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2011. nominalno više za 1,3 posto, a realno je niže za 0,5 posto. Najviša prosječna neto plaća za ovogodišnji travanj isplaćena je u promidžbi (reklama i propaganda) i istraživanju tržišta, u iznosu od 10.004 kune, a najniža od 2.839 kuna isplaćena je u proizvodnji odjeće.
ZAGREB - Ericsson Nikola Tesla ugovorio je gradnju nove mobilne mreže i mreže za isporuku sadržaja za vodećeg ruskog pružatelja telekomunikacijskih usluga Rostelekom, izvijestili su iz te kompanije napominjući kako je to najveći posao Ericssona Nikole Tesle u posljednjih nekoliko godina. Nova infrasruktura, koju će izgraditi ENT, omogućit će Rostelekomu proširenje djelatnosti na nove pokretne mreže najsuvremenije tehnologije te isporuku raznih sadržaja korisnicima, kaže se u priopćenju u kojem se ne navodi vrijednost ugovora, a u ENT-u kažu da je tako dogovoreno s kupcem. Nova Rostelekomova mreža koja se temelji na Ericssonovoj opremi obuhvatit će više od 60 posto od 143 milijuna stanovnika Rusije uključujući najveće ruske gradove - Moskvu, Sankt Peterburg, Novosibirsk, Ekaterinburg i druge. Ericsson Nikola Tesla će, kao sastavni dio Ericssonove grupe, isporučiti opremu za 2G i 3G generacije mobilnih mreža uz prateću aparaturu i softver. Montaža opreme već je počela, a očekuje se da će do kraja godine nova oprema biti ugrađena na više od 4.000 lokacija u Ruskoj Federaciji.
OSIJEK - U Osječkom poduzetničkom inkubatoru "Bios" danas je položen kamena temeljac za izgradnju nove modularne hale, ukupne vrijednosti 1,4 milijuna eura. Nova hala sufinancirat će se sredstvima iz fondova EU, odnosno programa IPA komponenta IIIc za regionalnu konkurentnost od milijun eura, dok će ostatak osigurati grad Osijek i "Bios". Kamen temeljac položili su potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić, povjerenik EU za regionalnu politiku Johannes Hahn te osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić i osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo. Hahn je kazao kako je uloga poduzetničkih inkubatora pomoći poduzetnicima početnicima u trenucima kada počinju svoje poslovanje te kako je ovo sjajan primjer kako Hrvatska već sada daje doprinos, i kako će ubuduće davati svoj doprinos, nakon što postane punopravnim članom EU. Grčić je rekao kako ovaj projekt pokazuje da je Hrvatska na pragu realizacije programa koji uključuje 32 slična projekta u svim dijelovima zemlje, koji trebaju pridonijeti transferu znanja, tehnologija i razvoju visoko-tehnoloških tvrtki. Gradonačelnik Bubalo očekuje da će u novoj hali "Biosa" biti otvoreno oko 230 radnih mjesta, a poslovanje započeti oko 50 novih tvrtki.
ZAGREB - Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) vodeća je institucija u svojoj djelatnosti u jugoistočnoj Europi, a najnovijim ugovorima i referencama izvan regije utire put širenju djelatnosti izvan tradicionalnih tržišta, rekao je ravnatelj EIHP-a Goran Granić na današnjem susretu s novinarima u povodu Dana instituta. Institut je u proteklih godinu dana više od polovice prihoda, koji su na razini od tri milijuna eura, ostvario u inozemstvu, a najviše u BiH gdje je dobro prihvaćen u oba entiteta, rekao je Granić. Uz izuzetak, Srbije EIHP djeluje u svim zemljama regije, a posebno vesele proboji u zemlje MAGREB-a za koje izvodi studiju razvoja energetike, te u bivše zemlje SSSR-a, osim Rusije, gdje uz financijsko pokroviteljstvo Europske unije obučava tamošnje stručnjake za izradu energetskih bilanci, kaže Granić. Potonji projekt je trogodišnji, ukupne vrijednosti 15 milijuna eura i po njegovu okončanju EIHP će ući u skupinu institucija s najviše referenci za izradu energetskih statistika. U Hrvatskoj, EIHP je protekle godine sudjelovao u nizu projekata. Neki od većih su konzultantske usluge na pripremi projekta termoelektrane - toplane Slavonski Brod, izrada energetskih zakona te prijedloga tarifnih sustava za transport prirodnog plina.
ZAGREB - Statistički podaci o ranim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da je na više površina zasijano pšenice, suncokreta, šećerne repe i krumpira, dok su smanjene površine pod uljanom repicom, sojom i kukuruzom. Pšenica je zasijana na 180 tisuća hektara, odnosno na 14 posto većoj površini nego u godini prije, pokazuju rane procjene površina važnijih usjeva sa stanjem 1. lipnja koje je objavio Državni zavod za statistiku. Povećane su i površine pod suncokretom, za pet posto, na 34 tisuća hektara, šećernom repom također za pet posto posto, na 24 tisuće hektara, te krumpirom za šest posto, na 12 tisuća hektara. Procjene pokazuju da su površine zasijane kukuruzom smanjene za pet posto, na 310 tisuća hektara, a soje za sedam posto, na 58 tisuća hektara. Najveći se pad bilježi kod uljane repice koja je zasijana na 12 tisuća hektara, što je 37 posto manja površina nego lani.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi cijene dionica danas porasle, a promet je nešto veći nego posljednjih dana, što se zahvaljuje dobrom raspoloženju na svjetskim burzama nakon što su čelnici EU-a dogovorili mjere koje bi trebale ublažiti dužničku krizu u eurozoni. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,5 posto, na 1.644 boda, dok je Crobex10 ojačao 0,1 posto, na 894 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 2,5 milijuna kuna, što je dvostruko više nego jučer u ovo doba. Kako domaćih poticajnih vijesti nema, nešto življe trgovanje nego jučer zahvaljuje se ponajviše snažnom rastu cijena dionica na svjetskim burzama nakon vijesti da su rano jutros čelnici Europske unije postigli dogovor o mogućnosti dokapitalizacije banaka u eurozoni izravno iz europskih fondova, i to bez povećanja državnog duga. Premda je promet nešto veći nego posljednjih dana, ni danas do podneva niti jednom dionicom na Zagrebačoj burzi nije ostvaren promet veći od milijun kuna. Najlikvidnija je zasad, s prometom od oko 900 tisuća kuna, dionica HT-a, pri čemu joj je cijena porasla 0,9 posto, na 200 kuna. S prometom od oko 320 tisuća kuna slijedi dionica Belja, a cijena joj je skočila više od 6 posto, na 77,50 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, ojačala prema euru za 0,08 posto, a u odnosu na tečajnicu od prošlog četvrtka ojačala je za 0,38 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,510100 kuna. Kuna je na dnevnoj razini ojačala i prema drugim važnijim valutama, prema američkom dolaru za 1,30 posto, britanskoj funti za 0,97 posto te švicarskom franku za 0,16 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,972247 kuna, funte 9,307349 kuna, a franka 6,251124 kune. Na tjednoj razini, u odnosu na tečajnicu utvrđenu prošli četvrtak, kuna je prema dolaru oslabila za 0,39 posto, a ojačala prema funti za 0,45 posto i prema franku za 0,43 posto.