ZAGREB - Hrvatska je treća u Europi po nezaposlenosti mladih ljudi, iza prve Španjolske i druge Grčke, od ukupnih oko 330 tisuća nezaposlenih 130 tisuća je mladih, što je alarmantno stanje te stoga državna, socijalna, obrazovna, politika zapošljavanja i svaka druga treba uspostaviti strukturni dijalog s mladima i njihovim udrugama kako bi se pronašlo rješenje da Hrvatska zbog tog problema ne izgubi svoj društveni potencijal. Istaknuli su to danas predstavnici nevladine organizacije Mreža Mladih Hrvatska na konferenciji "Tko se boji velike zločeste krize? Strukturni dijalog o nezaposlenosti mladih" koja je okupila stotinjak mladih iz cijele Hrvatske. Predstavljena i istoimena publikacija koju je ta Mreža objavila slijedom prvog istraživanja u kojem je više od tisuću mladih iskazivalo što misle da treba učiniti za bolje zapošljavanje i koje su prepreke tome. Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić te ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić također smatraju da je nezapošljavanje mladih u Hrvatskoj velik problem te da se u vrijeme krize izuzetno važna suradnja institucija, poslodavaca i mladih za rješavanje tog problema. Ministar Mrsić nNapomenuo je i kako su privremeno zapošljavanje na godinu dana uz naknadu, a ne plaću, od 1.600 kuna, uveli kao mjeru kojom mladi mogu steći iskustvo jer više od 60 posto od 130 tisuća nezaposlenih mladih nema ni dana radnog iskustva.
ZAGREB - Vlada je kao manjinski vjerovnik Diokija nastojala okupiti sve vjerovnike i pretvoriti sva potraživanja u vlasničke udjele, no taj pokušaj nije uspio, izjavila je zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal nakon sastanaka s predstavnicima radnika Diokija. Ona je zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvoja i EU fondova Brankom Grčićem danas razgovarala s predstavnicima Stožera za obranu Diokija koji je organizirao prosvjed stotinjak radnika koje je policija zaustavila na prilazu Markovu trgu. Nakon što proteklih mjeseci nije uspjela nagovoriti Hypo banku i Zagrebačku banku da zajedno s Inom, HEP-om i HŽ-om uđu u vlasničku strukturu Diokija, Vlada je krenula u traženje strateškog partnera, tvrtke koja bi ušla sa svježim kapitalom i pokrenula proizvodnju. No, potencijalni investitor zabrinut je zbog sumnje da Dioki nije opterećen samo s 1,6 milijardi kuna gubitaka, nego i sa skrivenim opterećenjima. Takva je bojazan investitora problem i zbog eventualnog pokretanja proizvodnje u Diokiju i Dina Petrokemiji na Krku, jer je za to samo u startu potrebno 30 milijuna eura, kaže Obradović Mazal. Što se tiče isplate pet zaostalih plaća i otpremnina za oko 450 radnika Diokija, Vlada smatra da se sredstva za to mogu osigurati prodajom dijela Diokijeve imovine.
ZAGREB/LONDON - Agencija Moody's izmijenila je iz stabilne u negativnu prognozu za važeći korporativni rejting Hrvatske elektroprivrede (HEP) 'Ba1' slijedom nedavne odgovarajuće izmjene prognoze za rejting Hrvatske, upozoravajući ujedno na HEP-ovu likvidnost. "Rejting se nadovezuje na našu nedavnu odluku o izmjeni iz stabilne u negativnu prognoze za važeći rejting Republike Hrvatske za zaduživanje u lokalnoj i stranoj valuti 'Baa3'", kazao je potpredsjednik Moody'sa, viši analitičar i glavni analitičar za HEP Richard Miratsky. "Promjena prognoze uzima u obzir i pritisak na HEP-ovu likvidnost koji proizlazi iz zahtjevnog profila ročnosti dugova. On pak odražava veliki udio kratkoročnih dugova i potrebu za financiranjem opsežnog investicijskog programa", dodaje Miratsky. Ukazuju na ograničen potencijal za podizanje HEP-ova rejtinga u srednjoročnoj perspektivi i na mogućnost njegova sniženja ako ojača pritisak na HEP-ovu likvidnost ili se značajno pogorša njegov kreditni profil.
ZAGREB - Kutinska Petrokemija postala je većinski vlasnik Luke Šibenik sa gotovo 80 posto udjela. Danas je u Šibeniku između Petrokemije i tvrtke Transadria u stečaju potpisan ugovor o prodaji i prijenosu poslovnih udjela trgovačkog društva Luka Šibenik d.o.o. Tim je ugovorom okončan postupak prodaje poslovnih udjela te je Petrokemija stekla dodatnih 50 posto vlasništva u Luci Šibenik i vlasnik je ukupno 79,72 posto poslovnih udjela, objavila je kutinska tvornica umjetnih gnojiva na Zagrebačkoj burzi. Ovim činom završen je postupak stjecanja vlasništva u Luci Šibenik od strane Petrokemije, postupak koji je trajao gotovo desetak godina. Inspiriran je poslovnom povezanošću društava jer su robe Petrokemije pretežite (gotovo 80 posto) u ukupnoj manipulaciji roba u Luci Šibenik. Većina sirovina iz prekomorskih zemalja stiže u Petrokemiju preko morske luke u Šibeniku, a isto tako i gotovi se proizvodi Petrokemije izvoze putem šibenske luke.
ZAGREB - Tvrtka Badel 1862 izvijestila je putem Zagrebačke burze da je 5. lipnja zaprimila pismo namjere od kineske kompanije Tadee Holding Group kojim je ta tvrtka iskazala otvoreno zanimanje za investiranje te ulazak u vlasničku strukturu Badela kao i želju za jačanjem suradnje radi stvaranja preduvjeta za daljnji razvoj Badela. Navedena kineska kompanija je respektabilna grupacija s kojom je Badel već sklopio joint venture ugovor i osnovao zajedničku kompaniju sa sjedištem u Kini, a s ciljem jačeg iskoraka Badelovih proizvoda na kinesko tržište, navodi se u priopćenju Badela 1862.
ZAGREB - Uz vrlo slab obujam trgovanja, na Zagrebačkoj su burzi Crobexi danas blago oslabili, pri čemu su se pod nešto većim pritiskom prodaja našle dionice Ingre i IGH. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,4 posto, na 1.616 bodova, a Crobex10 0,35 posto, na 878 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,3 milijuna kuna. Do podneva je samo dionicom HT-a ostvaren milijunski promet, od 1,5 milijuna kuna. Cijena joj je blago ojačala, za 0,25 posto, na 195 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Ingre, s prometom od oko 164.000 kuna. Cijena joj je potonula 6,38 posto, na 5,14 kuna. Po gubitcima se još izdvaja i dionica Instituta IGH, koja je do podneva pojeftinila 5,8 posto, na 632 kune. Među cjenovnim dobitnicama, pak, danas se izdvaja dionica Auto Hrvatske koja je poskupila 5,65 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,12 posto te prema švicarskom franku za 0,13 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,539374 kune, a franka 6,278103 kune. Istodobno su prema kuni blago ojačale američka i britanska valuta. Vrijednost dolara porasla je 0,09 posto, na 5,977937 kuna, a funte za 0,008 posto, na 9,362193 kune po srednjem tečaju.