BRUXELLES - Godišnja inflacija u eurozoni u svibnju je posustala, kliznuvši na 2,4 posto, s 2,6 posto u prethodnom mjesecu, prve su procjene europskog ureda za statistiku Eurostata. Prve procjene za svibanj svjedoče tako o usporavanju rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Iako je godišnja inflacija u zoni primjene jedinstvene europske valute iznad ciljane u visini nadomak dva posto, Europska središnja banka (ECB) pod pritiskom je da smanji ključnu kamatnu stopu, trenutno u visini jedan posto, i time podupre posrnulo gospodarstvo eurozone. Odluči li se na takav potez, ključna kamatna stopa prvi bi puta u povijesti eurozone bila niža od jedan posto. U prvim procjenama Eurostat ne iznosi pojedinosti o razlozima smanjenja stope inflacije, a cjelovito izvješće objavit će 14. lipnja. Među mogućim razlozima usporavanja rasta potrošačkih cijena izdvajaju se niže cijene energenata i slabe gospodarske aktivnosti u 17-članom bloku koji snažno potresa dužnička kriza.
BRUXELLES - Europa bi trebala uspostaviti mehanizam za nadzor banaka u problemima, upozorio je u četvrtak čelnik Europske središnje banke (ECB) Mario Dragi, kritizirajući regulatore zemalja eurozone zbog odgode teških odluka. Državna pomoć španjolskoj Bankiji i prije toga belgijskoj Dexiji pokazuje da regulatori ne žele priznati razmjere problema s kojima se suočavaju njihove banke. Takvo ponašanje u konačnici samo povećava krajnji trošak spašavanja banaka i narušava povjerenje i transparentnost, ustvrdio je Draghi. "Slučajevi Dexije i Bankije pokazuju da kad god se suočimo s dramatičnom potrebom za dokapitalizacijom, reakcija supervizora u zemljama članicama svodi se na podcjenjivanje problema", kazao je Draghi u govoru u Europskom parlamentu. "To je najgora moguća reakcija jer na kraju svi naprave ono što treba, ali uz najveći mogući trošak i cijenu", dodao je. Čelnik ECB-a istupio je pred Europskim parlamentom u ulozi čelnika Europskog odbora za sistemske rizike, čija je zadaća pratiti stabilnost financijskog sustava i savjetovati čelnike Europske unije.
FRANKFURT - Nijedna od ukupno osam zemalja na listi čekanja za uvođenje eura ne zadovoljava trenutno sve potrebne kriterije za članstvo, objavila je Europska središnja banka (ECB). Najmanje jednom u dvije godine ECB objavljuje izvješće o usklađivanju zemalja Europske unije koje još nisu uvele euro s kriterijima za članstvo u eurozoni. Deset od 27 zemalja članica EU-a još nisu članice eurozone, pri čemu su dvije od njih - Velika Britanija i Danska - izborile klauzulu o izuzeću koja ih odrješuje obveze pristupanja zoni primjene jedinstvene europske valute. Od ostalih, Bugarske, Češke, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske i Švedske, nijedna država trenutno ne ispunjava kriterije za članstvo u eurozoni, istaknuo je ECB u novom izvješću. Središnja monetarna institucija eurozone ocjenjuje potencijalne članice po kriterijima inflacije, javnih financija, tečaja, dugoročnih kamatnih stopa i usklađenosti propisa. Niti u jednoj od osam ocijenjenih zemalja pravni okvir nije u potpunosti usklađen sa svim zahtjevima, ističu u ECB-u. "I dalje nisu usklađeni svi propisi koji reguliraju neovisnost središnjih banaka", požalili su se u ECB-u. Drugi je preduvjet da zemlje vežu svoje valute za euro najmanje dvije godine, što trenutno čine samo Latvija i Litva.
BERLIN - Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj u svibnju je blago pala, kliznuvši na 6,7 posto, sa 6,8 posto u prethodnom mjesecu, pokazali su u četvrtak desezonirani podaci njemačke agencije za rad. Prema desezoniranim podacima, broj nezaposlenih na mjesečnoj je razini ostao nepromijenjen i iznosio je 2,872 milijuna, objavila je savezna agencija za rad (BDA). Najnoviji pokazatelji svjedoče ipak o blagom usporavanju pozitivnih trendova na tržištu rada najvećeg europskog gospodarstva, upozoravaju u agenciji. Prema podacima koji ne uzimaju u obzir sezonske čimbenike, broj nezaposlenih smanjen je za 108 tisuća na mjesečnoj razini, na 2,855 milijuna. Stopa nezaposlenosti pritom je smanjena za 0,3 postotna boda, na 6,7 posto, navodi se u izvješću.
BRUXELLES - Europska komisija preporučila je u srijedu da se Mađarskoj ponovno omogući korištenje pola milijarde eura zamrznute pomoći za razvoj kao nagradu za smanjenje proračunskog deficita, otvorivši put ministrima financija EU-a da idući mjesec ukinu te sankcije. Ministri financija EU-a blokirali su 495 milijuna eura europskih sredstava Mađarskoj u ožujku kako bi je kaznili što nije smanjila deficit. "Preporučamo ukidanje suspenzije alokacije iz Kohezijskog fonda za Mađarsku jer je poduzela potrebne mjere kako bi se ispravio prevelik deficit", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso na konferenciji za novinare. Konačnu odluku donijet će ministri financija EU-a na sastanku u Bruxellesu 22. lipnja, a preporuka Komisije snažna je indikacija da će se sredstva odmrznuti. Europska komisija u srijedu je srezala prognozu mađarskog proračunskog deficita za 2013. na 2,7 posto BDP-a. Time je Bruxelles drugi puta od suspenzije pomoći snizio svoju prognozu i sada očekuje da će manjak biti osjetno ispod plafona od 3 posto BDP-a. Komisija je također kazala da je Mađarska učinila dovoljno da ispuni zacrtanu razinu proračunskog manjka u ovoj godini od 2,5 posto BDP-a.
BERN - Švicarsko gospodarstvo u prvom je tromjesečju neočekivano poraslo po stopi od 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazali su u četvrtak podaci tamošnje vlade. Podaci švicarskog ministarstva gospodarstva ugodno su iznenadili budući da je očekivana stagnacija gospodarske aktivnosti, ponajprije zbog problema u najvećem švicarskom trgovinskom partneru Europskoj uniji, koja muku muči s visokom nezaposlenošću i dužničkom krizom. Švicarska središnja banka pomogla je izvoznicima odlukom o minimalnom tečaju od 1,2 franka za euro. Tu odluku donijela je u rujnu prošle godine kako bi zauzdala snažan uzlet švicarskog franka i ublažila njegove štetne posljedice u gospodarstvu, ponajprije izvoznom sektoru.
Švicarski izvoz roba u prvom je tromjesečju smanjen za svega 0,5 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, dok je izvoz usluga porastao za 2,6 posto. Osobna potrošnja uvećana je za 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, uz podršku niskih kamatnih stopa, pokazali su najnoviji podaci.
LJUBLJANA - Slovenski BDP u prvom tromjesečju ove godine realno se smanjio za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je državni statistički zavod. Uz stagniranje javne i privatne potrošnje i dalje je primjetan velik pad bruto-investicija, koje su u prvom kvartalu bile za 10,5 posto manje. Istodobno, statistički zavod objavio je i podatak po kojemu se već više godina povećava i razvojni zaostatak Slovenije u odnosu na gospodarski prosjek 27 članica Europske unije. Tako je sa 92 posto prosjeka BDP-a po glavi stanovnika u EU-u od prije pet godina Slovenija pala na 85 posto. Pad slovenskog BDP-a u prvom kvartalu ove godine ipak je bio znatno manji manji u odnosu na zadnji kvartal 2011., kada je pad na godišnjoj razini iznosio 2,8 posto BDP-a. Procjene svih ustanova najavljuju da će slovensko gospodarstvo ove godine doživjeti negativan rast, u rasponu od pada od 0,8 posto, koliko je najavio vladin ured za makroekonomske analize pa do zadnje nedavne procjene o padu BDP-a od čak 2 posto, s kojom je izašla Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD). Europska komisija u nedavnom izvješću Sloveniji je prognozirala pad BDP-a od 1,4 posto.
MUMBAI - Indijsko gospodarstvo ostvarilo je u prva tri mjeseca ove godine najslabiji rast od 2003. zbog sve većeg trgovinskog manjka i slabih ulaganja, pokazali su službeni podaci. Indijski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je u prva tri mjeseca ove godine za 5,3 posto. U istom razdoblju lani porastao je za 7,8 posto. Novi je podatak daleko slabiji no što su analitičari očekivali, predviđajući rast za 6,1 posto. Indija je treće po veličini gospodarstvo u Aziji, ali ima problema s inflacijom i slabom valutom. Od srpnja prošle godine indijska rupija bilježi snažan pad, među najvećima u usporedbi s ostalim azijskim valutama, i prema dolaru oslabila je više 27 posto. "To su šokantne brojke jer je rast bio slabiji čak i od najnižih razina zabilježenih tijekom financijske krize", rekao je Anubhuti Sahay iz Standard Chartered Banka u Mumbaiju.
LONDON - Dugovima pritisnuta britanska turistička grupa Thomas Cook izvijestila je o gotovo trostrukom većem neto gubitku u prvoj polovini poslovne godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje, budući da su turisti izbjegavali destinacije u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. Gubitak nakon oporezivanja dosegnuo je u šest mjeseci, do 31. ožujka 594,3 milijuna funti, u odnosu na 200,8 milijuna funti gubitka u istom razdoblju prethodne poslovne godine, objavila je druga po veličini europska turistička kompanija. "Rezultati odražavaju nastavljene teške uvjete trgovanja na većini tržišta grupe, posebice utjecaj događaja na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi na Francusku, te loše trgovanje u kanadskom redovnom poslovanju, dijelom zbog prekomjernih kapaciteta na tom tržištu", dodaje se u priopćenju. Na rezultate je utjecala i akvizicija grupe Co-operative i poslovanje u Rusiji. Dioničari Thomas Cooka u utorak su velikom većinom glasova podržali prodaju dva ključna odjela kako bi se osigurao opstanak grupe.
BERLIN - Njemački automobilski div Volkswagen povećat će plaće radnika u Njemačkoj za 4,3 posto u idućih godinu dana, u skladu s nedavnim sporazumom vlade i sindikata o povećanju plaća radnika u industrijskom sektoru. Sporazum o povećanju plaća 102.000 radniha u narednih 13 mjeseci postignut je u četvrtak a primjenjivat će se od 1. lipnja ove do kraja lipnja iduće godine. Glavni pregovarač uprave Volkswagena Martin Rosik rekao je da su kompanija i sindikat IG Metall "vodili računa o činjenici da se konkurencija u automobilskoj industriji naglo zaoštrava". Njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, snažno je poraslo u protekle dvije godine, dijelom zahvaljujući izvozu automobila i strojeva. Stoga su sindikati ove godine zatražili znatna povećanja plaća. Početni je zahtjev sindikata IG Metall bilo 6,5-postotno povećanje plaća. Konačni je sporazum za Volkswagen u skladu s onim postignutim prije dva tjedna za ostale radnike u proizvodnom sektoru.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u četvrtak ispod razine od 104 dolara, poduprte slabijim dolarom i valom kupovina, iako na tržištu i dalje vlada nervoza zbog prognoza za potražnju i krize u eurozoni. Cijena barela nafte na londonskom tržištu porasla je u jutarnjoj trgovini 50 centi, na 103,97 dolara. Dan ranije zaključila je trgovanje u minusu većem od tri posto. Na američkom je tržitu barel poskupio 36 centi i njime se trgovalo po 88,18 dolara. Dan ranije pojeftinio je više od tri dolara. "Tržište trenutno bilježi snažne oscilacije pod utjecajem valutnih tečajeva i bijega ulagača u imovinu koju smatraju sigurnijom", rekao je Ole Hansen iz Saxo Banka. Analitičari ukazuju i na nervozu na tržištu zbog prognoza za potražnju, nakon što je Indija, jedan od motora rasta potrošnje energenata, u četvrtak izvijestila o znatno sporijem rastu u prethodnom tromjesečju no što se očekivalo. Zabrinjava i stanje u eurozoni. "Stanje u Španjolskoj u ovom je trenutku neodrživo, pri čemu ne brine samo stanje u bankovnom sektoru. Ne vjeruje se previše ni u sposobnost vlade da spasi banke", rekao je Michael Creed iz National Australia Banka.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, dok je tečaj eura prema dolaru, po prvi puta nakon gotovo dvije godine, potonuo ispod razine od 1,24 dolara jer rast troškova zaduživanja Španjolske potiče strahovanja da će ta članica eurozone morati zatražiti međunarodnu pomoć. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 1,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 0,5 i 1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 1,6 posto, zaronivši na novu najnižu razinu u pet mjeseci. Od početka mjeseca taj je indeks potonuo gotovo 12 posto, što je njegov najveći mjesečni pad u osam mjeseci. Nakon današnjih gubitaka na nekim od najvažnijih azijskih burzi – u Tokiju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu – izbrisani su svi ili gotovo svi dobici od početka godine.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica oštro pale jer se ulagači plaše širenja europske dužničke krize, nakon što su snažno porasli prinosi na španjolske i talijanske obveznice. Dow Jones indeks oslabio je 160 bodova, ili 1,28 posto, na 12.419 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,43 posto, na 1.313 bodova, a Nasdaq indeks 1,17 posto, na 2.837 bodova. Zabrinutost u vezi europske dužničke krize natjerala je ulagače na povlačenje iz rizičnijih, a ulaganje u sigurnije investicije. Zbog toga su jučer prinosi na 10-godišnje američke obveznice pali na najnižu razinu u 60 godina, dok je cijena nafte potonula više od 3 posto, a tečaj eura, po prvi puta nakon gotovo dvije godine, zaronio ispod razine od 1,24 dolara.